Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Gajde — drevno glazbalo

Gajde — drevno glazbalo

ŠKOTSKE brdske gajde kakve se danas sviraju u Velikoj Britaniji, Kanadi, Sjedinjenim Državama i drugim zemljama engleskog govornog područja stare su svega 300 godina. Međutim, preteče ovog glazbala postojale su pred više tisuća godina u drevnom gradu Uru, u kojem je živio Abraham, te u drevnom Egiptu. Na tim su prostorima pronađene jednostavne svirale koje izučavatelji smatraju pretečama današnjih gajdi. No nije poznato tko je i kada tom glazbalu dodao mješinu.

U biblijskoj knjizi Danijela, koja je napisana više od 500 godina prije rođenja Isusa Krista, poimence se spominje šest glazbala na kojima se sviralo u Babilonu (Danijel 3:5, 10, 15, St). Među njima se navodi i glazbalo aramejskog imena sumponyáh, što se u mnogim prijevodima Biblije prevodi kao “gajde”.

Premda ne možemo znati sa sigurnošću kako je izgledalo to drevno babilonsko glazbalo, moguće je da je nalikovalo nekim današnjim gajdama na Orijentu. Povijesni zapisi otkrivaju da su u Perziji (Iranu), Indiji i Kini nekada postojale različite vrste gajdi, od kojih neke postoje još i danas.

Međunarodna raznolikost

Rimski car Neron, koji je vladao u prvom stoljeću n. e., obećao je da će ako ostane na prijestolju svirati “naizmjence na vodenim orguljama, flauti i gajdama”, napisao je rimski povjesničar Svetonije. Otprilike 50 godina prije Neronovog rođenja 37. n. e. u jednoj pjesmi koja se pripisuje Vergiliju spominje se “umilni cvrkut gajdi”.

U Francuskoj, Irskoj, Italiji, Njemačkoj, Poljskoj i Španjolskoj gajde su postojale još od davnina, a isto se može reći i za područje Balkana i Skandinavije. No kako su gajde dospjele u Veliku Britaniju? Zna se da su otprilike 500. godine pr. n. e. Kelti koji su naselili područje Britanije donijeli sa sobom i jednu vrstu gajdi te da su mnoge engleske grofovije još davnih dana imale sebi svojstvene vrste gajdi, a slično je bilo i u Škotskoj. U djelu The Oxford Companion to Music čak se ukazuje kako je moguće da su “u Engleskoj gajde bile omiljeno glazbalo nekoliko stoljeća prije nego u Škotskoj”.

I rimska pješadija imala je svoje gajdaše, no nitko ne može reći sa sigurnošću jesu li gajde na Britansko otočje stigle nakon što su ga Rimljani osvojili 43. n. e. ili je to glazbalo ondje već postojalo, a oni su samo doprinijeli njegovoj popularnosti.

Ukoliko posjetite Škotsku i pruži vam se prilika da čujete kako njihov zvuk odzvanja uskim udolinama, složit ćete se da je to nešto što se ne može tako lako zaboraviti.

[Slika na stranici 23]

Škotski gajdaš u narodnoj nošnji Škotskog visočja

[Slika na stranici 24]

Svirala za vježbanje: Gajdaš uči svirati na ovom zasebnom glazbalu.