Godina 2003. proglašena je u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj i Švicarskoj ‘godinom Biblije’. Njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung komentirao je: “Jednako kao i 1992, kada se [godina Biblije] slavila prvi i jedini put dosad, [crkve] nastoje skrenuti pažnju ljudi na ovu ‘knjigu života’ i istaknuti kulturnu vrijednost Svetog pisma.”

Prema pisanju časopisa Bibelreport od lipnja 2002, Biblija je — cijela ili djelomično — dosad prevedena na 2 287 jezika. Procjene također govore da je dosad distribuirano oko pet milijardi Biblija. Svi ti ogromni napori jasno pokazuju da je to knjiga koju ljudi uistinu visoko cijene.

Pa ipak, većina ljudi danas Bibliju ne smatra praktičnom. Mnogi smatraju da su načela iznesena u njoj zastarjela i da nemaju veze sa stvarnim životom. Međutim, crkve u Njemačkoj nadaju se da će proglašenjem godine Biblije postići dvije stvari — potaknuti ljude da žive više u skladu s Biblijom te povećati zanimanje za Bibliju kod onih koji su se udaljili od crkve.

Pročitati Bibliju od početka do kraja nije mali pothvat, no to će nam sigurno pomoći da shvatimo o čemu Biblija zapravo govori. Međutim, oni koji bi htjeli imati najveću moguću korist iz te knjige moraju zadržati na umu riječi zapisane u 2. Timoteju 3:16, 17: “Sve je Pismo nadahnuto od Boga i korisno za poučavanje, za ukoravanje, za ispravno postavljanje stvari, za odgajanje u pravednosti, da Božji čovjek bude posve sposoban, potpuno opremljen za svako dobro djelo.”

Njemački pjesnik Johann Wolfgang von Goethe (1749-1832) jednom je prilikom rekao: “Uvjeren sam da Biblija postaje sve ljepša što je bolje razumijemo.” Da, samo u Božjoj Riječi nalazimo razumna objašnjenja o našem porijeklu, svrsi postojanja i budućnosti! (Izaija 46:9, 10).