U JEDNOJ latinoameričkoj obitelji vrijeme je za odlazak u krevet. Majka nježno pokriva svog malog sina i želi mu laku noć. No u tami sobe jedna sjajna, crna, niti tri centimetra dugačka stjenica Triatoma megista iskrada se iz pukotine na stropu iznad kreveta. Spušta se neopaženo na lice usnulog djeteta i gotovo neprimjetno zabada rilce u mekanu dječju kožu. No u isto vrijeme dok siše krv, stjenica izbacuje izmet pun parazita. Ne budeći se, dječak se češe po licu, utrljavajući zaraženi izmet u ranicu.

Ovaj susret bio je dovoljan da dijete oboli od Chagasove bolesti. Za tjedan ili dva dobit će vrućicu, a tijelo će mu nateći. Ukoliko preživi, paraziti mu se mogu trajno nastaniti u organizmu, napadajući srce, živce i druge unutarnje organe bez ikakvih simptoma narednih 10 do 20 godina. No tada se mogu javiti oštećenja na probavnom traktu, može doći do infekcije mozga i na kraju smrti uslijed srčanog zastoja.

Ovaj izmišljeni događaj prikazuje kako netko može oboljeti od Chagasove bolesti. U Latinskoj Americi opasnost od takvog smrtonosnog uboda prijeti milijunima ljudi.

“Većinu bolesti koje su kod čovjeka popraćene visokom temperaturom izazivaju mikroorganizmi koje prenose insekti”, stoji u Encyclopædii Britannici. No kada se govori o “insektima”, obično se ne misli samo na prave insekte — životinjice sa šest nogu, kao što su muhe, buhe, komarci, uši i kornjaši — nego i na stvorenja s osam nogu, kao što su grinje i krpelji. Znanstvenici sve te životinje svrstavaju u veliku porodicu člankonožaca — najbrojniju skupinu životinjskog svijeta — koja broji najmanje milijun poznatih vrsta.

Većina insekata ne predstavlja čovjeku nikakvu prijetnju, a neki su i vrlo korisni. Da ih nema, mnoge biljke i drveće o kojima ovisi život ljudi i životinja ne bi bili oprašeni niti bi donosili plodove. Neki insekti uklanjaju otpad. Mnogi se hrane isključivo biljkama, dok neki jedu druge insekte.

Dakako da ima i insekata koji svojim bolnim ugrizima ili samim time što ih je mnogo dodijavaju i čovjeku i životinjama. Ima i onih koji uništavaju ljetinu. No još gori od njih su oni koji šire bolesti i uzrokuju smrt. Od bolesti koje prenose insekti “od 17. do početka 20. stoljeća oboljelo je i umrlo više ljudi nego od svih ostalih uzročnika zajedno”, izjavio je Duane Gubler iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Trenutno je preko 15 posto svjetskog stanovništva zaraženo bolestima koje prenose insekti. Povrh toga što takve bolesti  uzrokuju velike patnje, one predstavljaju i velik financijski teret, posebice za zemlje u razvoju, koje ionako nemaju dovoljno novca. Samo jedna takva epidemija može izazvati velike financijske gubitke. Tako je navodno jedna epidemija koja je 1994. izbila u zapadnoj Indiji osiromašila tamošnju i svjetsku privredu za više milijardi dolara. Predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kažu kako najsiromašnije zemlje svijeta neće moći napredovati u ekonomskom pogledu sve dok ne budu riješeni takvi zdravstveni problemi.

Dva su glavna načina na koje insekti služe kao vektori, odnosno prijenosnici bolesti. Prvi je prenošenjem uzročnika bolesti na sebi. Baš kao što ljudi mogu prljavim cipelama unijeti prljavštinu u kuću, tako i “muhe mogu na svojim nogama nositi mnoštvo mikroorganizama koji, ukoliko ih ima u dovoljno velikom broju, mogu uzrokovati bolest”, stoji u Encyclopædii Britannici. Uzročnike bolesti muhe mogu pokupiti, primjerice, na izmetu i zatim ih prenijeti na hranu ili neko piće kada slete na njih. Na taj način ljudi mogu oboljeti od teških i smrtonosnih bolesti kao što su tifus, dizenterija, pa čak i od kolere. Muhe šire i trahom — vodeći uzročnik sljepila na svijetu. Trahom izaziva sljepilo stvarajući brazgotine na rožnici — prozirnom dijelu oka koji se nalazi ispred šarenice. Diljem svijeta tom je pošasti pogođeno oko 500 000 000 ljudi.

Žohari su još jedna vrsta insekata za koje se sumnja da šire bolest na taj način budući da jako vole prljavštinu. Povrh toga, i sve veći broj oboljelih od astme koji je u posljednje vrijeme zabilježen naročito među djecom stručnjaci povezuju s alergijom na te životinje. Naprimjer, zamislite što se dogodilo Ashley, jednoj 15-godišnjakinji koja noćima nije mogla spavati zbog toga što ju je gušila astma. Kad joj je liječnica htjela pregledati pluća, iz Ashleyine košulje ispao je žohar i pretrčao preko stola.

Insekti mogu širiti bolesti i putem virusa, bakterija ili parazita koji žive u njima i koje prenose ugrizom ili na neke druge načine. No vrlo je malo insekata koji na taj način prenose bolesti na čovjeka. Naprimjer, od tisuća vrsta komaraca samo komarac Anopheles prenosi malariju — drugu najsmrtonosniju zaraznu bolest na svijetu (nakon tuberkuloze).

No ima komaraca koji prenose mnoštvo drugih bolesti. WHO navodi: “Od svih insekata koji prenose bolesti najveću prijetnju predstavlja komarac budući da upravo on širi malariju, dengu i žutu groznicu, bolesti od kojih svake godine umre nekoliko milijuna ljudi, a stotine milijuna ih se zarazi.” Najmanje 40 posto svjetskog stanovništva izloženo je opasnosti da oboli od malarije, a oko 40 posto  od denge. U mnogim dijelovima svijeta ljudi mogu oboljeti od obje bolesti.

Naravno, komarci nisu jedini insekti koji u sebi nose uzročnike bolesti. Ce-ce muhe prenose protozoe koje uzrokuju bolest spavanja, bolest od koje boluje stotine tisuća ljudi i zbog koje su čitava sela morala napustiti svoju plodnu zemlju. Neke vrste crnih mušica šire mikroorganizme koji uzrokuju riječno sljepilo, od kojeg je vid izgubilo oko 400 000 Afrikanaca. Groznični papatači mogu prenositi protozoe koje uzrokuju lišmenijazu, skupinu teških bolesti koje izobličuju tijelo i često završavaju smrću, a od kojih trenutno u svijetu boluju milijuni ljudi svih životnih dobi. Obične buhe mogu prenijeti trakavicu, encefalitis, tularemiju, pa čak i kugu — koja je u srednjem vijeku za samo šest godina ubila više od trećine stanovnika Evrope.

Uši, grinje i krpelji mogu uz neke druge bolesti prenijeti i različite vrste tifusa. Krpelji koji žive u području umjerene klime mogu prenositi boreliozu, odnosno lajmsku bolest — najrašireniju zaraznu bolest u Sjedinjenim Državama i Evropi koju prenose insekti i koja može poprimiti vrlo teške oblike. Jedno istraživanje švedskih znanstvenika pokazalo je da ptice selice mogu prenijeti krpelje tisućama kilometara daleko i tako bolesti koje oni nose proširiti na druge dijelove svijeta. “Krpelji”, stoji u Britannici, “premašuju sve člankonošce (izuzev komaraca) po broju bolesti koje prenose na čovjeka.” Ustvari, krpelj može istovremeno biti domaćin uzročnicima čak triju različitih bolesti i sve ih prenijeti jednim jedinim ugrizom!

Sve do 1877. nisu postojali znanstveni dokazi da insekti prenose bolesti. No otkako je to dokazano, provode se ogromne kampanje kojima je cilj suzbiti ili potpuno uništiti insekte koji prenose bolesti. Godine 1939. arsenalu oružja namijenjenom za borbu protiv njih dodan je i insekticid DDT, tako da već 1960-ih bolesti koje prenose insekti nisu predstavljale neku veću prijetnju javnom zdravstvu u zemljama izvan Afrike. Glavni naglasak više nije bio na suzbijanju prijenosnika bolesti, već na liječenju mogućih slučajeva oboljenja, uslijed čega je splasnulo zanimanje za proučavanje insekata i njihovih staništa. Usto su otkriveni i novi lijekovi, pa je sve ukazivalo na to da bi znanost mogla pronaći “čarobni lijek” za svaku bolest. Svijet je predahnuo od zaraznih bolesti. No tom se predahu uskoro bližio kraj. Naredni članak pojasnit će zašto.