JOHN koji je odrastao u Škotskoj maštao je o tome da jednog dana osvoji glavni zgoditak na lutriji. “Svaki sam tjedan kupovao jednu srećku”, kaže on. “To nije bio neki veliki izdatak, a srećka mi je davala nadu da ću ostvariti sve svoje snove.”

Kazushige, koji živi u Japanu, volio je konjske trke. “Bilo je jako zabavno na hipodromu se kladiti s prijateljima, a ponekad sam znao dobiti i znatnu sumu novca”, prisjeća se on.

“Moja omiljena igra bila je tombola”, kaže Linda koja živi u Australiji. “Na tu sam naviku tjedno trošila oko 35 eura, no uživala sam u uzbuđenju koje me je obuzimalo kada sam pobjeđivala.”

John, Kazushige i Linda smatrali su da su igre na sreću relativno bezopasna zabava. Stotine milijuna ljudi diljem svijeta dijele to mišljenje. Jedna Gallupova anketa koja je provedena 1999. pokazala je kako dvije trećine Amerikanaca odobrava igre na sreću. Godine 1998. stanovnici Amerike koji sudjeluju u zakonom dozvoljenim oblicima igara na sreću na tu su vrstu zabave potrošili oko 60 milijardi eura — više negoli ukupno izdvoje za kino, kupnju nosača zvuka, sportske priredbe, zabavne parkove i videoigre.

Jedno nedavno istraživanje pokazalo je kako preko 80 posto Australaca barem jednom godišnje sudjeluje u nekoj igri na sreću, dok 40 posto njih to čini svakoga tjedna. Na igre na sreću odrasli u toj zemlji potroše u prosjeku preko 450 eura godišnje, što je otprilike dvostruko više od Evropljana ili Amerikanaca, zbog čega se Australce svrstava među najstrastvenije poklonike te vrste zabave.

Mnogi Japanci strastveni su ljubitelji pachinka, igre koja se igra na spravama nalik fliperima, na koju godišnje potroše 280 milijardi eura. Brazilci svake godine na  igre na sreću potroše najmanje 4,5 milijardi eura, od čega velik dio otpada na kupovanje srećki i uplaćivanja listića lota. No Brazilci nisu jedini koji vole loto. Časopis Public Gaming International nedavno je objavio neke procjene iz kojih je vidljivo da se u “102 zemlje igra 306 vrsta lota”. Igre na sreću uistinu su strast koja je zahvatila čitav svijet, i to strast iz koje, prema riječima nekih, proizlaze mnoge koristi.

Sharon Sharp, predstavnica Instituta za istraživanje igara na sreću, kaže kako je zahvaljujući lotu državni proračun Sjedinjenih Država od 1964. do 1999. “porastao za oko 125 milijardi dolara, a najveći dio tog prihoda ostvaren je od 1993”. Velik dio tih sredstava izdvaja se za financiranje javnih obrazovnih programa, održavanje parkova prirode te za izgradnju javnih sportskih objekata. Industrija igara na sreću ujedno zapošljava velik broj radnika. Samo u Australiji u preko 7 000 tamošnjih igračnica hazardnih igara radi oko 100 000 ljudi.

Zagovornici igara na sreću koriste te informacije kako bi istaknuli koristi takvih igara, a to su, osim zabave, nova radna mjesta, veći državni prihodi i bolje ekonomske prilike u područjima gdje je ekonomsko stanje nešto lošije.

Zbog toga bi se mnogi mogli pitati: ‘Ima li što loše u igrama na sreću?’ Odgovor na ovo pitanje, kojim ćemo se pozabaviti u narednim člancima, mogao bi promijeniti vaš stav prema igrama na sreću.