Dijete u majčinoj utrobi počinje zijevati samo 11 tjedana nakon začeća, piše španjolski tjednik Salud. Ta je refleksna radnja primijećena kod većine sisavaca te kod nekih vrsta ptica i gmazova. Premda još uvijek nije točno utvrđen uzrok zijevanja, istraživači su zapazili da je ono obično popraćeno protezanjem i sličnim kretnjama. Prema riječima istraživača, te kretnje dovode do “povećanja krvnog tlaka i broja otkucaja srca te opuštanja mišića i zglobova”. Kad ukočimo vilicu kako bismo spriječili zijevanje, sami sebe lišavamo nečeg što je korisno za organizam. Stoga tim istraživača savjetuje ljudima da, ako im okolnosti to dopuštaju, zijevajući “prirodno istegnu vilicu i mišiće lica”. Da, zijevanje vam može dati novu snagu!

“Sok od brusnice odavno je poznat po svojim izvrsnim svojstvima”, piše londonski The Times. “Među Indijancima bio je poznat kao vrlo ljekovit i ukusan napitak, [a] američki mornari pili su ga da ne bi oboljeli od skorbuta.” Osim što je bogat vitaminom C i antioksidansima, “sok od brusnice ujedno sprečava razvoj štetnih mikroorganizama i stoga je naročito djelotvoran u suzbijanju infekcija mokraćnih puteva”. No sok ne suzbija infekcije tako da utječe na kiselost mokraće, kao što se prije mislilo. Naprotiv, piše The Times, sok je djelotvoran zbog toga što u sebi ima tvari koje “sprečavaju da se bakterije E. coli [koje uzrokuju većinu infekcija, uključujući i upalu mokraćnog mjehura] zadržavaju na stijenkama mokraćnih organa, tako da one napuštaju organizam prije nego što dođe do infekcije”. Istraživači su također otkrili da sok od brusnice može ublažiti posljedice paradentoze.

“Dvije studije dovele su do zanimljivog otkrića da kod osoba koje su doživjele srčani udar snižavanje tjelesne temperature za svega nekoliko stupnjeva uvelike smanjuje opasnost od kasnijeg oštećenja mozga i smrti”, stoji u jednom izvještaju kanadskog lista Toronto Star. U prvoj studiji sudjelovali su pacijenti iz pet evropskih zemalja, a u drugoj pacijenti iz Australije. Obje su pokazale da se neurološke i kognitivne funkcije bolje obnavljaju kod pacijenata kojima je tjelesna temperatura nešto niža od uobičajene. Osobama koje su doživjele srčani udar te prilikom dolaska u bolnicu nisu bile pri svijesti tjelesna temperatura snižena je pomoću hladnog zraka i ledenih obloga na 33 Celzijeva stupnja, a potom je održavana na toj razini idućih 12 do 24 sata. Prema riječima kardiologa Beth Abramson, ta jeftina i jednostavna terapija smanjuje “potrebu mozga za kisikom te zaustavlja kemijske procese koji uništavaju moždane stanice”, piše Star. “Izgleda da je ova metoda rashlađivanja vrlo djelotvorna, jer se liječnici u Kanadi, Sjedinjenim Državama, Australiji i Evropi zalažu za to da ona postane uobičajeni postupak u liječenju svih osoba koje se nakon srčanog udara doveze u bolnicu.”

“Danas stupa na snagu sporazum o zabrani regrutiranja djece, kojim je okrunjeno deset godina međunarodne borbe protiv jednog od glavnih uzroka kršenja ljudskih prava diljem svijeta”, kaže se u izjavi za tisak Ujedinjenih naroda od 12. veljače 2002. Fakultativni protokol, koji je potpisalo 96 zemalja, “nalaže da nijedna osoba mlađa od 18 godina ne bude prisilno regrutirana u redovni vojni sastav te obavezuje države da povise minimalnu dobnu granicu za dobrovoljno pristupanje oružanim snagama na najmanje 16 godina”. Procjenjuje se da “u 85 zemalja svijeta pola milijuna djece trenutno služi u državnim oružanim snagama, paravojnim jedinicama i drugim naoružanim skupinama, s tim da u preko 35 zemalja više od 300 000 te djece aktivno sudjeluje u ratu”. Prema podacima s web stranice UN News Service, mnoga su djeca oteta te ih se “tuče ili ubije ako pokušaju pobjeći. Djevojčice su u naročito teškom položaju jer ih se često seksualno zlostavlja.”

“Ljudi stariji od 60 godina troše u prosjeku tri vrste lijekova, trostruko više nego mlađi”, piše njemački časopis Der Spiegel. “Međutim, opasnost od interakcije [lijekova], a time i od nuspojava, drastično se povećava ako se uzima više lijekova.” Do problema može doći i zato što “liječnici (...) često ne uzimaju u obzir činjenicu da u starijoj dobi bubrezi slabije rade”. Zbog toga se lijekovi mogu duže zadržavati u organizmu. Stoga “doza koja je primjerena za 40-godišnjaka može otrovati 70-godišnjaka”, objašnjava Der Spiegel. “Mnogi stariji ljudi dodatno otežavaju svoju situaciju time što ne piju dovoljno vode.” Dehidriranost sama po sebi može izazvati probleme slične onima koje mogu izazvati analgetici i sredstva za smirenje ili snižavanje krvnog tlaka, dodaje se u izvještaju. To su, između ostalog, smetenost, delirij i napadaji vrtoglavice, simptomi koje se često naprosto pripisuje starosti.

Devedeset posto osoba koje odlaze na takozvane rave zabave, na kojima se pleše cijelu noć, uzima amfetaminsku drogu poznatu pod imenom ecstasy, izvještava španjolski list El País. U Španjolskoj su nedavno na jednoj takvoj zabavi dva mladića umrla od prekomjerne doze ecstasya. “Stalno su nam nudili drogu”, rekao je prijatelj preminulih. Što mlade navodi na uzimanje te droge? Utjecaj okoline te privremeni osjećaj zajedništva i samopoštovanja koji im daje ecstasy. Mladi često miješaju ecstasy s drugim drogama, kao što su hašiš i kokain, ili s alkoholom, a tada nuspojave ecstasya postaju još opasnije. Osim gubitka pamćenja i depresije, ecstasy može uzrokovati ‘poremećaj u radu dišnih organa, krvarenje u mozgu, pa čak i smrt’, upozorava španjolski Nacionalni program za borbu protiv droge.

Prostački govor postao je uobičajen u mnogim radnim sredinama, izvještava list The Gazette iz Montreala (Kanada). Neki stručnjaci kažu da psovanje povećava stres kojem su ljudi izloženi na radnom mjestu. Karen Harlos, profesorica psihologije rada na Sveučilištu McGill, kaže: “Ako se prostačke riječi koristi da bi se kritiziralo radnika, to može štetno djelovati na njegovu produktivnost, samopoštovanje i zdravlje.” “Šef svojim ponašanjem često daje primjer” koji slijede ostali radnici, piše list. Ako vas smeta to što na poslu slušate psovke, The Gazette vam savjetuje da najprije pristupite “osobi za koju smatrate da prelazi granice pristojnosti i ljubazno je zamolite da prestane u vašem prisustvu koristiti takve riječi”.

Može li se usisavanje prašine, pranje prozora i guranje dječjih kolica smatrati korisnom vježbom? Sudeći po rezultatima istraživanja koje je nedavno provedeno na Sveučilištu Queenslanda (Australija), odgovor je potvrdan. U istraživanju je sudjelovalo sedam majki koje imaju djecu mlađu od pet godina. Istraživači su majkama prikopčali uređaj koji je mjerio potrošnju kisika za vrijeme obavljanja uobičajenih poslova, kaže se u izvještaju lista The Canberra Times. Prema riječima istraživača, “rezultati pokazuju da neki kućanski poslovi iziskuju fizički napor koji u određenoj mjeri koristi zdravlju”. Profesorica Wendy Brown ustanovila je da “kućanski poslovi koje žene obavljaju iziskuju otprilike jednako mnogo napora kao i neke vrste laganog vježbanja, kao što su brzo hodanje, vožnja bicikla ili plivanje”, kaže se u izvještaju. “Ovo je tek preliminarno istraživanje”, rekla je prof. Brown, “no ono jasno pokazuje da se za žene koje su čitav dan na nogama ne može reći da ništa ne rade.”

“Znanstvenici predviđaju da će u građevinarstvu doći do revolucije” koja će omogućiti gradnju “zgrada koje će duže trajati i bolje odolijevati vremenskim neprilikama i drugim nepovoljnim okolnostima”, piše brazilski Jornal da USP. “To će omogućiti nova vrsta cementa koju su proizveli istraživači s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u São Paulu” u Brazilu. Znanstvenici su miješanjem silike, koju su dobili od pepela rižinih ljuski, i običnog cementa proizveli izuzetno fini cement vrhunske kvalitete. Upotrebom te vrste cementa dobiva se beton koji je manje porozan, otporniji na zagađivanje i loše vremenske prilike te barem tri do četiri puta čvršći od običnog betona. Stoga se veličina potpornih stupova može smanjiti za čak 30 posto, “a da još uvijek budu jednako čvrsti, što će imati za posljedicu više prostora, manju težinu građevine, bržu gradnju, manje troškova za građevni materijal i manje rada”, piše Jornal da USP. Diljem svijeta godišnje se dobije oko 80 milijuna tona rižinih ljuski, od čega se može dobiti 3,2 milijuna tona silike.