Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Želimo vam ugodan vikend!

Želimo vam ugodan vikend!

GOTOVO ga svi očekuju s nestrpljenjem, a kad dođe, često je vrhunac čitavog tjedna. Neki ga koriste za putovanja, neki za zabavu ili rekreaciju, neki za zadovoljenje svojih duhovnih potreba, dok neki jednostavno ostanu kod kuće i spavaju.

Riječ je o onom dijelu tjedna koji jedan radni (odnosno školski) tjedan dijeli od drugog — o vikendu! Na Zapadu vikend ponekad počinje već u petak i traje sve do nedjelje. No gdje se zapravo rodila ideja o vikendu? Ukoliko živite negdje gdje radni tjedan traje pet dana, na koje biste korisne načine mogli iskoristiti svoj vikend?

Od dana odmora do vikenda

U zakonu o sabatu koji je izraelskom narodu dan prije otprilike 3 500 godina između ostalog je stajalo: “Šest dana neka se radi; a sedmi je dan subota, odmor, svet Jehovi; tko bi god radio posao u dan subotni, da se pogubi” (2. Mojsijeva 31:15). Sabat je ujedno omogućavao roditeljima u Izraelu da se pobrinu za duhovne potrebe svoje djece.

Židovski sabat trajao je od zalaska sunca u petak do zalaska sunca u subotu. Međutim, kako stoji u djelu The World Book Encyclopedia, nominalni su kršćani, “potaknuti vjerovanjem da je Isus uskrsnuo u nedjelju, taj dan izabrali za dan koji je namijenjen bogoslužju. U četvrtom stoljeću n. e. nedjelju su već i crkvene i državne vlasti službeno proglasile danom odmora u Evropi.”

No zanimljivo je da do produžetka tog dijela tjedna namijenjenog odmoru nije došlo sve do novijeg vremena. Sve je započelo 1870-ih u Velikoj Britaniji, kada je dogovoreno da radni tjedan završava u subotu u vrijeme ručka. To slobodno subotnje poslijepodne i nedjelja sačinjavali su vikend. Subotnje poslijepodne počinjalo je obiteljskim ručkom, nakon čega je, kako stoji u časopisu Atlantic Monthly, “često slijedilo tjedno kupanje u obližnjoj javnoj kupaonici”.

U Sjedinjenim Državama vikend se produžio još više, na čak dva dana. Jedan izvor navodi kako je petodnevni radni tjedan prva uvela jedna tvornica u Novoj Engleskoj 1908. Takav vikend bio je prihvatljiv i Židovima i “kršćanima” budući da su tako i jedni i drugi bili slobodni na svoj dan odmora — Židovi subotom, a “kršćani” nedjeljom. Ljudi su se brzo priviknuli na petodnevni radni tjedan. Za njega se zalagao i vlasnik tvornice automobila Henry Ford, koji je bio pronicljiv kad je zaključio kako će zbog obiteljskih izleta vikendom porasti potražnja za automobilima.

Planirate li nešto za vikend?

Danas je dvodnevni vikend postao jedno od obilježja života ljudi na Zapadu. Ukoliko živite u tom dijelu svijeta, vjerojatno će vas pred kraj radnog tjedna netko od kolega na poslu pitati što planirate za vikend. A vikend nam uistinu pruža čitav niz zanimljivih mogućnosti.

Nakon što je poslodavac čitav tjedan upravljao vašim vremenom, vikend je možda prava prilika da ponovno steknete kontrolu nad svojim životom. To je vrijeme kada možete predahnuti od svakodnevne rutine. Možete se odmarati ili provoditi vrijeme s vama dragim osobama. A možete uživati i u jednom od najomiljenijih oblika razonode vikendom — u obilasku trgovina. “Uživam obilaziti trgovine”, kaže Brigitte, koja živi u Njemačkoj.

Ankete pokazuju kako velik broj ljudi svoje slobodno vrijeme najradije provodi odmarajući se. Onima koji vikende najradije provode kod kuće na raspolaganju stoje brojne mogućnosti. Mogu se baviti vrtlarstvom, skupljati marke, svirati ili slušati glazbu, gledati videofilmove, kuhati, pisati pisma, čitati, šivati, plesti, baviti se sportom ili slikati, da spomenemo samo neke od mogućnosti. Drugi radije izabiru aktivnosti koje im omogućuju da se druže s djecom ili bračnim drugom, kao što su primjerice slaganje puzzlea ili igranje raznih igara na ploči. *

Osuđuje li Biblija takvo naizgled nepotrebno trošenje vremena? Ne nužno. Salamun je napisao: “Bolja je jedna šaka počinka nego dvije šake truda i trčanja za vjetrom” (Propovjednik 4:6, NS). Umjerenoj zabavi, odmoru i opuštanju svakako ima mjesta u životu kršćanina.

Odlazak u krajnosti

S druge pak strane, i previše dobrog ponekad može imati suprotan učinak, pa čak i štetiti. Naprimjer, tjelesno vježbanje ima svojih prednosti (1. Timoteju 4:8). No neki se vikend-sportaši gotovo s vjerskim žarom bave sportom. U želji da se usavrše do te mjere da budu najbolji, neki svoje vrijeme i novac pretjerano troše na treninge i na nabavku skupe sportske opreme.

No prekomjerno fizičko naprezanje može biti opasno po zdravlje. Tako je jedan časopis pisao o sredovječnim “vikend-sportašima koji u silnoj želji da povrate mladost vikend završe s raznim istegnućima, iščašenjima, posjekotinama i masnicama”. Neki čak riskiraju život u takozvanim vratolomnim, ili ekstremnim, sportovima. * Biblija nas s pravom savjetuje da budemo “umjereni” (Titu 2:2). Tjelesno vježbanje trebalo bi služiti tome da nas okrijepi, a ne da nas iscrpi ili nam čak ugrozi život.

Zbog toga se neki radije odlučuju za manje iscrpljujuće oblike rekreacije. Naprimjer, u Njemačkoj je izuzetno popularno hodanje i pješačenje. U Evropi posebno velik broj pobornika ima i jedan oblik pješačenja u kojem cilj nije pobijediti druge, već sebe. Naime, cilj je u zadanom vremenu prijeći određenu rutu u prirodi. To je uistinu ugodan oblik rekreacije koji nam omogućava da se razgibamo i istovremeno uživamo u prekrasnoj prirodi. Povrh toga, u tome može sudjelovati čitava obitelj.

Pretrpani vikendi

Ponekad ljudi u vikend uguraju toliko aktivnosti da gotovo ni u jednoj ne stignu uživati. Umjesto da u novi radni tjedan uđu odmorni, započinju ga premoreni. Jedna anketa čiji su rezultati objavljeni u njemačkom časopisu Focus pokazala je kako 27 posto ispitanika smatra da im je slobodno vrijeme pretrpano aktivnostima, što kod njih izaziva stres.

“Odmor pospješuje efikasnost”, pisalo je u časopisu Time. Isus Krist je također razumio da je ljudima potreban odmor i opuštanje. U Marku 6:31 čitamo o tome kako je Isus svojim učenicima rekao: “‘Pođite, vi sami, nasamo na samotno mjesto i malo se odmorite.’ Jer mnogi su dolazili i odlazili, pa nisu imali vremena ni jesti.” To znači da bi tijekom vikenda pored rekreacije, kupovine i sličnih aktivnosti bilo dobro izdvojiti vremena i za neko lagano štivo, odmor ili spavanje jer nam to može puno pomoći da povratimo snagu. No ima još nešto što nam vikende može učiniti ugodnijima.

Duhovne potrebe

Isus je u svojoj Propovijedi na gori rekao: “Sretni su oni koji su svjesni svoje duhovne potrebe” (Matej 5:3). Jedna od svrha prvobitnog sabatnog dana odmora bila je omogućiti ljudima da zadovolje svoje duhovne potrebe. Može li se i današnje vikende koristiti na sličan način? Pogledajmo kako to čine Jehovini svjedoci. U većini skupština Jehovinih svjedoka kršćanski sastanci održavaju se subotom ili nedjeljom. Vikende se također koristi za veća okupljanja, kao što su sastanci pokrajine i kongresi. Mnogi Jehovini svjedoci često vikendom odlaze u propovijedanje od vrata do vrata kako bi s bližnjima razgovarali o Bibliji.

Dakako, i Jehovini svjedoci kao i svi drugi ljudi rade te imaju dom i obitelj za koje se moraju brinuti. Zbog toga i oni kad god im je to moguće planiraju odmor i rekreaciju za sebe i svoju obitelj. No prednost daju duhovnim stvarima. Da li im to teško pada? Pogledajmo što o tome kažu neki od njih.

Ugodan vikend uravnotežena je kombinacija odmora, rekreacije i duhovnih aktivnosti

Prije nego što su postali Jehovini svjedoci Jürgen i Doris, bračni par iz Njemačke, vikende su provodili trenirajući u jednom sportskom klubu. Melle i Helena posjećivale su galerije. Za Helmuta je to bilo vrijeme za šetnju i uživanje u prirodi. A žena po imenu Silvia vikendom je redovito odlazila u diskoteku. No nakon što su postali Jehovini svjedoci njihove navike što se tiče provođenja slobodnog vremena iz temelja su se promijenile.

Jürgen i Doris kažu: “Aktivnostima kojima smo se bavili u slobodno vrijeme bavili smo se iz dosade, no ne možemo reći da su nam one obogatile život. Sada pomažemo drugima da razumiju Bibliju, što i njihovom i našem životu daje pravi smisao.” A što kažu Melle i Helena? “Biblija pruža najbolje vodstvo u životu, zbog čega nam govorenje drugima o tome pričinjava veliku radost.” Zbog čega Helmut osjeća da mu je život sada ispunjeniji? “Znam da je ono što radim, naime to što sudjelujem u službi propovijedanja, važno Jehovi”, kaže on. Silvia kaže: “U službi propovijedanja srećem mnoge ljude i vodim zanimljive razgovore, a to su dvije stvari u kojima uživam.”

Zašto ne biste porazgovarali s Jehovinim svjedocima kad vam sljedeći put dođu na vrata? Možda vam taj kratki razgovor s njima pomogne unijeti više smisla u život, i to ne samo vikendima nego i svakoga dana u tjednu!

Bez obzira na to kako volite provoditi svoje slobodno vrijeme, iskoristite svoj vikend na najbolji mogući način i uživajte u njemu. Gdje god da živite i što god da radite, svima vam želimo ugodan vikend!

^ odl. 12 Za informacije o mogućim opasnostima koje kriju određene elektronske igre vidi članak “Mladi pitaju... Da li da igram kompjuterske igre i videoigre?” u časopisu Probudite se! od 22. kolovoza 1996. i seriju članaka “Elektronske igre — kriju li kakvu opasnost?” u izdanju istog časopisa od 22. prosinca 2002.

^ odl. 16 Vidi članke “Mladi pitaju... Vratolomni sportovi — trebam li se okušati u njima?” u izdanju od 8. srpnja 1994. i “Ljubitelji uzbuđenja — otkud ta fatalna privlačnost?” u izdanju od 8. listopada 2002.