Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Pogled u svijet

Pogled u svijet

Putovanje svemirom bez odmora

Nakon što je 1997. proveo pet mjeseci u ruskoj svemirskoj stanici Mir, astronaut Jerry Linenger primijetio je da mu je izmjena danjeg svjetla i tame, do koje je dolazilo svakih 90 minuta dok je Mir kružio oko Zemlje, potpuno poremetila bioritam. Zašto? U Miru se zbog štednje energije kao glavni izvor svjetla koristila Sunčeva svjetlost koja je ulazila kroz prozore. No “izmjenjivanje dana i noći po 15 puta na dan s vremenom vam počne smetati”, kaže Linenger. Komentirajući poremećaj ritma spavanja kod druga dva astronauta, Linenger je rekao: “Znali su zadrijemati i jednostavno odlebdjeti.” Prema pisanju časopisa New Scientist, pronalaženje načina da se izbjegne poremećaj bioritma astronauta “u budućnosti će biti veoma važno za uspješnost dugih letova”. Ukoliko se ne nađe odgovarajuće rješenje, “jedan od najvećih problema kod dugih svemirskih letova mogao bi biti kako spriječiti astronaute da zadrijemaju”.

Pametne voćne mušice

Nije nimalo lako konstruirati motor koji korištenjem odgovarajuće količine goriva i kisika omogućuje automobilu da se kreće različitim brzinama, a usto ima i čist ispuh. Konstruktori automobila postižu to pomoću “sustava ventila koji automatski mijenjaju dotok goriva i zraka u skladu sa željenom jačinom rada motora”, piše The New York Times. Međutim, istraživači sa Sveučilišta u Würzburgu (Njemačka) koji se bave proučavanjem voćnih mušica nedavno su otkrili da ti kukci već odavno na vrlo sličan način udišu odgovarajuću količinu kisika, a ispuštaju ugljični dioksid, gubeći pritom vrlo malo vodene pare. Voćne mušice pomoću sićušnih dišnih otvora na prsima i zatku, takozvanih stigmi, postižu “pravilnu izmjenu plinova i smanjuju gubitak vode”, pišu novine. U članku se dodaje da se “potpuno otvorene [stigme] mogu za samo nekoliko sekundi potpuno zatvoriti, s time da postoje i mnoge međufaze koje omogućavaju reguliranje stupnja otvorenosti”.

Opijeni ljubavlju

Kod mnogih ljudi zaljubljenost može dovesti do euforije, piše list El Universal iz Ciudad de Mexica. Tada se u mozgu povećava koncentracija neurotransmitera kao što je dopamin. Psiholog Giuseppe Amara kaže da se neki ljudi uvijek iznova zaljubljuju i nikad ne uspostave neku trajnu vezu jer ne žele izgubiti taj zanosan osjećaj. Euforija može trajati od nekoliko mjeseci do dvije godine. Zatim se takvi osjećaji postupno gube, a partneri mogu ući u drugu fazu u kojoj se povećava koncentracija hormona oksitocina, koji stvara osjećaj prisnosti i privrženosti. Premda je euforična faza romantične ljubavi veoma ugodna, ona može spriječiti osobu da zdravo rasuđuje i vidi partnerove mane, kaže gosp. Amara. Stoga stručnjaci preporučuju parovima da ne stupe u brak prije nego što se “dobro upoznaju i vide da mogu ostati u dobrim odnosima”, piše El Universal.

Razdvajanje i razvod braka — vrtoglavi porast u Španjolskoj

“Ne moramo se pomiriti s idejom da brak treba trajati čitav život”, kaže Inés Alberdi, sociologinja i autorica knjige La nueva familia española (Nova španjolska obitelj). Prema izvještaju lista El País, u Španjolskoj mnogi parovi očito dijele njeno mišljenje. Jedno nedavno istraživanje koje je provelo Ministarstvo pravosuđa pokazuje da se u Španjolskoj svaki drugi bračni par razdvoji ili razvede. Stručnjaci predviđaju da će broj propalih brakova i dalje rasti, a kao uzroke navode mijenjanje stavova o braku te činjenicu da sve više žena postaje neovisno u ekonomskom pogledu. “Parovi nisu skloni pokazivati duh samopožrtvovnosti, [a] mladi ljudi uopće nisu tolerantni”, objašnjava Luis Zarraluqui, predsjednik jednog španjolskog odvjetničkog udruženja. “[Čak] i među starijim ljudima sve češće dolazi do raspada braka, naročito u dobi kad odlaze u mirovinu.” Utjecaj tradicionalnih vjerskih uvjerenja nije dovoljno snažan da bi zaustavio taj trend. Premda 85 posto Španjolaca smatra sebe katolicima, u posljednjih 20 godina broj brakova koji završe razdvajanjem ili razvodom porastao je za nevjerojatnih 500 posto.

Opasnosti od bušenja tijela

Bušenje raznih dijelova tijela radi nošenja nakita veoma je popularno, naročito među mladima. “Nažalost, oni rijetko kad razmišljaju o posljedicama tog koraka”, piše poljski časopis Świat Kobiety. “Razdoblje mladenačke buntovnosti će proći, a metalni nakit na obrvi više se neće smatrati ukrasom.” Premda se nakit može skinuti, na koži ostaju ožiljci. Osim toga, bušenjem kože lica mogu se oštetiti živci i krvne žilice, a to može imati za posljedicu “gubitak osjeta” te “infekcije i rane koje sporo zacjeljuju”. U “vlažnoj i toploj” usnoj šupljini bakterije se brzo razmnožavaju, tako da bušenje kože na tom dijelu tijela često dovodi do infekcija, pa čak i kvarenja zubi. Bušenje kože na mjestima gdje ima mnogo masnih stanica, primjerice na pupku i ušima, može uzrokovati stvaranje cisti u obliku tvrdih bubuljica. U članku se upozorava da “metalni nakit često ima u sebi primjesu nikla. Kod osoba koje su alergične na taj metal mogu se javiti simptomi alergije, kao što su natečenost, osip i jak svrbež.”

‘Krajnje nestručna estetska kirurgija’

U Francuskoj je u posljednjih deset godina broj sudskih sporova koji se pokreću zbog nestručno obavljenog posla estetskih kirurga porastao za čak 117 posto, piše časopis Le Point. U svakom trećem slučaju radi se o operaciji grudi. Prema riječima stručnjaka, u čak 30 posto slučajeva potrebno je izvršiti dodatne zahvate, a neki su pacijenti čak umrli od postoperacijskih komplikacija. Osuđujući ono što naziva “krajnje nestručnom estetskom kirurgijom”, dr. Pierre Nahon, koji se i sam bavi estetskom kirurgijom, kaže: “Svi mi možemo za 20 minuta izvršiti operaciju koja inače traje dva sata. No rezultat nije isti.” Le Point piše da “neke klinike više paze na to da odaberu dobre odvjetnike nego dobre kirurge”.

Zabrinutost zbog zdravstvene zaštite u Evropi

Stanovnici nekih evropskih zemalja postaju sve nezadovoljniji kvalitetom zdravstvene zaštite. Podaci Evropske komisije pokazuju kako mnogi Portugalci, Grci i Talijani smatraju da zdravstvo u njihovoj zemlji ne zadovoljava njihove potrebe. Istina je da se zdravstvo u mnogim evropskim zemljama suočava s velikim problemima. Stanovništvo postaje sve starije, pa sve više ljudi obolijeva od raznih bolesti, između ostalog i Alzheimerove bolesti. S druge strane, zdravstveni radnici smatraju da bi Evropljani trebali više voditi brigu o svom zdravlju. Prema biltenu EUR-OP News, “među faktorima koji štetno utječu na zdravlje ističe se držanje dijete, sjedilački način života i ishrana u kojoj ima previše zasićenih masti”. Osim toga, napominje se da ima “sve više (...) predebelih muškaraca i premršavih žena”.

Nasilje nad svećenicima

“Agresivni anglikanci iz srednjeg društvenog sloja verbalno i fizički napadaju svećenike kad izgube živce raspravljajući se s njima oko vjenčanja i krštenja”, piše londonski The Sunday Telegraph. Prema rezultatima jednog istraživanja u kojem je sudjelovalo 1 300 svećenika s jugoistoka Engleske, u razdoblju od dvije godine preko 70 posto njih bilo je verbalno zlostavljano, oko 12 posto bilo je fizički napadnuto, a 22 posto suočilo se s prijetnjama nasiljem. Dr. Jonathan Gabe, koji je predvodio istraživanje na Royal Holloway Collegeu u sklopu Londonskog sveučilišta, rekao je da su za sve to krivi “vjernici koji su bili, blago rečeno, nepristojni kad nisu mogli postići ono što žele”. Gabe je kao uzrok takvog nepristojnog ponašanja naveo i to što “u današnjem potrošačkom društvu ljudi sve više inzistiraju na svojim pravima te [što] imaju sve manje poštovanja prema javnim ličnostima i sve im manje vjeruju”. Neke su biskupije odgovorile na te napade dajući svećenicima pouku o tome kako izaći na kraj s nasilnicima, a ona uključuje i tečajeve samoobrane.