STATISTIKE pokazuju da ćete, ukoliko živite u nekoj razvijenoj zemlji, vjerojatno barem jednom u životu biti ozlijeđeni u prometnoj nesreći. Za mnoge osobe takve su nesreće kobne. Svake godine diljem svijeta u prometnim nesrećama živote izgubi preko pola milijuna ljudi. Mnogi koji su prošle godine poginuli na cesti možda su mislili da im se takvo što nikada neće desiti. Što možete poduzeti da smanjite rizik od prometne nesreće? Ključna je stvar prevencija. Pogledajmo kako se mogu izbjeći nesreće koje su posljedica pospanosti ili činilaca uzrokovanih starenjem.

Prema riječima nekih stručnjaka, pospani vozač jednako je opasan kao i pijana osoba za volanom. Izvještaji pokazuju da je broj nesreća uzrokovanih pospanošću u porastu. U časopisu Fleet Maintenance & Safety Report nedavno je stajalo kako je prema prikupljenim jednogodišnjim podacima, u Norveškoj za volanom zaspao svaki dvanaesti vozač. List The Star koji izlazi u Johannesburgu (Južnoafrička Republika) navodi kako pospani vozači izazovu čak trećinu od ukupnog broja sudara u zemlji. Izvještaji iz drugih zemalja pokazuju da ni drugdje vozači nisu imuni na umor. Otkud toliko mnogo pospanih vozača?

Za to je jednim dijelom odgovoran današnji užurbani tempo života. U časopisu Newsweek nedavno je pisalo kako je moguće da Amerikanci “svake noći spavaju čak sat i po manje nego što su spavali na početku [20] stoljeća — a taj će se problem vjerojatno i dalje pogoršavati”. Zbog čega? U časopisu su citirane riječi Terrya Younga, stručnjaka koji se bavi istraživanjem čovjekovih navika spavanja: “Ljudi na spavanje gledaju kao na nešto bez čega se može. Onoga tko puno i naporno radi, a malo spava smatra se osobom koja ima šanse napredovati na poslu.”

Kaže se da čovjek u prosjeku treba negdje od šest i po do devet sati sna noću. Oni koji spavaju manje s vremenom postaju neispavani. U izvještaju koji je objavio Zavod za sigurnost u prometu Američkog auto-moto saveza stajalo je: “Ako se u toku normalnog radnog tjedna svake noći spava samo 30 do 40 minuta manje, to do početka vikenda rezultira manjkom od 3 do 4 sata sna, što je dovoljno da u toku dana budete znatno pospaniji.”

Ponekad se može dogoditi da se u toku noći ne uspijete dovoljno odmoriti. Nesanica, njegovanje bolesnog djeteta ili nešto drugo na što ne možete utjecati može vam omesti san. Narednog će vam se dana možda početi drijemati za volanom. Što trebate učiniti ako vam se to desi?

 Pijenje napitaka koji sadrže kofein, otvaranje prozora, žvakanje gume za žvakanje ili neki ljuti zalogaj — za čime ljudi uglavnom posežu kada su pospani — možda vam neće otjerati san s očiju. Nijedan od tih “lijekova” neće ukloniti pravi uzrok problema. Vašem je tijelu potreban san. Zbog čega onda ne biste malo odspavali? U listu The New York Times savjetuje se: “Da bi vas san u toku dana osvježio, ne smije biti duži od 30 minuta, inače tijelo zapada u dubok san iz kojeg se teško budi.” Možda ćete time što malo odspavate nakratko odgoditi dolazak na odredište, ali ćete si produljiti život.

Vaš način života još je jedan razlog zbog kojeg biste mogli biti pospani za volanom. Provodite li puno vremena na Internetu ili do kasno u noć gledate televiziju? Odlazite li na zabave koje traju do ranih jutarnjih sati? Nemojte dozvoliti da vam takve navike kradu san. Mudri kralj Salamun jednom je prilikom istaknuo koliko vrijedi samo “jedna šaka počinka” (Propovjednik 4:6, NS).

Starije osobe često su najiskusniji vozači na cesti. Osim toga, oni manje riskiraju i svjesni su svojih ograničenja. Pa ipak, to ne znači da im ne prijeti nikakva opasnost kada je riječ o sudarima. Štoviše, u starijoj životnoj dobi ta se opasnost može još povećati. U američkom časopisu Car & Travel stajalo je: “Osobe u dobi od preko 70 godina čine 9 posto stanovništva, no 13 posto smrtno stradalih u prometnim nesrećama.” Nažalost, broj sudara u koje su uključeni stariji vozači stalno je u porastu.

Zapazimo što kaže osamdesetogodišnja Myrtle, * koja je već preko 60 godina vozač i nikada nije imala prometnu nesreću. No i ona, poput mnogih drugih, osjeća posljedice starenja — posljedice zbog kojih je izloženija većoj opasnosti od prometne nesreće. Nedavno je za časopis Probudite se! rekla: “S godinama vam sve u životu [uključujući i vožnju automobila] postane izazov.”

Što je Myrtle učinila kako bi smanjila rizik od prometne nesreće? “Tijekom godina učinila sam neke preinake koje su odgovarajuće mojim godinama”, kaže ona. Naprimjer, sada rjeđe vozi, naročito noću. Ova mala promjena pomaže joj da i dalje bude siguran sudionik u prometu, a da se ne mora u potpunosti odreći vožnje.

Premda je to ponekad teško priznati, svi osjećamo posljedice starenja (Propovjednik 12:1-7). Javljaju se različiti zdravstveni problemi, reakcije su ponešto usporenije, a vid slabi — što su sve činioci zbog kojih smo u vožnji izloženi većoj opasnosti. No to što je netko u godinama ne znači da ne bi smio voziti. Važno je kako osoba vozi. Ukoliko smo svjesni da naše fizičke sposobnosti slabe i s tim u vezi napravimo odgovarajuće prilagodbe, možemo se poboljšati kao vozači.

Možda niste primijetili, ali vaš se vid mijenja. Kako starite, vaše se vidno polje sužava, a mrežnici treba više svjetla. U brošuri The Older and Wiser Driver piše: “Vozaču u dobi od 60 godina treba trostruko više svjetla nego tinejdžeru i više nego dvostruko vremena da se privikne na prijelaz sa svjetla na tamu.” Takve promjene koje su povezane s vidom mogle bi otežati vožnju noću.

Henry ima 72 godine i već preko 50 godina vrlo je siguran vozač. S godinama je počeo primjećivati da mu vožnja noću teško pada zbog jakog svjetla farova koje ga zasljepljuje. Otišao je liječniku koji mu je nakon pregleda rekao da  mu trebaju naočale koje ublažavaju jaka svjetla noću. “Vožnja noću više mi ne predstavlja problem”, kaže Henry. Ova mala promjena Henryu je uvelike olakšala vožnju. Neki drugi pak, kao što je Myrtle, možda će morati potpuno odustati od vožnje noću.

Starost utječe i na brzinu reakcija. Stariji su ljudi obično mudriji i razboritiji od mladih, no treba im više vremena da obrade informacije i reagiraju u skladu s njima. To je još jedan činilac koji starijim osobama otežava vožnju budući da se stanje u prometu i na cestama neprestano mijenja. Te je promjene izuzetno važno brzo procijeniti da bi se moglo pravovremeno reagirati.

Časopis Car & Travel navodi kako je “neodgovarajuća reakcija na prometnu signalizaciju najčešći uzrok sudara u kojima stradaju stariji vozači”. Zbog čega je to tako? U istom se časopisu nastavlja: “Čini se da taj problem (...) ima veze sa situacijama kada stariji vozač mora procijeniti stanje na cesti s lijeve i desne strane prije negoli uđe u raskršće, a to se stanje stalno mijenja.”

Kako možete preduhitriti opasnosti koje su povezane sa sporijim reakcijama? Vozite pažljivije kada se približavate raskršću. Uvijek dvaput provjerite stanje na cesti. Budite naročito oprezni kada skrećete. Skretanje na raskršćima može biti kobno, naročito ako presijecate put vozilima koja dolaze iz suprotnog smjera.

U Sjedinjenim Državama 40 posto prometnih nesreća na raskršćima u kojima smrtno stradaju vozači u dobi od preko 75 godina dešava se prilikom skretanja ulijevo. Zavod za sigurnost u prometu Američkog auto-moto saveza predlaže vozačima u toj zemlji: “Skretanje ulijevo ponekad možete izbjeći tako da izvedete tri skretanja udesno.” Možda je takvo što moguće i tamo gdje vi živite. Razmislite li malo unaprijed, možda uspijete izbjeći opasna i problematična raskršća.

Što vam može pomoći da procijenite svoje vozačke sposobnosti? Možda biste mogli zamoliti nekog prijatelja ili člana obitelji u kojeg imate povjerenja da se vozi s vama i kaže vam što misli o vašoj vožnji. Nakon toga pažljivo saslušajte sve primjedbe koje bi ta osoba mogla iznijeti. Isto tako, možda postoje neke autoškole koje organiziraju dodatne tečajeve vožnje za starije vozače. Ako dođete u dvije ili više opasnih situacija na cesti, možda shvatite da više niste vješt vozač kao nekada.

Realno je očekivati da će možda doći vrijeme kada će za vas biti najbolje da prestanete voziti. To može biti veoma bolna odluka. Myrtle, koju smo već ranije spomenuli, svjesna je da će uskoro morati odložiti ključeve automobila. Zbog toga se ona već sada češće vozi s drugima. Kako se osjeća kada vožnju automobila prepusti nekom drugom? “Lijepo je kada možete neopterećeni uživati u vožnji”, kaže ona.

Možda ćete nakon što pažljivo odvagnete sve okolnosti i vi doći do takvog zaključka. Kupovina i razni drugi poslovi te odlazak na dogovorene ili neke druge sastanke mogu biti ugodniji u društvu prijatelja. Možda se možete dogovoriti s nekim prijateljem da vas poveze vašim automobilom. Pored toga što ćete se osjećati sigurnije, može vam biti ljepše nego kada ste sami. Javni prijevoz još je jedno praktično rješenje, ukoliko postoji tamo gdje živite. Zadržite na umu da vrijednost neke osobe ne ovisi o tome vozi li ona automobil ili ne. Ono što vas čini uistinu vrijednim u očima obitelji, prijatelja — pa i Boga — vaše su poželjne osobine (Priče Salamunove 12:2; Rimljanima 14:18).

Bez obzira na to jeste li u godinama ili ste još mladi, jeste li iskusan vozač ili tek početnik, niste imuni na opasnosti koje vrebaju u prometu. Budite svjesni toga da je vožnja povezana s velikom odgovornošću. Poduzmite sve potrebne mjere kako biste smanjili rizik od sudara. Tako ćete zaštititi sebe i druge tijekom mnogih vožnji koje vam još predstoje.