HRANITI se ispravno i održavati dobru tjelesnu kondiciju ponekad je pravi izazov. Zbog pritisaka suvremenog života često se čini praktičnijim jesti gotova visokokalorična jela nego pripremati svježe obroke te je puno lakše svoje slobodno vrijeme provoditi pred televizorom ili kompjuterom nego u nekoj fizičkoj aktivnosti. Međutim, ta bi dva izbora mogla biti odgovorna za sve veći broj odraslih i djece s ozbiljnim zdravstvenim problemima.

U Aziji, stoji u časopisu Asiaweek, “ishrana bogata kalorijama i sve prisutniji sjedilački način života uzrokuju epidemiju dijabetesa”. Alarmantno je to što ta bolest pogađa sve mlađe članove društva. A u Kanadi su “istraživači ustanovili da tek svako sedmo dijete predtinejdžerske dobi jede dovoljno voća i povrća [te] da se tek nešto više od polovine njih oznoji igrajući se”, izvještava se u časopisu The Globe and Mail. Takve životne navike izlažu te najmlađe “opasnosti da do tridesete već obole od neke srčane bolesti”, navodi se u istom izvještaju.

Nadalje, stručnjaci koji se bave istraživanjem spavanja navode kako odrasle osobe svake noći trebaju oko osam sati sna, dok mladi možda trebaju i više. Tijekom jednog istraživanja na Sveučilištu u Chicagu mladi, zdravi muškarci koji su šest noći zaredom spavali samo četiri sata čak su počeli pokazivati znakove zdravstvenih problema koji se obično javljaju kod starijih osoba. Premda mnogi dragocjene sate sna žrtvuju zbog posla, škole ili zabave, učinak toga može biti kontraproduktivan. “Jedno je funkcionirati”, ističe James Maas, stručnjak sa Sveučilišta Cornell u New Yorku koji se bavi istraživanjem poremećaja sna, “a nešto sasvim drugo biti čio, kreativan i ne morati se boriti protiv sna dok se vozite autocestom.”

Naravno, ima i drugih činilaca koji utječu na naše fizičko zdravlje. Jedan od njih je i pozitivan stav, koji se može dobro odraziti na naše zdravlje. A ukoliko povrh toga naš život ima i pravi smisao, to nas može potaknuti na donošenje odluka koje će nam pomoći da dulje ostanemo zdravi.