Ptice imaju organ za ravnotežu koji se nalazi u unutarnjem uhu i odgovoran je za koordinaciju pokreta pri letenju. No to ne objašnjava kako mogu stajati i hodati “kad je položaj njihovog tijela, za razliku od čovjekovog, vodoravan, a rep nije odgovarajuća protuteža [prednjem dijelu tijela]”, pišu njemačke novine Leipziger Volkszeitung. “Nakon četiri godine istraživanja, Reinhold Necker, stručnjak za fiziologiju životinja, otkrio je da golubovi imaju još jedan organ za ravnotežu”, pišu novine. Necker je kod tih ptica u predjelu zdjelice otkrio živčane stanice i šupljine ispunjene tekućinom, koje očito reguliraju ravnotežu tijela. “Kad u šupljinama nije bilo tekućine”, kaže se u izvještaju, “golubovi nisu mogli uspravno sjediti ni hodati dok su im oči bile zatvorene. Pali bi s grane ili na stranu. No ipak su mogli letjeti.”

“U Kanadi sve više crkava” prihvaća “suvremeno bankarsko poslovanje, uvodeći bankovne i kreditne kartice koje vjernicima olakšavaju davanje novčanih priloga”, pišu novine Vancouver Sun. U predvorjima nekih crkava nalaze se bankomati i “koverte za priloge, na kojima se naznačuje radi li se o plaćanju debitnom ili kreditnom karticom”. Ljudi jednostavno gurnu karticu u bankomat, upišu svotu koju žele pokloniti i potom potvrdu o transakciji stave na pliticu za milodare. Jedan je pastor rekao: “U svijetu je sve popularnije bezgotovinsko poslovanje. Zašto se i crkva ne bi tome priklonila?” Blagajnik jedne crkve našalio se, rekavši: “Ako koristite karticu, dobit ćete nagradne bodove za let avionom, a osim toga ići ćete na nebo jer dajete milodare. To vam je zapravo dvostruka nagrada.”

“Mnogi ljudi imaju problema s glasom, no ne posvećuju tome dovoljno pažnje”, pišu novine Natal Witness iz Južnoafričke Republike. Prema mišljenju Julie Barkmeier, izvanredne profesorice fonijatrije i audiologije, ti se problemi često javljaju kad ljudi previše naprežu glas, što dovodi do stvaranja kvržica i polipa na glasnicama ili do upale glasnica. U jednom popularnom medicinskom priručniku piše da se glasnice previše naprežu kad vičemo, govorimo neuobičajeno tiho ili udišemo tvari koje nadražuju glasnice, kao što su dim cigarete i štetni industrijski plinovi. “Kad [glasnice] prejako titraju, mogu udarati jedna o drugu, uslijed čega na njima nastaju mekane otekline koje se pretvaraju u kvržice nalik žuljevima”, piše Natal Witness. Rezultat je promukao, hrapav glas. “Ako primijetite značajnu promjenu glasa koja traje dva tjedna ili duže, trebali biste otići k liječniku”, savjetuje se u članku. “Želite li izbjeći probleme s glasom, (...) nemojte vikati, glasno govoriti ni često kašljati ili pročišćavati grlo, pijte puno vode, smanjite unos kofeina, nemojte pušiti i duboko udahnite prije nego što počnete govoriti. (...) A pored svega toga, nastojte štedjeti glasnice.”

Devedeset godina nakon potonuća Titanica, do kojeg je došlo u travnju 1912, identificirano je tijelo jednog djeteta koje je tom prilikom izgubilo život, piše londonski The Times. Nakon nesreće tijelo je pronađeno kako pluta na vodi zajedno s 43 druga neidentificirana tijela te je pokopano u Novoj Scotiji (Kanada). Na nadgrobnoj ploči pisalo je: “Nepoznato dijete.” Tim od 50 znanstvenika, povjesničara, genealoga i stomatologa utvrdio je na temelju podataka dobivenih analizom DNK da se radi o Einu Panuli, 13-mjesečnom dječaku iz Finske koji je poginuo zajedno sa svojom majkom i četvero braće. Obitelj je namjeravala započeti nov život u Americi. Einov otac, koji je već prije otputovao u Ameriku, uzalud je čekao dolazak ostalih članova obitelji. Kad nitko nije preuzeo ni identificirao tijelo mrtvog djeteta, “usvojila” ga je posada kanadskog spasilačkog broda koja je platila troškove pogreba i uređenja groba. Na temelju analize DNK moglo bi se identificirati i druge bezimene žrtve s Titanica. Želeći pomoći u istrazi, “rođakinja [jednog od poginulih] s majčine strane dala je uzorak svoje krvi nedugo nakon što se navršilo 100 godina od njegovog rođenja”, piše The Times.

Jedanaestog ožujka 2002. japanski kompjuterski stručnjaci uključili su najjači superkompjuter koji je ikad napravljen. Cilj im je bio “stvoriti virtualnu repliku naše planete”, piše časopis Time. Kompjuter nazvan Simulator Zemlje velik je kao četiri teniska igrališta, a cijena mu je otprilike 320 milijuna eura. Izvodi preko 35 bilijuna operacija u sekundi i peterostruko je brži od svog najoštrijeg konkurenta, jednog kompjutera američke vojske koji može izvoditi 7,2 bilijuna operacija u sekundi. “Unoseći u Simulator Zemlje stvarne klimatske podatke dobivene posredstvom satelita i oceanskih plutača”, piše Time, “istraživači mogu stvoriti kompjuterski model čitave planete i zatim na temelju njega predvidjeti što će se događati s našim okolišem. Znanstvenici su već završili s predviđanjem globalnih temperatura mora za idućih 50 godina.”

“Ako djeca vole čitati u slobodno vrijeme, to više utječe na njihov uspjeh u školi nego faktori kao što su bogatstvo i društveni status njihove obitelji”, piše londonski The Independent. Jedno istraživanje navika čitanja u kojem su sudjelovali 15-godišnjaci iz raznih zemalja pokazalo je kako je za uspjeh u školi puno važnije da dijete “voli čitati” i “često čita” nego da ima visokoobrazovane roditelje koji dobro zarađuju. Istraživanje je također pokazalo da su “15-godišnjaci koji potječu iz socijalno ugroženih obitelji, ali jako vole čitati, postigli na testovima čitanja bolje rezultate (u prosjeku 540 bodova) nego djeca koja ne vole čitati, a imaju roditelje koji su vrhunski stručnjaci u svom poslu (491 bod)”, pisale su novine. Jedna anketa u kojoj je sudjelovalo preko 1 000 tinejdžera pokazala je da “djevojčice puno češće čitaju iz razonode nego dječaci”. Na pitanje jesu li unazad mjesec dana pročitali neku knjigu potvrdno je odgovorilo 75 posto djevojčica i svega 55 posto dječaka.

Brazilski istraživači otkrili su domišljat trik kojim se služe paraziti koji mogu napasti čovjekov imunološki sustav i uzrokovati bolest lišmenijazu, izvještava brazilski dnevnik Folha de S. Paulo. Ti paraziti iskorištavaju normalan proces u kojem stanice živog organizma koje su postale suvišne ili štetne same sebe uništavaju (apoptoza), nakon čega ih proždiru stanice “izjelice”, odnosno makrofagi. Paraziti se služe kemijskim signalima koji su vrlo slični onima koje stanice odašilju u ranim stadijima apoptoze, te tako navode makrofage da ih prožderu. Kad se nađu u makrofagima, paraziti se naglo razmnože, a potom zaraze i druge stanice. Bolest se prepoznaje po simptomima kao što su rane na koži te oticanje slezene i jetre. U nekim slučajevima može nastupiti i smrt. Istraživači se nadaju da će otkriće taktike kojom se služe ovi paraziti dovesti do novog načina liječenja lišmenijaze, piše Folha de S. Paulo.

“Komarci su rašireni po čitavom svijetu i ima ih preko 2 500 vrsta”, piše časopis México Desconocido. I mužjaci i ženke hrane se cvjetnim nektarom, no samo ženke bodu i sišu krv. Tako ljudima prenose bolesti kao što su malarija, denga i virus zapadnog Nila. Kako se možete zaštititi od komaraca? U časopisu se predlaže: (1) Nemojte izlaziti iz kuće u sumrak i po noći, kad su komarci najaktivniji. (2) Koristite zaštitne mreže, po mogućnosti zaprašene sredstvom protiv komaraca. (3) Nosite široku odjeću s dugim rukavima i duge hlače, a ako je potrebno i šešir s mrežom koja pokriva cijelu glavu. (4) Nanesite sredstvo za zaštitu od komaraca na dijelove tijela koji nisu pokriveni odjećom. (5) Svakodnevno uzimajte 300 miligrama vitamina B₁. To u nekim slučajevima daje znoju miris koji je komarcima odbojan. (6) U močvarnim područjima namažite kožu blatom ako nemate pri ruci nikakvo drugo sredstvo. Ako vas ubode komarac, nemojte se grepsti jer krvarenje može dovesti do infekcije. Umjesto toga, nanesite na kožu malo cinkove masti.