U pećinama Nacionalnog parka Jaragua u Dominikanskoj Republici otkriven je “najmanji gušter na svijetu”, koji je dugačak svega dva centimetra. “Za njega je najveća opasnost to što lako može dehidrirati, budući da mu je površina kože jako velika u odnosu na težinu tijela”, piše londonski The Times. “To stvorenje nije samo najmanji gušter nego i najmanji pripadnik skupine amniota, koja obuhvaća 23 000 gmazova, ptica i sisavaca.” U borbi za naslov najmanjeg jedini mu je konkurent jedan gušter koji živi u blizini britanskih Djevičanskih otoka. List dodaje: “Na Karibima živi i najmanja ptica na svijetu, pet centimetara dugačak helenin kolibrić, te najtanja zmija, Leptotyphlops bilineatus, koja bi se mogla uvući u olovku kad bi se iz nje izvadilo grafit.”

“Za proricatelje budućnosti, astrologe i vidovnjake godina 2001. bila je još jedan veliki promašaj”, piše njemački list Süddeutsche Zeitung. Stručnjaci njemačkog Foruma paraznanosti došli su do tog zaključka na temelju procjene predviđanja koja su se trebala ostvariti prošle godine. Tako, naprimjer, nijedan vidovnjak nije predvidio napade koji su se dogodili 11. rujna, kao ni rat u Afganistanu. Nitko nije predvidio ni recesiju u Njemačkoj. Naprotiv, svi su prilično optimistično govorili o budućnosti. Jedna je vidovnjakinja smiono proricala da će 2001. svijet ući u “razdoblje mira”. Čak i ako se u rijetkim slučajevima ljudska predviđanja ostvare, nitko ne može unaprijed točno reći koja će se ostvariti, a koja ne, pišu novine te dodaju: “S druge strane, postoji mnogo dokaza koji potvrđuju istinitost izjave: Ljudski je griješiti.”

“U čitavom svijetu položeno je preko 110 [milijuna] kopnenih mina. Njihovo uklanjanje koštat će 38 [milijardi] eura i trajat će 1 100 godina bude li se razminiranje nastavilo sadašnjim tempom”, izvještava britanski list The Guardian. “Mine se polažu 25 puta brže nego što se mogu ukloniti”, a od 1975. u eksplozijama mina osakaćeno je ili ubijeno preko milijun ljudi — među kojima je i 300 000 djece. Pedeset posto odraslih i više od 50 posto djece koja nagaze na minu umre prije nego što stigne do bolnice. “Vojsku prati loš glas da nije pouzdana u vođenju evidencije o tome gdje su postavljene mine”, a osim toga, mnoge “mine naprosto otklize s terena koji je jako natopljen vodom i zaustave se negdje drugdje, često na mjestima gdje ih prije nije bilo”, nastavlja se u izvještaju. Premda je međunarodna trgovina protupješačkim minama praktički ukinuta, u vojnim skladištima diljem svijeta još uvijek se čuva od 230 do 245 milijuna takvih mina. Prema podacima Međunarodne kampanje za zabranu kopnenih mina, 15 država te oko 30 terorističkih organizacija i gerilskih vojski još uvijek koristi mine.

Jaka oluja u siječnju ove godine, a potom i razdoblje obilježeno vrlo niskim temperaturama nanijeli su veliku štetu dvjema najvećim kolonijama leptira monarha u Meksiku. Prema izvještaju The New York Timesa, stručnjaci procjenjuju da je “uginulo 74 posto monarha iz kolonije Sierra Chincua i 80 posto iz kolonije Rosario. Leptiri iz tih velikih kolonija, (...) zajedno s pripadnicima nekoliko manjih kolonija, čine glavninu populacije monarha u istočnom dijelu Sjedinjenih Država i Kanadi.” Između 220 i 270 milijuna leptira uginulo je od hladnoće i palo s drveća, tako da je zemlja bila prekrivena slojem uginulih leptira koji je na nekim mjestima bio deblji od 30 centimetara. Premda se smatra da ova katastrofa nije ugrozila opstanak vrste, istraživači kažu da će se zbog smanjenja populacije leptiri ubuduće teže nositi s vremenskim neprilikama i bolestima. Monarsi su poznati po tome što u proljeće započinju svoju veliku seobu u krajeve sjevernije od Meksika. Na jugu Sjedinjenih Država monarsi polažu jajašca iz kojih se razvijaju mladi leptiri. Oni im se pridružuju u seobi, u kojoj do ljeta stižu čak do Kanade.

U Bibliji ima “manje fikcije, a više činjenica nego što se prije mislilo”, piše francuski prirodoslovni časopis Terre sauvage. Prirodoslovci koji su vršili neka istraživanja u Izraelu primijetili su da se unatoč tome što je Biblija vjerska knjiga u njoj iznose “precizna i točna zoološka zapažanja”. U članku se kaže da prirodoslovcima “Psalmi i Priče Salamunove služe kao dragocjen izvor informacija” te dodaje da se u “knjizi o Jobu (...) na točan, ali i poetičan način opisuje kako ženka kozoroga donosi na svijet svoje mlade te kako izgleda prirodno stanište divljeg magarca i vodenkonja”.

“Očekivalo bi se da će svaki odnos između lavice i mladunčeta antilope biti kratak i poguban po mladunče”, piše u jednom članku časopisa The Economist. Međutim, uz tekst je objavljena fotografija koja prikazuje lavicu i mladunče antilope kako mirno leže jedno pored drugog. U članku je dalje pisalo: “Ovaj neobičan par primijećen je 21. prosinca u kenijskom Rezervatu Samburu, a potom su ga dva fotografa pratila i snimala (...) sve dok 6. siječnja neki drugi lav nije ubio mladunče.” Da li se radilo o fenomenu “utiskivanja”, kod kojeg surogat majka prihvaća neku životinju kao vlastito mladunče nakon što je nedavno i sama dobila potomstvo? Činjenice ne govore u prilog toj pretpostavci, piše The Economist. “Ovaj je slučaj neobičan zbog toga što je majka mlade antilope još uvijek bila živa i hranila mladunče svojim mlijekom, kao i zbog toga što je lavica bila mlada i što, po svemu sudeći, još nikad nije imala vlastito potomstvo.” Osim toga, “lavica je išla za mladunčetom (primjerice kad se ono vraćalo majci kako bi se nahranilo), a ne mladunče za lavicom”. U zaključku članka stoji: “Nitko ne zna zašto je željela posvojiti to stvorenje koje je zapravo trebalo u njoj probuditi instinkt da ga ubije i pojede.”

“Australci imaju više kućnih ljubimaca po glavi stanovnika nego bilo koje drugo društvo na svijetu”, kaže Hugh Wirth, predsjednik Društva za borbu protiv mučenja životinja. Međutim, list The Australian izvještava da je “službene godine 2000-01. napušteno 135 000 kućnih ljubimaca” te da se “gotovo 60 posto tih životinja moralo dati uspavati”. Zašto ima toliko mnogo napuštenih životinja? Jedan od razloga je to što ljudi uvijek iznova izabiru one vrste životinja koje ne odgovaraju njihovim životnim uvjetima. Roditelji često griješe kupujući djeci radne pse, koje treba dobro dresirati i često voditi u šetnju te im poklanjati puno pažnje. Osim toga, ti psi često znaju nekoga ugristi. Pišući o tome kako izabrati kućnog ljubimca, The Australian savjetuje: “Ostavite osjećaje po strani. Razmislite o tome koliko imate prostora, u kakvim okolnostima živi vaša obitelj te kakva vam je financijska situacija. Ako imate psa, trebate na vrijeme početi s dresiranjem. Što ga više odgađate, to je veća mogućnost da se pas navikne na neposlušno ponašanje. Imajte na umu da je kupnja životinje transakcija s dugoročnim posljedicama.”

“Istraživanja (...) su pokazala da se u novim motornim vozilima isparavaju velike količine otrovnih tvari čak šest ili više mjeseci nakon što izađu iz izložbenog salona”, izvještava australska Organizacija za istraživanja u znanosti i privredi (CSIRO). U unutrašnjosti novih automobila zadržavaju se otrovne pare spojeva kao što su benzen, aceton, etil-benzen, n-heksan, toluen i izomeri ksilena. Svi ti spojevi mogu biti opasni po zdravlje ljudi. Udisanje tih para može kod vozača uzrokovati glavobolju, pospanost, smetenost te nadraženost očiju, nosa i grla. Prema riječima dr. Stevea Browna, voditelja CSIRO-ovog programa za ispitivanje čistoće zraka, “u automobilu možete biti izloženi djelovanju otrovnih para čija je koncentracija po nekoliko puta veća nego što je dopušteno prema standardima australskog Državnog zavoda za zdravstvena i medicinska istraživanja”. Brown savjetuje vlasnicima novih automobila da se što više zaštite od tih opasnosti, potičući ih da “barem još šest mjeseci nakon što kupe automobil vode računa o tome da za vrijeme vožnje u automobilu uvijek bude dovoljno svježeg zraka”.