PREMA podacima Fonda Ujedinjenih naroda za populacijska pitanja, svake godine preko pola milijuna žena umre uslijed zdravstvenih problema povezanih s trudnoćom. Osim toga, Fond Ujedinjenih naroda za pomoć djeci (UNICEF) izvještava da svake godine preko 60 milijuna žena ima ozbiljne komplikacije u trudnoći te da kod gotovo trećine njih dolazi do ozljeda ili infekcija koje imaju trajne posljedice. U zemljama u razvoju mnoge se žene nalaze u krajnje nezavidnoj situaciji — rađaju jedno dijete za drugim i premalo vode brigu o sebi, zbog čega se iscrpljuju do krajnjih granica i obolijevaju. Da, trudnoća može biti čak vrlo opasna po zdravlje. No, može li se žena zaštititi od tih opasnosti?

Planiranje trudnoće. Muž i žena trebali bi razgovarati o tome koliko djece žele imati. U zemljama u razvoju nije rijetkost vidjeti majku s nekoliko male djece, djetetom koje doji i još jednim koje tek treba roditi. Pažljivim planiranjem i pokazivanjem obzirnosti može se postići da između dva porođaja prođe dovoljno vremena kako bi se žena odmorila i oporavila.

Ishrana. Prema izvještaju Koalicije za pozitivni ishod trudnoće, prije začeća treba proći najmanje četiri mjeseca da bi se ženin organizam oporavio od utjecaja štetnih tvari i stvorio zalihu hranjivih tvari potrebnih za razvoj djeteta. Naprimjer, rizik od spine bifide, rascjepa kralježnice uzrokovanog nepravilnim zatvaranjem neuralne cijevi, puno je manji ako buduća majka ima u organizmu dovoljnu količinu folne kiseline. Budući da se neuralna cijev zametka zatvara između 24. i 28. dana nakon začeća — u mnogim slučajevima prije nego što žena sazna da je trudna — neke žene koje planiraju trudnoću unaprijed uzimaju folnu kiselinu.

Željezo također ima važnu ulogu u ishrani. U trudnoći se udvostručava potreba za željezom. Ako su rezerve željeza u organizmu premale — što je slučaj kod mnogih žena u zemljama u razvoju — može doći do anemije uzrokovane nedostatkom željeza. Stanje se može pogoršati ako žena nekoliko puta zaredom  ostane u drugom stanju, jer tada možda nema dovoljno vremena za obnavljanje rezervi željeza u organizmu. *

Dob. Kod trudnica mlađih od 16 godina opasnost od smrti je 60 posto veća nego kod onih u dobi od 20 do 30 godina. S druge strane, kod žena starijih od 35 godina postoji veća vjerojatnost da će roditi dijete s anomalijom kao što je Downov sindrom. Vrlo mlade trudnice i one koje su već u kasnijim godinama za rađanje sklonije su preeklampsiji. To je poremećaj koji povećava opasnost od smrti djeteta i majke, a prepoznatljiv je po visokom krvnom tlaku nakon 20. tjedna trudnoće, stvaranju edema te povećanoj koncentraciji bjelančevina u mokraći.

Infekcije. U trudnoći se mogu pogoršati vagino-cervikalne infekcije te infekcije mokraćnih puteva i probavnog trakta, a one mogu povećati opasnost od prijevremenog porođaja i preeklampsije. Ako imate bilo kakvu infekciju, bilo bi najbolje da je izliječite prije trudnoće.

Prenatalna skrb. Redoviti liječnički pregledi u toku trudnoće smanjuju opasnost od smrti majke. U zemljama u kojima nije uvijek moguće redovito odlaziti na pregled u bolnicu možda ima školovanih primalja kojima se trudnice mogu obratiti za pomoć.

Prenatalna skrb omogućava stručnom medicinskom osoblju da zapazi komplikacije zbog kojih bi trudnica možda trebala biti pod posebnim nadzorom. To su, između ostalog, višeplodna trudnoća, povišeni krvni tlak, bolesti srca i bubrega te dijabetes. U nekim zemljama trudnicu se može cijepiti protiv tetanusa kako novorođenče ne bi oboljelo od te bolesti. Osim toga, između 26. i 28. tjedna trudnoće može se pretragama utvrditi ima li majka u krvi streptokoka grupe B. Ako su te bakterije prisutne u donjem dijelu njenog probavnog trakta, pri porođaju se njima može zaraziti i dijete.

Buduća majka trebala bi pružiti medicinskom osoblju što više podataka o sebi, primjerice od kojih je sve bolesti bolovala. No bilo bi dobro da i ona bez ustezanja postavlja pitanja. U slučaju krvarenja iz rodnice, naglog oticanja lica, prstiju na ruci i gležnjeva, jake ili neprekidne glavobolje, iznenadnog pogoršanja vida, jakih bolova u trbuhu, neprestanog povraćanja, drhtavice ili vrućice, promjene učestalosti ili jačine pokreta čeda, istjecanja tekućine iz rodnice, bolova pri mokrenju ili neuobičajenog izostanka mokrenja potrebno je što prije zatražiti liječničku pomoć.

Alkohol i opojna sredstva. Ako majka pije alkohol i uživa opojna sredstva (među ostalim i duhan), kod djeteta se povećava opasnost od mentalne retardiranosti, fizičkih anomalija, pa i poremećaja u ponašanju. Kod nekih beba čije su majke ovisne o drogi čak se primjećuju simptomi apstinencijske krize. Premda neki smatraju da nije opasno ako trudnica ponekad popije čašu vina, stručnjaci obično preporučuju potpuno uzdržavanje od alkohola u trudnoći. Buduće majke trebale bi izbjegavati mjesta na kojima se puši.

Lijekovi. Trudnica ne bi smjela uzimati nikakve lijekove osim onih koje joj je prepisao liječnik koji zna da je trudna te je pažljivo procijenio rizik. Neki vitaminski preparati također mogu biti štetni. Naprimjer, višak vitamina A može uzrokovati deformacije čeda.

Povećanje tjelesne težine. Preporučljivo je izbjegavati krajnosti. Prema knjizi Krause’s Food, Nutrition and Diet Therapy, kod djece male porođajne težine smrtnost je 40 puta veća nego kod novorođenčadi normalne težine. Međutim, nije dobro ni da trudnica jede za dvoje, jer to samo dovodi do gojaznosti. Primjereno povećanje težine — koje postaje očitije tek u četvrtom mjesecu trudnoće — dokaz je da se buduća  majka hrani odgovarajuće povećanim potrebama svog organizma. *

Higijena i drugi faktori. Žena se treba normalno kupati i tuširati, no ne bi smjela koristiti vaginalni irigator. U trudnoći treba izbjegavati kontakt sa svakim tko boluje od neke virusne zarazne bolesti, primjerice od rubeole. Osim toga, treba posebno paziti da ne jede meso koje nije do kraja kuhano ili pečeno i da ne dolazi u kontakt s izmetom mačaka kako ne bi oboljela od toksoplazmoze. Veoma je važno da se pridržava osnovnih pravila higijene, kao što su pranje ruku i sirovih namirnica. Spolni odnosi obično ne predstavljaju opasnost, osim u posljednjim tjednima trudnoće ili u slučaju krvarenja, grčeva ili prethodnog spontanog pobačaja.

Ako žena u trudnoći vodi računa o svom zdravlju, manja je vjerojatnost da će pri porodu doći do komplikacija. Trudnica bi se trebala dobro informirati o tome što je očekuje pri porodu te kako surađivati s primaljom ili liječnikom. Oni bi pak trebali znati koje su njene želje — ukoliko postoji mogućnost izbora — u vezi s pitanjima kao što su položaj pri porađanju, epiziotomija, upotreba porodničkih kliješta i sredstava za smanjenje bolova te promatranje ploda elektronskim optičkim instrumentima. Trebaju se dogovoriti i oko nekih drugih pitanja, kao naprimjer što konkretno učiniti u slučaju prekomjernog gubitka krvi? Budući da mnoge žene umru zbog obilnog krvarenja, za pacijentice koje odbijaju transfuziju krvi mora se osigurati nadomjeske za krv. Osim toga, trebalo bi unaprijed razmisliti o tome što učiniti ako bude potreban carski rez.

Biblija kaže da su djeca dar, ili ‘nasljedstvo’, od Boga (Psalam 127:3). Što više žena zna o trudnoći, to ima više izgleda da izbjegne moguće komplikacije. Bude li vodila brigu o svom zdravlju prije i u toku trudnoće te unaprijed razmišljala o raznim pitanjima vezanim za porod, učinit će sve što je u njenoj moći kako bi se zaštitila od opasnosti.