“NASA je kupila robotski uređaj nalik očima kukaca koji su izumili australski znanstvenici i namjerava ga staviti na sondu koja će vršiti istraživanja na Marsu”, pišu novine The Australian. Istraživači s Australskog nacionalnog sveučilišta napravili su te umjetne senzore po uzoru na oči skakavca. U novinskom izvještaju stoji da su “stručnjaci iz sveučilišnog Laboratorija za istraživanje biorobotskog vida godinama istraživali kako skakavci, pčele i vretenca koriste osjetilo vida pri kontroli leta. Izveli su formule kojima su definirali zakonitosti leta kukaca te izradili matematičke algoritme kako bi mogli napraviti kopiju [njihovih očiju].” NASA namjerava staviti umjetne oči skakavca na jednu sićušnu sondu koja će “poput pravog kukca brzo letjeti tik iznad neravne površine Marsa, a da pritom ne udari o tlo”. Bude li sve išlo po planu, sonda će “istražiti naslage stijena u najvećem kanjonu Sunčevog sustava — 4 000 kilometara dugom i 7 kilometara dubokom Vallesu Marinerisu — i tako doprinijeti otkrivanju geološke prošlosti crvenog planeta”.

“Kako kitovi ubojice koji čitav život žive u istom malom jatu uspiju izbjeći parenje s kitovima s kojima su u bliskom krvnom srodstvu?” pita kanadski list The Vancouver Sun. “Na temelju sedmogodišnjeg genetičkog istraživanja te analize 340 primjeraka DNK kitova ubojica koji žive u vodama Britanske Kolumbije i Aljaske uvaženi znanstvenik Lance Barrett-Lennard iz Vancouver Aquariuma ustanovio je da se ženke uvijek pare s mužjacima iz drugih jata”, ali u okviru lokalne populacije ili grupe jata. “Nema dokaza da se pare kitovi koji su u bliskom srodstvu”, kaže Barrett-Lennard. “U gotovo svim slučajevima pare se pripadnici jata čiji se dijalekti znatno razlikuju.” U članku se dodaje da “kitovi ubojice kod parenja izabiru životinju s kojom su u što daljem srodstvu, a to vjerojatno čine tako da slušaju zvučne signale, ili dijalekte, drugih kitova i traže one koji se najviše razlikuju od njihovog”.

“Satelitskim praćenjem najveće grabežljive ribe, velike bijele psine, otkriveno je da ona prevaljuje tisuće kilometara plivajući po otvorenom moru”, piše londonski The Daily Telegraph. To otkriće, o kojem je izvijestio časopis Nature, opovrglo je ono što se prije mislilo o velikim bijelim psinama. Premda one žive u morima diljem svijeta, smatralo se da se zadržavaju blizu obale, gdje love tuljane i morske lavove, te da nikad ne odlaze daleko od svog teritorija. Međutim, nedavno su istraživači iz Kalifornije pratili kretanje četiri mužjaka i dvije ženke te su otkrili da je jedna psina otplivala čak do Havajskog otočja — 3 700 kilometara od kalifornijske obale — prevaljujući najmanje 70 kilometara na dan. Istraživanje je također pokazalo da velike bijele psine rijetko rone dublje od 30 metara kad se nalaze blizu obale, dok na otvorenom moru ponekad znaju veoma duboko roniti.

Zbog ekonomskih problema uzrokovanih naglom devalvacijom argentinske valute mnogi se Argentinci suočavaju sa zdravstvenim problemima koji su posljedica stresa te traže pomoć u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama, koje pak ne mogu izaći na kraj s tolikim brojem pacijenata, izvještava list Clarín. Ljudi se žale na probleme kao što su “glavobolja, povišeni krvni tlak, čir, gastritis, nesanica i psihička napetost”. Kod nekih ljudi koji padaju u nesvijest “nisu pronađeni nikakvi neurološki uzroci”, rekao je jedan medicinski stručnjak. U jednoj je klinici broj pacijenata koji su zatražili pomoć u borbi protiv stresa, depresije i straha u svega nekoliko dana porastao za 300 posto. Osim što se suočavaju s problemom prepunih čekaonica, liječnici i medicinske sestre moraju se nositi i s pacijentima koji su uzrujani zbog financijske krize. Čak je bilo slučajeva da su pacijenti fizički napali liječnike i medicinske sestre. Jedna je sestra zadobila udarac u glavu.

“Ni u jednom lunaparku na svijetu ne postoji vlak koji je brz kao novi vlak u lunaparku Fujikyu Highland”, izvještava japanski list IHT Asahi Shimbun. “Vožnja vlakom koji za nepune dvije sekunde postiže brzinu od 172 kilometra na sat nije za strašljive. U njemu letite poput rakete. Za vrijeme vožnje možete osjetiti gravitacijsku silu jaku poput one kojoj su inače izloženi piloti lovačkih aviona.” Heith Robertson, voditelj projekta i predstavnik kompanije koja je sagradila prugu, rekao je: “Avion pri polijetanju može imati silu ubrzanja od 2,5 g [2,5 puta veću od sile teže]. Ovaj vlak ima silu od 3,6 g.” Vlak se kreće na “kotačima kakve imaju mali avioni”, a pogonsku energiju dobiva od tri zračna kompresora koji imaju 50 000 konjskih snaga, tako da se “može usporediti s malom raketom”.

“Uvaženi [indijski] kardiolozi kažu da sve više ljudi obolijeva od bolesti koronarnih arterija”, piše Mumbai Newsline. “Prema riječima dr. Ashwina Mehte, šefa kardiološkog odjela bolnice Jaslok, Indijci imaju genetske predispozicije za obolijevanje od srčanih bolesti.” Naročito zabrinjava to što mladi ljudi “puše više nego prije i stoga imaju problema sa srcem”. Dr. P. L. Tiwari, kardiolog iz bolnice Bombay, smatra da će, ukoliko ne dođe do neke radikalne promjene, Indija jednog dana imati više srčanih bolesnika nego bilo koja druga zemlja svijeta. U susjednom Bangladešu među muškarcima u dobi od 35 do 49 godina ima preko 70 posto pušača, piše The Times of India, dodajući kako se “broj pušača povećao, dok su se plaće smanjile”. Prosječni pušač “potroši na cigarete najmanje dvostruko više novca nego što prosječni stanovnik ukupno potroši na odjeću, stanovanje, zdravstvenu skrb i obrazovanje”. Procjenjuje se da bi se 10,5 milijuna pothranjenih ljudi koji žive u toj siromašnoj zemlji moglo dobro hraniti kad bi se novac koji se troši na duhan trošio na hranu.

“Pad Blizanaca izazvao je zaprepaštenje i strah arhitekata i drugih građevinskih stručnjaka”, piše U.S.News and World Report. “No unatoč trenutnoj zabrinutosti, neboderi će se i dalje graditi.” Jedan od razloga je to što u nekim područjima ima premalo zemljišta pogodnih za gradnju i što su ona vrlo skupa. Osim toga, visoki su neboderi ponos svakog grada. Izuzetno visoki neboderi grade se “zbog prestiža, praćenja suvremenih trendova i iz sličnih razloga”, kaže William Mitchell, šef katedre za arhitekturu i prostorno planiranje na Tehnološkom institutu u Massachusettsu. Međutim, arhitekti debatiraju o tome kako poboljšati sigurnosne mjere. Zidovi i prozori koji su otporni na eksplozije pružaju bolju zaštitu u slučaju napada, ali povećavaju težinu cijele konstrukcije i enormno povećavaju troškove gradnje. U Kini je zakonom propisano da se na svakih 15 katova ostavi jedan prazan “kat za evakuaciju u slučaju opasnosti”. U nekim drugim zemljama zakon propisuje ugradnju posebnog dizala za vatrogasce, koje vozi do posljednjeg kata, te stepenište u kojem bi bio povišen tlak zraka tako da u njega ne bi ulazio dim. Projektanti Svjetskog financijskog centra u Shanghaiju, koji bi mogao postati najviša zgrada na svijetu, predvidjeli su i neke dodatne zaštitne mjere.

“U Poljskoj svako peto dijete školskog uzrasta i svaka treća odrasla osoba ima problema sa sluhom”, piše poljski tjednik Polityka. Istraživanja pokazuju da sluhu najviše šteti prometna buka, glasna audio/videooprema te razni kućanski aparati. U jednom izvještaju koji govori o onečišćenju okoliša kaže se da je u Varšavi zbog porasta gustoće prometa buka na jednoj od glavnih ulica dosegla jačinu od čak 100 decibela. Ta se buka može usporediti s onom koju stvaraju djeca dok se igraju. U diskotekama buka može doseći jačinu od čak 120 decibela, što je malo ispod praga boli (između 130 i 140 decibela). Tako jaka buka izaziva oštećenje sluha, kažu stručnjaci. Profesor Henryk Skarżyński, otolaringolog s Instituta za fiziologiju i patologiju sluha, kaže: “Oštećenje sluha dovodi do ozbiljnih socijalnih problema. Osobe oštećena sluha postaju razdražljive, imaju problema s učenjem [i] teže uče strane jezike.”