PREMDA traje tek koji trenutak, sjećanje na njega može nas pratiti kroz čitav život. Njegova je vrijednost neprocjenjiva, no nitko nije toliko siromašan da ga ne može podijeliti s drugima niti toliko bogat da mu nije potreban. Što je to? Osmijeh.

Osmijeh nastaje uslijed kontrakcije mišića, pri čemu se oči sjaje, a krajevi usana blago izviju prema gore u znak zadovoljstva. Čak se i tek rođena djeca smiješe i svojim smiješkom razgaljuju srce ponosnih roditelja. Taj osmijeh, koji se javlja u prvih nekoliko tjedana života, naziva se refleksni osmijeh. Stručnjaci kažu da se često javlja tijekom sna i čini se da ima veze s unutarnjim osjećajima te aktivnostima središnjeg živčanog sustava. Može se pojaviti i kod odraslih, i to obično nakon jela ili dok slušaju glazbu.

Međutim, nakon šestog tjedna života dijete svojim osmijehom počinje reagirati na lica i glasove. Taj ‘društveni’ — svjesni — osmijeh jednako razvedrava i djecu i odrasle. Obično se kaže da takav osmijeh pozitivno utječe i na fizičko zdravlje osobe. Prema riječima Mirthe Manno i Rubéna Delaura, dvoje logopeda koji vode kliniku za samopomoć po imenu Osmijeh i zdravlje, već prilikom razvlačenja usana u osmijeh stvara se neka vrsta električnog podražaja koji utječe na hipofizu, koja počinje izlučivati endorfine, kemijske spojeve u mozgu koji potiču dobro raspoloženje.

Još jedan važan razlog zbog kojeg bismo se trebali smiješiti je to što osmijeh pozitivno utječe na druge. Iskreni osmijeh prenosi osjećaje bez riječi, bilo da izražava dobrodošlicu, suosjećanje ili ohrabrenje. Katkada je dovoljan samo pogled na ozareno dječje lice na fotografiji da nam se usne razvuku u osmijeh.

Prijateljski osmijeh pomaže nam da se opustimo te da se lakše nosimo s frustracijama i teškoćama. Biblija nas savjetuje: “Ne odreci dobra onima kojima treba, kad možeš učiniti” (Priče Salamunove 3:27). Da, ovom jednostavnom gestom možemo učiniti puno dobra sebi i drugima. Zašto se ne bismo potrudili te s drugima podijelili taj neprocjenjivi dar — prijateljski osmijeh?