Mnogi su siromašni ljudi pod utjecajem nametljivih reklama počeli vjerovati da će se igranjem igara na sreću osloboditi siromaštva, premda su šanse da dobiju veću svotu novca zapravo vrlo male, kaže se u jednom članku novina Times of Zambia. Prema tom članku, “reklame za igre na sreću potiču ljude da maštaju o bogatstvu i raskoši te o tome da za tren oka riješe sve životne probleme”, no u njima se “rijetko spominje da su šanse za postizanje dobitka veoma male”. Novine zaključuju: “Bez obzira na sve argumente koje bi se moglo iznijeti u njihovu obranu, igre na sreću su čista krađa i u svakom poštenom društvu trebalo bi ih zakonom zabraniti.”

“Danas se djeca više boje mraka nego što su se nekad bojali njihovi roditelji, a to je zato što su više izložena umjetnom svjetlu te rijetko imaju prilike biti u potpunoj tami”, piše londonski list The Times. Psiholog i spisatelj Aric Sigman analizirao je rezultate jednog istraživanja koje je pokazalo da gotovo dvije trećine djece mlađe od deset godina obavezno spava uz upaljenu noćnu lampu. Sigman tvrdi da djeca ne mogu dati maha svojoj mašti zato što gotovo nikad nisu u mraku — čak ni noću u krevetu. “Djeci treba pružiti priliku da im se razigra mašta”, kaže se u izvještaju. “Njima može biti vrlo uzbudljivo igrati se i zabavljati u mraku, jer tada će sve što zamisle biti jedinstveni plod njihove mašte.” S druge strane, “instant-slike koje se [u današnje vrijeme] urezuju u dječji um gledanjem televizije i filmova ili igranjem kompjuterskih igara” djeluju zastrašujuće. Dr. Sigman primjećuje: “Kad se kaže da treba više čitati, a manje gledati televiziju, to zvuči staromodno. Međutim, taj savjet treba uvijek iznova ponavljati.”

U razdoblju od svega 35 dana, koje je započelo krajem siječnja 2002, jedan dio Larsenovog ledenog šelfa koji ima površinu 3 250 četvornih kilometara i nalazi se na istočnoj strani Antarktičkog poluotoka razlomio se na tisuće plutajućih ledenih bregova, izvještava Državni centar za prikupljanje podataka o snijegu i ledu, koji djeluje u sklopu Sveučilišta Colorada. Velik dio Antarktike okružen je debelim ledenim pločama na kojima se nakuplja glečerski led, no na Antarktičkom se poluotoku zbog klimatskih promjena koje dovode do zatopljenja ledene ploče smanjuju još od kraja 1940-ih. Budući da ledeni šelf pluta na vodi, njegovo razlamanje neće dovesti do znatnog povećanja razine mora. Međutim, “ledeni šelfovi djeluju poput potpornog zida ili neke vrste kočnice koja sprečava klizanje glečera”, kaže se u izvještaju. “Kad jednom nestane šelfova, glečeri (...) bi mogli ispuštati u more više leda nego što dobivaju snijega.” Zasad se još ne može sa sigurnošću reći koji su razlozi zatopljenja, a postojeći podaci čak mogu djelovati zbunjujuće. Za razliku od onog što se dešava na poluotoku, “u drugim dijelovima Antarktike nema znakova nekog velikog zatopljenja”, piše The New York Times. Dapače, neka istraživanja kažu da se u posljednjih 35 godina kontinent kao cjelina možda čak i ohladio.

Prvog travnja 2002. kineska svemirska letjelica Shenzhou III uspješno je sletjela u Unutrašnjoj Mongoliji nakon sedmodnevnog leta bez ljudske posade, izvještava BBC News. U letjelici se nalazio “umjetni čovjek” — lutka opremljena uređajima za bilježenje podataka o koncentraciji kisika i temperaturi zraka. Pomoću tih uređaja ispitivalo se rad sustava za održavanje uvjeta za život koji bi se u budućnosti moglo koristiti kod letova s ljudskom posadom. Predstavnici Kineske agencije za svemirska istraživanja rekli su da se planira poslati čovjeka u svemir najkasnije do 2005. “Dugoročni cilj Kineske agencije za svemirska istraživanja jest poslati ljude na Mjesec do 2010”, kaže se u izvještaju.

Kako prugaste papigice, ili tigrice, izabiru partnera za parenje? Moguće je da na izbor utječe intenzivnost boje perja potencijalnog partnera. Perje prugastih papigica sadrži tvar koja prima ultraljubičastu svjetlost i reflektira je na većoj valnoj duljini, dajući perju fluorescentan žutocrveni sjaj. Dr. Justin Marshall sa Sveučilišta u Queenslandu (Australija) i njegovi suradnici stavili su na perje divljih prugastih papigica sredstvo za zaštitu od ultraljubičastih zraka kako bi smanjili njegov fluorescentni sjaj. “Ptice čije se perje slabije sjajilo bile su daleko manje privlačne pripadnicima suprotnog spola”, izvještava The Sydney Morning Herald. Marshall je rekao da te ptice vjerojatno povezuju sjajno perje s poželjnim svojstvima. Premda i neke druge životinje možda imaju u sebi fluorescentnih tvari, Marshall je rekao da je ovim eksperimentom “prvi put dokazano korištenje fluorescentnog sjaja u životinjskom carstvu”, piše Herald.

“U Africi bi na nekim velikim područjima lavovi uskoro mogli izumrijeti”, izvještava časopis New Scientist. Potrebno je između 500 i 1 000 lavova da bi se dobilo stotinjak parova za parenje — što je dovoljno da se izbjegne parenje životinja koje su u bliskom krvnom srodstvu. Prema podacima Međunarodne unije za zaštitu prirode i prirodnih bogatstava, populacije lavova u zapadnoj i središnjoj Africi nisu ni izbliza tako velike. “To je ozbiljan problem”, kaže Hans Bauer sa Sveučilišta u Leidenu (Nizozemska). “Nema ni jedne populacije za koju bismo sa sigurnošću mogli reći da će opstati.” Glavni razlog smanjenja populacija lavova je to što ljudi sve više prisvajaju njihov životni prostor. Lavovima su za lov potrebna velika prostranstva — jedan jedini mužjak može loviti na području veličine i do 200 četvornih kilometara. “Lav je jedna od ključnih vrsta životinja”, upozorava Bauer. “To što su lavovi danas ugroženi moglo bi značiti da će za 20 ili 30 godina i druge vrste postati ugrožene.”

“Osobe koje se sunčaju u solariju izložene su više nego dvostruko većoj opasnosti da obole od raka kože nego one koje to ne čine, a kod mladih ljudi ta je opasnost još veća”, izvještava londonski list The Guardian. Profesorica Margaret Karagas s Medicinskog fakulteta u Dartmouthu (New Hampshire, SAD) provela je istraživanje u kojem je sudjelovalo 1 500 ljudi u dobi od 25 do 74 godine, od kojih je više od polovine nedavno saznalo da boluje od raka kože. Istraživanje je pokazalo da opasnost obolijevanja od raka kože “kod osoba mlađih od 50 godina koje se sunčaju u solariju poraste svakih deset godina i do 20 posto”, piše The Times of London. Profesorica Karagas kaže: “Kvarc-lampe djeluju slično kao Sunčeva svjetlost, [ali] emitiraju jaču, koncentriranu dozu ultraljubičastog zračenja.” Danas je u Velikoj Britaniji broj ljudi koji umiru od raka kože trostruko veći nego u 1960-ima, dok je u Škotskoj taj broj čak četverostruko veći. Stručnjaci kažu da je za porast broja smrtnih slučajeva krivo povećano izlaganje ultraljubičastom zračenju bilo prirodnim bilo umjetnim sunčanjem. “Ne može se reći da preplanulost ne šteti zdravlju”, rekao je predstavnik Britanskog zavoda za istraživanje raka. “Preplanulost je zapravo odgovor organizma na oštećenje DNK.”

Polovina svjetskog stanovništva opskrbljuje se pitkom vodom iz planinskih područja, piše kanadski The Toronto Star. Veliki planinski lanci, koji se u jednom UN-ovom izvještaju objavljenom povodom UN-ove godine planina nazivaju “svjetskim vodotornjevima”, ozbiljno su ugroženi. Prema pisanju lista Star, štetu im nanose “klimatske promjene, zagađenost, oružani sukobi, rast stanovništva, prorjeđivanje šuma te djelatnosti kao što su poljoprivreda, rudarstvo i turizam”. U izvještaju se upozorava da će “takvo uništavanje okoliša dovesti do novih poplava, odrona zemlje i gladi”.

Danas je svaki trinaesti Britanac ovisan o alkoholu, što znači da je ta vrsta ovisnosti “dvostruko učestalija od ovisnosti o drogi ili lijekovima”, piše londonski list The Independent. Od 1994. do 1999. broj smrtnih slučajeva koji su izravno povezani sa zloupotrebom alkohola — uključujući i one koji su izazvani srčanim bolestima, cirozom jetre te trovanjem alkoholom — porastao je za gotovo 43 posto. Broj prometnih nesreća koje su uzrokovali pijani vozači porastao je s 10 100 godine 1998. na 11 780 u 2000. Te su nesreće krive za svaku sedmu pogibiju u cestovnom prometu. Šezdeset posto poslodavaca ima problema s radnicima koji previše piju. Osim toga, 40 posto nasilnih zločina počini se pod utjecajem alkohola. Eric Appleby, direktor britanske dobrotvorne organizacije Alcohol Concern, rekao je: “Mnoštvo problema vezanih za zdravlje ljudi, međuljudske odnose i novčane izdatke, a da i ne spominjemo probleme s kojima se suočavaju javne službe, (...) jasno pokazuje da hitno trebamo zajedničkim snagama krenuti u akciju.”