U LISTOPADU 1997, tri tjedna nakon rođenja, Hollie Mullin dobila je upalu uha. Kad joj nakon nekoliko dana nije bilo bolje, liječnik joj je odlučio prepisati jedan noviji antibiotik. S tim je lijekom trebala bez problema ozdraviti. No to se nije dogodilo. Upala se vratila, i to ne samo tada nego i nakon svake sljedeće terapije antibioticima.

Tijekom prve godine života Hollie je primila 17 doza različitih antibiotika. A zatim je u dobi od 21 mjeseca dobila dotad najtežu upalu. Tek nakon što je 14 dana intravenozno primala jedini preostali antibiotik koji joj je još mogao pomoći, upala se konačno povukla.

Slučajevi poput ovog sve su uobičajeniji, i to ne samo među djecom i starijim osobama. Ljudi svih dobi obolijevaju, pa čak i umiru od zaraznih bolesti koje se nekada bez problema liječilo antibioticima. Ustvari, mikroorganizmi koji preživljavaju napad antibiotika u nekim su bolnicama velik problem još od 50-ih godina prošlog stoljeća. A potom su se 60-ih i 70-ih godina ti mikroorganizmi proširili i izvan bolnica.

S vremenom su medicinski stručnjaci počeli ukazivati na pretjeranu upotrebu antibiotika kako kod ljudi tako i kod životinja kao na glavni uzrok širenja mikroorganizama otpornih na antibiotike. Godine 1978. jedan je stručnjak rekao da je pretjerana upotreba antibiotika “potpuno izmaknula kontroli”. Tako su se već 1990-ih širom svijeta u novinama počeli pojavljivati naslovi poput: “Supermikrobi napadaju”, “Neuništivi supermikroorganizmi” i “Opasni lijekovi — prekomjerna upotreba antibiotika odgovorna za širenje supermikroba”.

Radi li se tek o pukom senzacionalizmu? Ne radi, ako je suditi prema uvaženim zdravstvenim organizacijama. U jednom izvještaju o zaraznim bolestima za 2000. godinu generalna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) navela je: “U praskozorje novog milenija čovječanstvo se suočava s još jednom krizom. Nekada izlječive bolesti (...) sada se pojavljuju u sve neprobojnijem oklopu, a to je otpornost na antimikrobne lijekove.”

Koliko je velik taj problem? “Ovakav uznemiravajući razvoj događaja onemogućava naša nastojanja u borbi protiv zaraznih bolesti”, izvijestio je WHO. Neki stručnjaci danas čak govore o povratku čovječanstva u doba kada nije bilo antibiotika za liječenje infekcija.

No kako su se, usprkos izvanrednom znanstvenom napretku, ti otporni mikroorganizmi uspjeli proširiti po čitavom svijetu? Možemo li nešto poduzeti kao pojedinci kako bismo zaštitili sebe ili druge? Kakva rješenja u borbi protiv mikroorganizama otpornih na antibiotike možemo očekivati u budućnosti? Sljedeći članci nude neke odgovore na ta pitanja.