“Danas svaki četvrti Kanađanin radi preko 50 sati tjedno, dok je prije deset godina toliko radio tek svaki deseti”, izvještavaju novine Vancouver Sun. U jednom istraživanju na državnom nivou u sklopu kojeg je anketirano 31 500 zaposlenih Kanađana “polovica ispitanika rekla je da dodatno radi kod kuće ili dolazi na posao vikendom te tako svaki mjesec poklanja svom poslodavcu 27 sati besplatnog rada”. Jedan od osnovnih razloga prekovremenog rada je suvremena tehnologija. “Istraživanje je pokazalo da se gotovo sav neplaćeni prekovremeni rad koji se obavlja kod kuće (...) odnosi na rad na kompjuteru”, pišu novine. Stoga, umjesto da omogući uvođenje četverodnevnog radnog tjedna i pruži ljudima više slobodnog vremena, “tehnologija je jedan od glavnih krivaca za povećanje problema stresa, bolesti, iscrpljenosti i izostajanja s posla te svih drugih problema koji smanjuju produktivnost”. Novine dodaju: “Većina ispitanika priznaje da im je napredna tehnologija učinila posao zanimljivijim i povećala produktivnost rada. No istovremeno gotovo nitko nije rekao da mu se zbog primjene takve tehnologije smanjio obim posla ili stres na radnom mjestu.”

“Ciudad de Mexico, Caracas, Bogotá i Havana spadaju u najzagađenije gradove na svijetu”, izvještava list El Universal iz Ciudad de Mexica. To je zaključak jedne studije koja je objavljena u Londonu, a temelji se na istraživanju udruženja Mercer Human Resource Consulting Society. Istraživalo se utjecaj zagađenosti na gradove diljem svijeta, imajući u vidu faktore kao što su čistoća zraka, rješavanje problema otpadnih voda i odvoza smeća, sigurnost građana te kvaliteta stanovanja, obrazovanja, javnog prijevoza i komunalnih usluga. Među evropskim gradovima najveću kvalitetu života nude Zürich i Beč. Calgary i Honolulu proglašeni su najčišćim gradovima na svijetu. Od svih gradova Latinske Amerike najljepše je živjeti u portorikanskom gradu San Juanu, kaže se u izvještaju.

Nakon što je istražila rezultate više od 100 studija provedenih u razdoblju od preko 20 godina, Rebecca O’Neill, voditeljica Odjela za istraživanje obiteljskog života Instituta Civitas, rekla je da su se “zbog odvajanja oca od obitelji mnoge majke, očevi i djeca suočili sa siromaštvom, emocionalnom boli, zdravstvenim problemima, gubitkom prilika za napredak u životu i neizvjesnošću”. Prema riječima gđe O’Neill, kod djece razvedenih roditelja postojala je “50 posto veća vjerojatnost da će imati zdravstvenih problema, dvostruko veća vjerojatnost da će pobjeći od kuće i peterostruko veća vjerojatnost da će biti zlostavljana”, izvještava londonski The Sunday Telegraph. List dodaje: “Kod djece koja nisu živjela sa svojim pravim ocem postojala je i trostruko veća vjerojatnost da će se teško snalaziti u međuljudskim odnosima te imati problema s učenjem. U tinejdžerskoj dobi kod njih je postojala dvostruko veća vjerojatnost da će piti alkohol, pušiti, drogirati se, (...) počiniti neko kazneno djelo te prije punoljetnosti imati spolne odnose i postati roditelji.” Čak i kad su bračni parovi bili jednako siromašni i socijalno ugroženi kao i samohrani roditelji, kod njihove je djece postojala manja vjerojatnost da će se suočiti s takvim problemima, kaže se u izvještaju.

“Diljem svijeta samoubojstvo je najčešći uzrok nasilne smrti”, izvještava londonski list The Independent. U članku koji se temelji na izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije dodaje se da je u toku 2000. oko 1,6 milijuna ljudi umrlo nasilnom smrću — 815 000 počinilo je samoubojstvo, 520 000 je ubijeno, a 310 000 poginulo je u ratovima i manjim oružanim sukobima. Velika većina tih smrtnih slučajeva “dogodila se u zemljama u razvoju, dok na razvijene zemlje otpada svega 10 posto slučajeva”, piše The Independent. U Bjelorusiji, Estoniji i Litvi evidentirano je četverostruko više samoubojstava nego u Velikoj Britaniji. U Africi te Sjevernoj i Južnoj Americi broj ubojstava više je nego dvostruko veći od broja samoubojstava, dok je u Australiji, Evropi i na Dalekom istoku broj samoubojstava dvaput veći od broja ubojstava.

Neispavanost veoma štetno utječe na zdravlje djece, piše časopis U.S.News & World Report. Djeca koja premalo spavaju imaju problema s učenjem, a ponekad i teško sklapaju prijateljstva. “Djeca koja su kronično neispavana obično imaju slabiju koncentraciju te su razdražljiva, nemirna i nestrpljiva”, izvještava časopis. Liječnike zabrinjava to što su za takve probleme često krivi roditelji. Dječji psihoterapeut Barbara Braun-McDonald kaže: “Ako vaše dijete ostaje budno do 11 sati navečer kako biste neko vrijeme proveli zajedno kao obitelj, onda trebate preispitati svoj način života.” Roditeljima se savjetuje da se pobrinu da djeca svaki dan, čak i vikendom, idu na spavanje i ustaju uvijek u isto vrijeme, jer će im to pomoći da se bolje naspavaju. Osim toga, savjetuje im se da naviknu djecu na neke redovite radnje prije odlaska u krevet, primjerice da ih kupaju, maze i pričaju im priče za laku noć ako su još mala, te da im ne dozvole gledanje televizije ili korištenje kompjutera sat vremena prije odlaska na spavanje.

Mladi Japanci sve češće posjećuju “velike klimatizirane dvorane u kojima im se nude besplatni videofilmovi, kompjuterske igre, hrana, pa čak i masaža stopala”, izvještavaju novine IHT Asahi Shimbun. “No moraju ispuniti jedan uvjet: dati krv” jer dolaze u centre za dobrovoljno davanje krvi japanskog Crvenog križa. “Davanje krvi odvija se u atmosferi koja nalikuje na zabavu”, pišu novine. “Nakon što daju krv, mnogi mladi ostanu u centru i besplatno jedu uštipke, piju sok i igraju se na kompjuterima. Dodatna atrakcija je besplatno proricanje budućnosti koje se organizira nekoliko puta tjedno.” Osim toga, organiziraju se tečajevi šminkanja, koncerti i prodaja rabljenih stvari te se nude tretmani akupresure i masaža. Kako bi stao na kraj naglom smanjenju odaziva na akcije dobrovoljnog davanja krvi, Crveni križ radi na preuređenju svojih centara diljem Japana. Tako ti centri koji su nekad djelovali “sumorno i sablasno” sada postaju “popularna okupljališta tinejdžera i mladih ljudi u dobi od 20 i više godina”, pišu novine.

“Luksuzni turistički brodovi, koji godišnje prevezu milijune putnika u najudaljenije dijelove svijeta kako bi tamo uživali u ljepotama prirode, toliko zagađuju more da ugrožavaju život u njemu”, piše londonski The Sunday Times. Jedan veliki luksuzni brod koji može primiti gotovo 4 000 putnika i članova posade svakodnevno ispusti u more na desetke tona masne otpadne tekućine s dna broda, fekalija, prljave vode od tuširanja i pranja rublja, gotovo 70 litara otrovnih kemikalija i sedam tona smeća. Na moru turisti stvaraju puno više otpada nego što bi ga stvarali da borave negdje na kopnu. Godine 2000. otprilike 240 brodova za krstarenje prevezlo je deset milijuna turista u ekološki osjetljiva područja kao što su zaljev Glacier na Aljasci, koraljni grebeni i otoci u Karipskom moru, povijesno značajne obale Sredozemnog mora, pa čak i Antarktika. Procjenjuje se da će se do 2005. postojećoj floti pridružiti još 50 takvih brodova. Roger Rufe iz ekološkog udruženja Ocean Conservancy kaže: “Krstarenja brodom postaju sve popularnija, no brodovi su poput plovećih gradova u kojima ne postoje nikakvi propisi o uklanjanju otpadnih voda i smeća.”

Dugi niz godina u Poljskoj je “prodaja vjerskih suvenira bila sigurni izvor zarade”, kaže se u poljskom izdanju časopisa Newsweek. Međutim, primijećeno je da je u novije vrijeme nastupila “kriza” u prodaji svetih figurica. Premda se u medijima puno govorilo o papinom posjetu Poljskoj 2002, potražnja za tradicionalnim vjerskim suvenirima, kao što su krunice i slike, bila je vrlo slaba. “Tržište je bilo preplavljeno milijunima gipsanih i metalnih poprsja, prostirki, slika i figurica” s papinim likom, no “kupci su postali izbirljivi”, piše časopis. Pa ipak, jedna je novotarija stekla veliku popularnost. To je plastična kartica na kojoj se s jedne strane nalaze “sveti likovi”, a s druge “pozlaćene perle umetnute u plastiku”. Te su “kartice-krunice” postale “najnoviji i najpopularniji suvenir s likom pape”, piše poljski tjednik Wprost.