PROBLEMI POVEZANI SA SPAVANJEM nisu ništa novo. Još u petom stoljeću pr. n. e. jedan sluga na dvoru perzijskog kralja Asvera zapisao je kako jedne noći “ne mogaše kralj spavati” (Estera 6:1).

Danas milijuni ljudi imaju problema sa spavanjem. Rubens Reimão, brazilski specijalist koji se bavi istraživanjem poremećaja spavanja, rekao je kako prema nekim procjenama od nesanice pati 35 posto ljudi u svijetu. Dr. David Rapoport iz Centra za istraživanje poremećaja spavanja koji djeluje u sklopu Sveučilišta u New Yorku opisao je nesanicu kao “jednu od najgorih epidemija na početku 21. stoljeća”.

Da stvar bude gora, mnogi koji pate od nesanice ne znaju što je uzrok tome. Prema podacima kojima raspolažu istraživači sa Saveznog sveučilišta u São Paulu (Brazil), samo 3 posto osoba koje pate od nesanice ima za taj problem ispravno postavljenu dijagnozu. Mnogi nesanicu prihvate kao sastavni dio života i jednostavno se pomire s time da su preko dana razdražljivi i pospani.

Zacijelo nitko od nas ne želi satima se prevrtati i okretati po krevetu širom otvorenih očiju dok svi drugi mirno spavaju. Pa ipak, povremena nesanica koja traje nekoliko dana prisutna je kod mnogih i uglavnom je povezana sa stresom ili psihičkom napetošću uzrokovanom životnim usponima i padovima. Međutim, ukoliko takvo stanje prijeđe u kronično,  moguće je da su posrijedi neki emocionalni ili zdravstveni poremećaji, pa je važno potražiti liječničku pomoć. (Vidi gornji okvir.)

Patite li i vi od nekog poremećaja spavanja? Ako nakon što ispunite test na stranici 9. ustanovite da imate problema sa spavanjem, ne očajavajte. Već samim time što ste svjesni da vam je potrebna pomoć napola ste dobili bitku u borbi protiv poremećaja spavanja. Brazilski neurolog Geraldo Rizzo rekao je kako je nesanicu moguće izliječiti u čak 90 posto slučajeva.

No da bi se poduzelo odgovarajuće mjere liječenja, prvenstveno je potrebno znati pravi uzrok nesanice. U tu svrhu postoji polisomnografija, vrsta dijagnostičkih pretraga koje olakšavaju dijagnosticiranje i utvrđivanje načina liječenja mnogih poremećaja spavanja. (Vidi donji okvir.)

Jedan od najčešćih uzroka kronične nesanice kod odraslih povezan je s hrkanjem. Ukoliko ste nekada spavali u sobi s nekim tko hrče, onda znate da to može biti izuzetno neugodno. Hrkanje može biti simptom sindroma opstruktivne apneje u snu, poremećaja kod kojeg zbog zatvaranja dišnog puta u predjelu ždrijela pluća privremeno ostaju bez zraka. Prvi koraci u liječenju tog simptoma uključuju smanjenje tjelesne težine te prestanak konzumiranja alkohola i uzimanja sredstava za opuštanje mišića. Liječnik specijalist mogao bi prepisati i neke odgovarajuće lijekove, preporučiti pomagala koja čeljust i jezik drže u pravilnom položaju  ili pak aparat s kontinuiranim pozitivnim tlakom zraka. *

U nešto težim slučajevima možda će biti potrebno kirurškim zahvatom izvršiti korekcije u predjelu ždrijela, čeljusti, jezika ili nosa kako bi se reguliralo protok zraka i olakšalo disanje.

Djeca također mogu patiti od nesanice. Znakovi neispavanosti kod djece mogu se vidjeti u školi, primjerice u vidu slabijih ocjena, razdražljivosti i nedostatka koncentracije — i možda čak dovesti do pogrešnog zaključka da se radi o hiperaktivnosti.

Neka djeca svim se silama bore da ne zaspu. Ona radije pjevaju, pričaju, slušaju priče ili rade bilo što drugo samo da ne odu u krevet. Dakako, to može biti samo trik kojim žele privući pažnju roditelja. Pa ipak, moguće je da se neka djeca boje otići na spavanje zbog toga što često ružno sanjaju, a to može biti posljedica gledanja filmova strave i užasa, vijesti na kojima se prikazuju scene nasilja ili svađa u obitelji. Roditelji mogu izbjeći takve probleme ako nastoje da kod kuće stvore atmosferu ljubavi i mira. No ukoliko simptomi ne prestaju, svakako bi se trebalo posavjetovati s liječnikom. Da, i za djecu i za odrasle jednako je važno da se naspavaju.

Već je stoljećima poznato da dobar san nije stvar slučaja. On je uvjetovan brojnim činiocima, a ne samo nečijom sposobnošću da nadvlada tjeskobu i stres.

Čak bi se moglo reći da je dobar san povezan s načinom života. Tako je za dobar san važna redovita fizička aktivnost, i to u pravo doba dana. Fizička aktivnost u jutarnjim ili poslijepodnevnim satima može kod osobe izazvati pospanost u vrijeme kada treba ići na počinak. No fizičko naprezanje pred samo spavanje može omesti san.

Uzbudljivi filmovi i napeto štivo također nas mogu razbuditi. Zbog toga bi možda bilo bolje prije odlaska na počinak čitati nešto što nas opušta, slušati umirujuću glazbu ili se opustiti u toploj kupki.

 Stručnjaci kažu kako se mozak čak može naučiti da krevet povezuje sa spavanjem ukoliko se u krevet legne samo onda kada se stvarno misli spavati. Oni koji jedu, uče, rade, gledaju televiziju ili igraju videoigre ležeći u krevetu možda baš zbog toga teže tonu u san.

Prehrambene navike također utječu na kvalitetu sna. Mada nas alkohol čini pospanima, on zapravo može negativno utjecati na kvalitetu sna. U večernjim satima također bi trebalo izbjegavati kavu, čaj, kakao, čokoladu i gazirana pića budući da su to sve stimulansi. S druge pak strane, male količine manga, slatkog krumpira, banana, kakija, riže, klica graha ili orašastog voća stimuliraju proizvodnju serotonina, što može izazvati pospanost. No budite oprezni. Zadržite na umu da obilni obroci u kasnim večernjim satima mogu jednako loše utjecati na san kao i odlazak u krevet praznog želuca.

No ništa manje važan od naših navika u večernjim satima nije ni prostor u kojem spavamo. Ugodna temperatura, zamračena i tiha soba, udobni madrac i dobar jastuk naprosto nas mame u krevet. Ustvari, zbog sve te udobnosti možda nam se ujutro naprosto ne da van iz kreveta. Pa ipak, bilo bi dobro zadržati na umu da bismo dužim ostajanjem u krevetu nego što je potrebno, pa makar se radilo i o vikendu, mogli poremetiti ustaljeni ritam spavanja i zbog toga teže zaspati naredne noći.

Nema sumnje da nitko od nas ne bi htio nauditi nekom svom vitalnom organu. No s obzirom na to da nam je san jednako važan za život kao i ti organi, ni njega ne bismo smjeli zanemarivati ili podcjenjivati njegovu vrijednost. Na kraju krajeva, nije li tako da čak trećinu svog života provedemo spavajući? Možete li poboljšati svoje navike spavanja? Zašto ne pokušate već ove večeri!