Obavljanje više poslova istovremeno “zapravo može smanjiti učinkovitost, a može vas čak i zatupiti”, piše The Wall Street Journal. “Ako pokušavate dvije ili tri radnje obavljati istovremeno ili odmah jednu za drugom, to na koncu može trajati duže nego da ih polako obavljate jednu po jednu, a možda i nećete biti u stanju bistro razmišljati pri obavljanju svake radnje.” Neki znaci koji upozoravaju na preopterećenost jesu gubitak kratkotrajnog pamćenja (primjerice zaboravljanje onog što ste trenutak ranije učinili ili rekli), povremena nepažljivost, problemi s koncentracijom, simptomi stresa (primjerice ubrzano disanje) i problemi u komunikaciji s drugima. Učinkovitost najviše trpi kod obavljanja više zadataka koji zahtijevaju upotrebu istog dijela mozga, primjerice kad istovremeno razgovarate na telefon i slušate dijete koje vam nešto dovikuje iz susjedne prostorije. Naročito je opasno voziti automobil i istovremeno obavljati neke druge radnje. Ako jedete ili pijete, pokušavate nešto dohvatiti, živo razgovarate sa suvozačem ili s nekim preko telefona, šminkate se, pa čak i ako samo podešavate zvuk radija ili rukujete nekim drugim uređajem, to nakratko može zaokupiti vašu pažnju i dovesti do nesreće.

Snažno tresenje malog djeteta uzrokuje nagli trzaj koji “može dovesti do krvarenja u glavi i pojačanog pritiska na mozak, što rezultira njegovim razdvajanjem”, piše list Toronto Star. Budući da kod djece dojenačke dobi mišići još nisu potpuno razvijeni, a moždano je tkivo izuzetno osjetljivo, “tresenje djeteta svega nekoliko sekundi može uzrokovati trajne ozljede. To su, među ostalim, oticanje i oštećenje mozga, cerebralna paraliza, zaostalost u duševnom i fizičkom razvoju, sljepoća, oštećenje sluha, paraliza i smrt.” Dr. James King, pedijatar iz Dječje bolnice Eastern Ontaria, istraživao je posljedice tresenja male djece. On kaže da ljude treba upoznati s tim problemom, jer u mnogim slučajevima ozljede nisu odmah vidljive, a djetetu se može dijagnosticirati gripa ili neka virusna bolest. “Svima treba jasno dati na znanje da malo dijete ni u kom slučaju ne smiju tresti”, kaže dr. King. “To se mora reći ljudima koji su tek postali roditelji.”

“Izgleda da se [Japanci] ne okreću religiji kako bi dobili pomoć da se lakše nose s današnjom sumornom situacijom”, izvještava list IHT Asahi Shimbun. Kad je u jednoj anketi postavljeno pitanje: “Vjerujete li u Boga, odnosno zanimate li se za religiju ili neko vjersko učenje?” samo je 13 posto muškaraca i 13 posto žena dalo potvrdan odgovor. Daljnjih 9 posto muškaraca i 10 posto žena reklo je da se “u određenoj mjeri” zanima za religiju. “Posebno je zanimljivo to što među mladim ženama u dobi od 20 do 30 godina ima vrlo malo onih koje se zanimaju za religiju, točnije svega 6 posto”, dodaju novine. Prema rezultatima godišnje ankete koja je provedena u Japanu, 77 posto muškaraca i 76 posto žena kaže da ih uopće ne zanima religija ni bilo kakvo vjersko učenje. Usporedba tih rezultata s rezultatima jedne slične ankete koja je provedena 1978. pokazuje da je zanimanje Japanaca za religiju gotovo upola manje. Među ispitanicima koji su rekli da se u određenoj mjeri zanimaju za religiju bilo je najviše starijih ljudi, naročito onih koji imaju preko 60 godina.

“Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2020. depresija zauzeti drugo mjesto na listi najčešćih bolesti u svijetu, odmah iza srčanih bolesti”, piše U.S.News & World Report. Sve se češće čuje mišljenje da taj ozbiljan problem s kojim se suočava javno zdravstvo nije “isključivo psihički” poremećaj. Prema riječima Philipa Golda, šefa klinike za neuroendokrinologiju američkog Državnog instituta za duševno zdravlje, “depresija je zapravo jedina sistemska bolest koja utječe na gotovo sve druge bolesti te ih pogoršava”. Depresija čak može dovesti do zdravstvenih problema kao što su srčane bolesti ili dijabetes. Naprimjer, istraživanja pokazuju da se srce ljudi koji pate od depresije “teže prilagođava promjenama potreba organizma za krvlju i kisikom”, kaže se u članku. Osim toga, “mozak osobe koja pati od depresije šalje signale da mu treba više energije, a to može potaknuti lučenje kortizola te tako dovesti do povećanja razine šećera u krvi”. Također se smatra da je depresija povezana s osteoporozom i rakom. Sada se vrše istraživanja kako bi se utvrdilo može li se liječenjem depresije poboljšati zdravstveno stanje pacijenata koji boluju od tih bolesti.

“Istraživanja su pokazala da se po kvaliteti čovjekove bračne veze može predvidjeti kako će se on oporavljati nakon operacije srca”, piše londonski The Daily Telegraph. Prema riječima dr. Jamesa Coynea, sa Sveučilišta Pennsylvanije (SAD), dobar brak može pacijentu biti motivacija da se bori za ozdravljenje, dok “loš brak može djelovati na pacijenta gore nego da uopće nije u braku”. Dr. Coyne i njegov tim snimili su na videotraku prepirke bračnih parova u njihovim domovima i ustanovili da je kod srčanih bolesnika koji imaju loš odnos sa svojim bračnim drugom postojala gotovo dvostruko veća vjerojatnost da će umrijeti u roku od četiri godine nego kod onih koji su imali dobar odnos. Dr. Linda Waite, profesorica sociologije sa Sveučilišta u Chicagu, zaključuje da se dobar brak može smatrati “jednako važnim kao i zdrava ishrana, vježbanje i nepušenje”.

“Za izradu kvalitetnih violinskih gudala potrebna je jedna posebna vrsta drva, no njega ima sve manje”, piše njemački znanstveni časopis natur & kosmos. Riječ je o drvetu Caesalpinia echinata, općenito poznatom kao brazil-drvo, ili pernambuk. Ono raste u šumskom obalnom pojasu Brazila. No taj se pojas naglo smanjuje jer ljudi sijeku šume kako bi dobili više obradivih površina. Danas brazil-drvo raste na svega 4 posto područja na kojem je prije raslo i nalazi se na popisu ugroženih vrsta. Osim toga, samo stabla koja su stara 20 i više godina imaju žutu ili crvenkastosmeđu srčiku koja je pogodna za izradu gudala. U članku se kaže kako, prema riječima Thomasa Gerbetha, majstora koji se bavi izrađivanjem violina, ne postoji materijal koji bi mogao zamijeniti brazil-drvo budući da “još nije proizveden umjetni materijal koji bi imao takvu vrhunsku kvalitetu”. I izrađivači gudala i glazbenici zalažu se za očuvanje tog drveta od kojeg se prave gudala.

“Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, tijekom 2002. diljem svijeta evidentirano je preko 700 000 novih slučajeva lepre”, izvještava španjolski list El País. Lepra je opasna bolest koja je postojala još u biblijska vremena. Suvremeni oblik te bolesti može se izliječiti. U posljednjih 20 godine od lepre je izliječeno otprilike 12 milijuna ljudi. Međutim, “još uvijek ne možemo reći da je lepra stvar prošlosti”, kaže istraživačica Jeanette Farrell. Medicinski stručnjaci nisu uspjeli iskorijeniti tu bolest i stalno se evidentiraju novi slučajevi. Među zemljama u kojima se još uvijek javlja lepra najviše oboljelih imaju Brazil, Indija, Madagaskar, Mianma, Mozambik i Nepal. Znanstvenici se nadaju da će nedavno dovršeno dešifriranje ljudskog genoma pomoći u pronalaženju odgovarajućeg cjepiva.

“Prema rezultatima petog popisa stanovništva u Kini, omjer rađanja [muške i ženske djece] sada iznosi 116,9:100 u korist dječaka, za razliku od 1990. kad je iznosio 113,8:100”, piše časopis China Today. “Oba omjera znatno odskaču od svjetskog standardnog omjera 105:100 te ukazuju na daljnje povećanje ionako zabrinjavajućeg nesrazmjera spolova u Kini.” Predviđa se da u budućnosti otprilike 50 milijuna Kineza neće moći naći bračnu družicu kad postanu zreli za ženidbu. U članku se dodaje: “Zheng Zizhen, šef Zavoda za sociološka i demografska istraživanja provincije Guangdong, izjavio je da će ta dugotrajna disproporcija u omjeru spolova negativno utjecati na strukturu kineskog stanovništva te na društvo i moral općenito.”