Ako se od srca smijete, to će vam uljepšati dan, no donijet će vam i neke druge koristi. Prema mišljenju nekih japanskih liječnika, smijeh ujedno otklanja poremećaje u endokrinom, živčanom i imunološkom sustavu, stabilizira otkucaje srca i disanje te može privremeno ublažiti reumatske bolove. Smijeh pospješuje rad simpatičkih živaca, a time poboljšava dotok krvi u mišiće i povećava aktivnost mozga. Kad se intenzivno smijemo, naprežemo mišiće. U istraživanju o kojem je izvijestio list IHT Asahi Shimbun jedna se osoba tako intenzivno smijala da su joj se trbušni mišići “naprezali jednako kao da radi vježbe za jačanje trbušnih mišića”. Psihijatar Michio Tanaka iz Osake rekao je da smijeh itekako koristi zdravlju. Prema njegovim riječima, smijeh je “kao djelotvoran lijek kod kojeg nema nuspojava”.

“Sve više stručnjaka koji se bave istraživanjem ponašanja životinja smatra da životinje koje žive u divljini mogu same sebe liječiti te da to i čine”, izvještava londonski The Economist. Čimpanze iz Tanzanije oslobađaju se crijevnih glista tako da jedu srčiku jedne biljke bogate tvarima koje uništavaju te parazite. Osim toga, čimpanze iz raznih dijelova Afrike jedu lišće koje na sebi ima mikroskopski sitne kukice koje čiste njihova crijeva od glista. Papige are hrane se sjemenkama u kojima ima otrovnih alkaloida, ali jedu i ilovaču, koja izgleda neutralizira te otrovne sastojke u njihovoj ishrani. Mrki medvjedi s Aljaske te kanadske snježne guske i vukovi također jedu raslinje koje im pomaže da se oslobode crijevnih parazita. Analiza krvi nekoliko vrsta divljih životinja pokazala je da su mnoge od njih u svom prirodnom staništu preživjele ozbiljne virusne i bakterijske zaraze koje su za životinje u zatočeništvu često smrtonosne. “Ta otkrića pokazuju da divlje životinje mogu učiniti za svoje zdravlje nešto što one koje žive u zatočeništvu ne mogu”, piše The Economist.

“AIDS će po broju žrtava nesumnjivo premašiti crnu smrt [kugu] i postati najstrašnija epidemija u povijesti”, piše New Scientist. “U 14. stoljeću crna smrt poharala je Evropu i Aziju, odnijevši oko 40 milijuna života. Danas, gotovo 700 godina kasnije, povijest se ponavlja.” Prema jednom izvještaju časopisa British Medical Journal, do kraja ovog desetljeća od HIV-a će umrijeti oko 65 milijuna ljudi. Premda trenutno veći broj ljudi boluje od tuberkuloze i malarije, rečeno je da te bolesti ne utječu tako štetno na privredu i društvo u cjelini kao što to čini AIDS.

Prema jednom izvještaju londonskog lista The Times, svađe u obitelji puno teže emocionalno i psihički pogađaju roditelje nego njihovu djecu tinejdžerske dobi. U izvještaju se kaže da roditelji ne bi trebali biti “suviše blagi u ophođenju sa svojim hirovitim i uvredljivim tinejdžerima bojeći se da ne povrijede njihove osjećaje”. Naprotiv, “roditelji bi se trebali zaštititi (...) zahtijevajući od djece da više poštuju njihov autoritet”. Profesor Laurence Steinberg sa Sveučilišta Temple u Philadelphiji (Pennsylvania, SAD), koji se bavi istraživanjem ponašanja adolescenata, kaže da se djeca lakše nose s neugodnim situacijama nego što to ljudi misle. Nakon što je preko deset godina vršio istraživanja u kojima je sudjelovalo na tisuće roditelja, profesor Steinberg kaže: “Autoritativan roditelj pokazuje djetetu da ga voli i da je zainteresiran za njega, no istovremeno je strog i dosljedan u postavljanju i poštivanju pravila i ograničenja te u onome što očekuje od djeteta.” Adolescenti koji su odgajani u takvim obiteljima više postižu u životu i sretniji su, a zbog toga su i manje skloni asocijalnom ponašanju i kriminalu, kaže se u izvještaju.

“Dodiri su nam potrebni jednako kao i Sunčeva svjetlost, voda i hrana”, piše poljski tjednik Polityka. Svi mi imamo pod kožom mnoštvo osjetnih tjelešaca koja reagiraju na razne vrste dodira. Kad nas netko dodirne, “naš mozak to može registrirati, protumačiti i potaknuti nas da uzvratimo osmijehom, vedrim raspoloženjem ili nekom drugom pozitivnom reakcijom”. Djeci je naročito potreban fizički kontakt, pogotovo u prvim godinama života. Nažalost, mnogi roditelji dodiruju svoju djecu samo kad ih oblače, kupaju, hrane ili kažnjavaju. No brojne studije pokazuju da su djeca koju se drži u naručju, grli, ljubi i mazi zdravija, naprednija i inteligentnija od djece prema kojima se roditelji “ponašaju hladno”, piše Polityka.

“Na svijetu više ne postoji nijedno jezero koje ljudi nisu ugrozili svojim aktivnostima”, izjavio je William Cosgrove, potpredsjednik Svjetskog savjeta za vodu. “Zagađivanje jezera moglo bi biti pogubno za ljude koji o njima ovise.” Na zagađivanje utječu industrija, poljoprivreda i kanalizacija. Čak i ako neko jezero izgleda potpuno čisto, moglo bi biti veoma zagađeno, rekao je Cosgrove te dodao: “A onda dođe do neke promjene — primjerice promijeni se temperatura vode — i jezero odjednom izgleda potpuno drugačije. Kad jednom počne taj proces, teško ga je zaustaviti.” Jedan od primjera je i Viktorijino jezero, najveće jezero u Africi. U protekla dva desetljeća u njemu je izumrlo nekoliko vrsta riba, a razlog tome je zagađenje koje je, između ostalog, uzrokovano ispuštanjem nepročišćene vode iz kanalizacije. Ozbiljno je ugroženo i kinesko jezero Tai Hu. “Stručnjaci kažu da je ono toliko zagađeno kojekakvim otpadom da se po njemu skoro može hodati”, stoji u jednom izvještaju Svjetskog savjeta za vodu. Prema jednom Reutersovom izvještaju, oko 90 posto pitke vode dobiva se upravo iz jezera.

Sve više ljudi traži da im ljubavna pisma sastavlja netko tko se profesionalno time bavi, piše njemački tjednik Die Woche. Onima koji naprosto ne mogu riječima izraziti svoje osjećaje stoji na usluzi nekoliko takvih pisaca koji će, uz novčanu naknadu, pisati pisma umjesto njih. Pismo može biti puno dubokih emocija ili pak prilično službeno, ovisno o želji klijenta. Nudi se i pisanje pjesama, a cijena te usluge utvrđuje se dogovorom. Postoje različiti razlozi zbog kojih ljudi pišu ljubavna pisma u tuđe ime. Neki su po zanimanju pisci i novinari, no ima i onih koji se inače ne bave pisanjem, nego sastavljaju ljubavna pisma iz hobija. Neki čak traže od klijenata da kompjuterskim putem ispune upitnik, na temelju kojeg kompjuter može sastaviti pismo. U svakom slučaju, uspjeh nije zajamčen. Jedan pisac već tri godine piše “dirljive ženidbene ponude i ljubavne izjave”, no djevojka njegovog vjernog klijenta još uvijek ne želi pristati na brak.

Prema rezultatima jednog istraživanja koje je provelo Finsko udruženje za popularizaciju zdravog života, vježbanje smanjuje izostajanje s posla zbog bolesti. U Finskoj mnogi poslodavci postupaju u skladu s tim otkrićem jer žele da njihovi radnici što manje izostaju s posla. “Polovica zaposlenih Finaca radi u poduzećima koja svojim radnicima nude razne fitnes programe”, izvještava časopis Finnfacts, koji objavljuje Finski savez industrijskih proizvođača. “Poduzeća organiziraju tečajeve odvikavanja od pušenja, škole mršavljenja i razne fitnes programe.” Finska poduzeća svake godine utroše na takve programe preko 67 milijuna eura, no znaju da će im se to višestruko vratiti jer će radnici manje izostajati s posla.

“Loše držanje, gojaznost i nedovoljna fizička aktivnost polako oštećuju kralježnicu”, piše španjolski list El País Semanal. Procjenjuje se da u razvijenim zemljama 80 posto stanovništva u nekom razdoblju svog života ima problema s kralježnicom. Stručnjaci iz španjolske klinike Kovacs, specijalizirane za probleme s kralježnicom, savjetuju ljudima da se nauče ispravno držati kako bi spriječili i otklonili bolove u kičmi. Navedimo nekoliko njihovih jednostavnih savjeta: Spavajte na boku i to tako da vam kralježnica bude ravna. Kad sjedite, naslonite se na naslon stolice. Kad radite na kompjuteru, držite ramena u prirodnom položaju. Ako se morate sagnuti, savinite koljena, a ne kičmu. Ako morate dugo stajati, prebacite težinu tijela na jednu nogu dok drugu odmarate na nekom povišenju ili stepenici.