Istraživači kažu da bi “na tisuće učenika imalo bolje ocjene kad bi u učionicama bilo sobnih biljaka”, izvještava londonski The Times. Profesor Derek Clements-Croome sa Sveučilišta u Readingu ustanovio je da je u nekim prenatrpanim i zagušljivim učionicama koncentracija ugljičnog dioksida više nego peterostruko veća od preporučene, što štetno utječe na koncentraciju djece i usporava njihov napredak u učenju. Nazivajući tu pojavu sindrom zagušljivih učionica, profesor objašnjava da u tim učionicama na svakog učenika prosječno otpada peterostruko manje prostora nego što je to slučaj s radnicima u poslovnim zgradama, u kojima poznati sindrom klima-uređaja štetno utječe na radnike i njihovu radnu sposobnost. Koje biljke mogu poboljšati kvalitetu zraka u zatvorenim prostorijama? Jedno istraživanje provedeno u Sjedinjenim Državama pokazuje da najbolje rezultate postiže biljka klorofitum. Dracena, bršljan, fikus, spatifilum i juka također veoma dobro pročišćavaju zrak. Sobne biljke smanjuju koncentraciju ugljičnog dioksida tako što ga pretvaraju u kisik.

“Žalosno je koliko su mladi Amerikanci neuki”, piše njujorški Daily News. Na karti svijeta “11% njih ne može pronaći Ameriku. Kad su se našli pred kartom SAD-a na kojoj nisu bili upisani geografski nazivi, polovina ih nije znala gdje se nalazi država New York.” Kad su na karti trebali pronaći druge države koje se često spominju u vijestima, samo ih je 13 posto znalo gdje se nalaze Irak i Iran, dok je 17 posto pronašlo Afganistan. Osim toga, samo je 71 posto Amerikanaca u dobi od 18 do 24 godine točno znalo gdje se nalazi najveći ocean na svijetu — Tihi ocean. National Geographic Society organizirao je ispit znanja u kojem je 3 250 mladih iz Francuske, Italije, Japana, Kanade, Meksika, Njemačke, Sjedinjenih Država, Švedske i Velike Britanije trebalo odgovoriti na 56 pitanja. Premda nijedna grupa ispitanika nije dobila ocjenu “odličan”, koja je zahtijevala prosjek od 42 točna odgovora, Šveđani su bili najbolji s prosjekom od 40 točnih odgovora, a slijedili su ih Nijemci i Talijani s 38 točnih odgovora. Amerikanci su bili pretposljednji, s prosjekom od 23 točna odgovora, a Meksikanci posljednji s prosječno 21 točnim odgovorom. “Ako se naši mladi ne snalaze na karti i nisu upoznati s aktualnim svjetskim događajima, kako onda mogu razumjeti složena pitanja vezana za kulturu, ekonomiju i raspolaganje prirodnim bogatstvima s kojima se svijet suočava?” pitao je John Fahey, predsjednik National Geographic Societya.

“Posljedice odluka koje donosimo i utjecaja okoline u kojoj živimo posebno dolaze do izražaja nakon četrdesete godine života, kad se proces starenja ubrzava”, zaključeno je u izvještaju s jedne medicinske konferencije koji je objavio sidnejski list The Daily Telegraph. Prema riječima Rocca Di Vincenza, glavnog dijetetičara u Bolnici Swinburne u australskoj državi Victoriji, “‘defektni geni’ ili poremećaji u radu nekih organa” možda i ne utječu tako značajno na čovjekovo zdravlje nakon četrdesete kao što utječu odluke koje je prije donosio. “Znamo da je zdravstveno stanje nakon četrdesete odraz zajedničkog djelovanja nasljednih faktora i vanjskih utjecaja”, rekao je Di Vincenzo. “Prema podacima Državnog gerontološkog instituta, 80 posto zdravstvenih problema starijih ljudi uopće nije posljedica starenja. Ti se problemi javljaju zato što ljudi godinama premalo vode brigu o svom tijelu, a posljedice toga dolaze do izražaja nakon četrdesete godine života.”

“Djeca koja počnu pušiti mogu postati ovisna o duhanu već nakon nekoliko dana, a u nekim slučajevima čak i nakon prve cigarete”, zaključak je istraživanja o kojem je izvijestio londonski list The Guardian. “Od 332 mladih koji su probali pušiti, uključujući i neke koji su uvukli samo jedan dim, 40% imalo je simptome ovisnosti. Od 237 mladih koji su uvlačili dim u pluća, 53% imalo je simptome ovisnosti.” U sklopu jednog dvoipogodišnjeg istraživanja, koje je predvodio dr. Joseph DiFranza s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Massachusettsa u Sjedinjenim Državama, vršena su ispitivanja na gotovo 700 učenika koji su na početku istraživanja imali između 12 i 13 godina. “Prije tog istraživanja smatralo se da djeca mogu postati ovisna o duhanu tek nakon dvije godine — pod uvjetom da svaki dan popuše najmanje pola kutije cigareta”, rekao je DiFranza te dodao: “Neka djeca postala su ovisna svega nekoliko dana nakon što su počela pušiti. (...) Pretpostavljam da se u mnogim slučajevima ovisnost o nikotinu javlja već nakon prve cigarete.” DiFranza smatra da tinejdžeri lakše mogu postati ovisni o nikotinu zato što im je mozak još uvijek u fazi razvoja. “Htio bih da djeca budu svjesna kako nije moguće malo pušiti, a onda jednostavno prestati. Pušenje ni u kom slučaju nije bezopasno”, rekao je DiFranza. “Trebamo objasniti djeci da čak i jedna popušena cigareta može dovesti do doživotne ovisnosti.”

Koristeći elektrode kako bi otkrili žarište epileptičkih napadaja, švicarski su neurolozi kod jedne pacijentice slučajno izazvali takozvano izvantjelesno iskustvo, piše njemački znanstveni časopis Bild der Wissenschaft-Online. Svaki put kad je podražena moždana vijuga Gyrus angularis na kori desne moždane polutke, žena je imala osjećaj da napušta svoje tijelo i gleda ga odozgo. Izgleda da se u tom dijelu mozga povezuju vizualni doživljaj tijela i predodžba o prostoru u kojem se ono nalazi. “Podraživanje [moždane vijuge] elektrodama dovelo je do prekida te veze, zbog čega se kod pacijentice osjet percepcije prividno odvojio od tijela”, piše Bild der Wissenschaft. Izvantjelesna iskustva “uvijek iznova daju povoda nagađanjima o postojanju duše koja se može odvojiti od tijela”.

“Pobožni rimokatolici već 500 godina mole krunicu, ponavljajući molitve Očenaš i Zdravomarija, što bi ih trebalo potaknuti na duboko razmišljanje o 15 najvažnijih događaja ili ‘misterija’ u životu Isusa i njegove majke”, izvještava časopis Newsweek. “[U listopadu] prošle godine papa Ivan Pavao II izdao je apostolsko pismo, prema kojem se moljenju krunice dodaje i četvrti niz molitvi” koje su usredotočene na Isusovu službu od njegovog krštenja do Posljednje večere. “Papa bi htio ponovno pobuditi interes za njemu ‘najdraži’ oblik molitve, koji je od Drugog vatikanskog koncila do danas izgubio na popularnosti”, dodaje časopis. “Glavna svrha te papine odluke jest da se u tom jedinstvenom obliku katoličkog bogoslužja Krista istakne više nego Mariju, koju se najviše poistovjećuje s krunicom.” To bi trebalo potaknuti katolike da se redovito posvećuju meditaciji u vrijeme kad, prema papinim riječima, “kršćanstvo sve više dolazi pod utjecaj tradicionalnih meditacijskih metoda istočnjačkih religija”.

“U Njemačkoj se većina brakova raspadne zbog toga što ljudi previše očekuju od braka”, izvještava list Die Welt. Profesor Wassilios Fthenakis, koji se bavi istraživanjem obiteljskog života, kaže da “ljudi teže za prisnošću i vezom u kojoj bi vladala nepomućena sreća”. Međutim, kaže Fthenakis, nerealno je očekivati da će takvi euforični osjećaji trajati desetljećima. U današnje vrijeme veliku se važnost pridaje osobnoj sreći i ostvarivanju vlastitih ciljeva, što ima za posljedicu da su supružnici sve manje spremni činiti ustupke i zajednički rješavati probleme. “Kad prođe početno ushićenje, ljudi se sve manje trude razgovarati o problemima i očuvati vezu”, kaže jedan drugi stručnjak za obiteljske odnose. Danas u Njemačkoj brakovi prosječno traju tek nešto više od 12 godina.