PRAĆENJE mode sigurno nam može pomoći da ljepše izgledamo i steknemo samopouzdanje. Odjeća koja nam pristaje može prikriti neke naše fizičke nedostatke i čak istaknuti ono što je lijepo. Ona također može utjecati na to kako drugi gledaju na nas.

No svijet mode ima i svoju tamnu stranu, koju ne bismo smjeli zanemariti. Ljudi mogu postati robovi navike da neprestano kupuju novu odjeću. Uostalom, modna industrija stalno lansira nove trendove. To nipošto nije slučajnost — modne kuće više zarađuju ako odjeća brzo izlazi iz mode. Kreatorica Gabrielle Chanel jednom je rekla da se “modni trendovi i stvaraju da bi izašli iz mode”. Stoga se kupci koji nisu svjesni te činjenice možda osjećaju primorani stalno kupovati novu odjeću kako bi uvijek bili odjeveni po posljednjoj modi.

Također postoji opasnost da podlegnemo utjecaju vješto smišljenih reklama. Modne kuće troše milijune dolara na promoviranje svojih novih kolekcija i u reklamama često prikazuju kako ljudi koji nose odjeću njihove marke navodno žive lagodnim i bezbrižnim životom. Takve poruke mogu snažno utjecati na svakoga od nas. “Tinejdžerima je najstrašnija stvar u životu nemati obuću neke ‘dobre marke’”, kaže jedna prosvjetna radnica iz Španjolske.

Neke grupe ljudi koriste određeni stil odijevanja kao znak prepoznavanja. Odjeća koju ti ljudi nose može ukazivati na pobunu protiv društvenog poretka, vrlo slobodouman pogled na život ili čak zagovaranje nasilja i rasističkih ideja. Premda su neki od tih stilova odijevanja vrlo neuobičajeni ili šokantni, većina pripadnika grupe obično prihvaća takav stil odijevanja. On može biti privlačan čak i nekima koji ne podržavaju ideje dotične grupe. Oni koji prihvaćaju takve trendove odijevanja mogu odavati dojam da prihvaćaju i zagovaraju osnovna načela grupe.

Modni trendovi obično nisu dugog vijeka, neki traju svega nekoliko mjeseci. Začetnik modnog trenda može biti neki popularni glazbenik ili neka druga slavna ličnost. No malo je modnih trendova koji s vremenom postaju općeprihvaćeni, konvencionalni stil odijevanja, kao što je to slučaj s trapericama. U 1950-ima i 1960-ima traperice su bile popularne među mladim buntovnicima, no danas ih u raznim prigodama nose i mladi i oni malo stariji.

Oni koji modi posvećuju previše pažnje mogli bi postati pretjerano zaokupljeni svojim izgledom. Na svakom koraku susrećemo se sa slikama visokih i vitkih manekenki. * Privlačan izgled vješto se koristi za reklamiranje svakojakih proizvoda, od automobila do slatkiša. Britanski Centar za istraživanje socijalnih pitanja procjenjuje da “u današnje vrijeme djevojke u samo jednom danu vide više slika izrazito lijepih žena nego što su njihove majke vidjele u čitavoj svojoj mladosti”.

Poplava takvih slika može imati štetan utjecaj. Naprimjer, jedno istraživanje o kojem je izvijestio časopis Newsweek pokazalo je da u Sjedinjenim Državama 90 posto tinejdžerki bijele rase nije zadovoljno svojim izgledom. Neke od njih rekle su da bi učinile sve na svijetu samo  da postignu ‘savršenu figuru’. Međutim, ranije spomenuti Centar za istraživanje socijalnih pitanja tvrdi da niti 5 posto ženske populacije ne može postići ono što mediji prezentiraju kao idealnu težinu i visinu. Unatoč tome, idoliziranje mršavosti navodi milijune mladih žena da robuju tim kriterijima. Neke je to dovelo do anoreksije nervoze, vrlo opasnog poremećaja u prehrani. * Španjolska manekenka Nieves Álvarez, koja je patila od anoreksije, priznaje: “Više sam se bojala suvišnih kilograma nego smrti.”

Istina je da poremećaje u prehrani, kao što su anoreksija i bulimija, mogu uzrokovati i neki drugi faktori. Međutim, dr. Anne Guillemot i dr. Michel Laxenaire kažu da je za pojavu tih poremećaja “djelomično odgovoran i kult mršavosti”.

 Očito je da moda ima i dobrih i loših strana. Ona zadovoljava prirodnu čovjekovu želju da lijepo izgleda i da može nešto novo odjenuti. No slijeđenje ekstremnih modnih trendova moglo bi nas dovesti do toga da nosimo odjeću zbog koje drugi mogu steći krivi dojam o nama. Osim toga, ako pridajemo preveliku važnost fizičkom izgledu, mogli bismo početi vjerovati da naša vrijednost ovisi o našoj vanjštini, a ne o onome što smo u nutrini, što naravno nije točno. “Moramo početi više cijeniti čovjekove sposobnosti i ono što je u nutrini nego samo vanjštinu”, kaže ranije citirana Nieves Álvarez. No malo je vjerojatno da će uskoro doći do takve promjene mjerila vrijednosti. Kako onda možemo steći uravnoteženo gledište o modi?