MILIJUNI ljudi diljem svijeta i ove se godine spremaju za proslavu Božića. Možda ste i vi među njima. S druge strane, možda nemate običaj sudjelovati u vjerskim proslavama vezanim za taj popularni blagdan. U svakom slučaju, vjerojatno ćete na ovaj ili onaj način osjetiti njegov utjecaj. On prožima svijet trgovine i zabave, i to ne samo u kršćanskim zemljama.

No što zapravo znate o Božiću? Postoji li biblijski temelj za slavljenje Kristovog rođenja? Kako je nastao taj popularni blagdan koji se svake godine slavi 25. prosinca?

Ako malo bolje istražite tu temu, otkrit ćete da Božić ne vuče korijene iz pravog kršćanstva. To priznaju mnogi izučavatelji Biblije koji pripadaju raznim vjerskim denominacijama. Stoga nije neobično da je 1647. Cromwellov parlament u Engleskoj proglasio Božić danom pokore, da bi potom 1652. potpuno zabranio proslavu Božića. Od 1644. do 1656. zasjedanje Parlamenta svake je godine namjerno zakazivano za 25. prosinca. Prema riječima povjesničarke Penne L. Restad, “svećenici koji su propovijedali o Kristovom rođenju izlagali su se opasnosti da dospiju u zatvor. Đakone se zbog ukrašavanja crkve moglo kazniti novčanom kaznom. Trgovine su po zakonu bile otvorene na Božić kao da je to običan radni dan.” Zašto su bile poduzete tako drastične mjere? Puritanski reformatori smatrali su da crkva ne bi smjela stvarati tradicije o kojima nema spomena u Bibliji. Oni su revno raspačavali literaturu u kojoj se osuđivalo slavljenje Božića i propovijedali o tome.

Sličan stav očitovao se i u Sjevernoj Americi. Od 1659. do 1681. slavljenje Božića bilo je zabranjeno u koloniji Massachusetts Bay. * Prema zakonu koji je bio uveden u tom razdoblju, ni na koji način nije se smjelo slaviti Božić. Za prekršioce su bile predviđene novčane kazne. Osim puritanaca iz Nove Engleske, slavljenju Božića protivile su se i neke zajednice iz drugih kolonija. Kvekeri iz Pennsylvanije bili su jednako nepopustljivi u svom stavu prema toj proslavi kao i puritanci. Prema jednom izvoru, “ubrzo nakon što su se Amerikanci izborili za nezavisnost, Elizabeth Drinker, koja je i sama bila kveker, podijelila je stanovništvo Philadelphije u tri kategorije. U prvu su spadali kvekeri koji ‘ne drže do [Božića] ništa više nego do bilo kojeg drugog dana’, u drugu su spadali oni koji su ga slavili iz vjerskih razloga, a u treću oni koji su ga ‘provodili u bančenju i raskalašenosti’. ”

Henry Ward Beecher, istaknuti američki propovjednik koji je odrastao u ortodoksnoj kalvinističkoj obitelji, do svoje 30. godine gotovo nije ni znao za Božić. “Meni je proslava Božića bila nešto strano”, napisao je Beecher 1874.

U početku su Baptistička i Kongregacionalistička crkva također smatrale da ne postoji biblijski temelj za slavljenje  Kristovog rođenja. U jednoj knjizi kaže se da je Baptistička crkva u Newportu [Rhode Island, SAD] prvi put slavila Božić tek 25. prosinca 1772. Bilo je to otprilike 130 godina nakon osnutka prve baptističke crkve u Novoj Engleskoj.

New Catholic Encyclopedia priznaje: “Datum Kristovog rođenja nije poznat. U Evanđeljima se ne ukazuje ni na dan ni na mjesec (...). Prema pretpostavci H. Usenera, (...) koju prihvaća većina današnjih izučavatelja, kao datum Kristovog rođenja uzet je zimski solsticij (po julijanskom kalendaru 25. prosinca, a po egipatskom 6. siječnja), jer su na taj dan, kad se Sunce počinje vraćati na sjeverno nebo, poganski poklonici Mitre slavili dies natalis Solis Invicti (rođenje nepobjedivog Sunca). Na dan 25. prosinca 274. Aurelije je proglasio boga Sunca glavnim zaštitnikom carstva i posvetio mu hram na Marsovom polju. Božić potječe iz vremena kad je kult Sunca u Rimu bio naročito jak.”

U M’Clintockovoj i Strongovoj Cyclopœdii stoji: “Slavljenje Božića nije zapovijed koja dolazi od Boga niti vuče porijeklo iz N[ovog] Z[avjeta]. Datum Kristovog rođenja ne može se sa sigurnošću odrediti na temelju N[ovog] Z[avjeta], a još manje na temelju bilo kojeg drugog izvora.”

S obzirom na sve to, je li na mjestu da pravi kršćani sudjeluju u nečem što je dio božićne tradicije? Odobrava li Bog miješanje pravog obožavanja s vjerovanjima i običajima onih koji ga ne obožavaju? U Kološanima 2:8 apostol Pavao iznio je upozorenje: “Pazite, netko bi vas mogao odvesti kao svoj plijen pomoću filozofije i prazne prijevare u skladu s ljudskom predajom, u skladu s elementarnim stvarima svijeta, a ne u skladu s Kristom.”

On je također napisao: “Ne ujarmljujte se nejednako s nevjernicima. Jer kakvu zajednicu imaju pravednost i bezakonje? Ili kakvo zajedništvo ima svjetlo s tamom? Nadalje, kakav je sklad između Krista i Belijala [Sotone]? Ili kakav udio ima vjerni s nevjernikom?” (2. Korinćanima 6:14, 15).

Imajući u vidu te nepobitne činjenice, Jehovini svjedoci ne sudjeluju u slavljenju Božića. U skladu s onim što kaže Biblija, oni nastoje sačuvati “oblik obožavanja koji je čist i neokaljan sa stanovišta našeg Boga”, pazeći da ostanu “bez mrlje od svijeta” (Jakov 1:27).