UKOJOJ mjeri razvijene zemlje ovise o nafti i njenim proizvodima? Nafta i zemni plin toliko su im potrebni da Daniel Yergin u svojoj knjizi The Prize kaže da današnje društvo ovisi o ugljikovodicima. Razmislite samo o ulju za loženje, mazivima, parafinu, bitumenu i o proizvodima koji u velikoj mjeri ovise o petrokemijskoj industriji — avionima, automobilima, brodovima, ljepilima, boji, poliesternoj odjeći, sportskoj obući, igračkama, aspirinu, dezodoransima, šminki, CD-ima, kompjuterima, televizorima i telefonima. Mnogi ljudi svaki dan koriste neke od preko 4 000 proizvoda koji se dobivaju iz nafte i koji jako utječu na život suvremenog čovjeka. No, što je sa štetom koju nafta nanosi živom svijetu još otkad su je ljudi otkrili?

Kad je krajem 1940. izgledalo da će izbiti rat između Rumunjske i Mađarske, nacistički diktator Adolf Hitler ponudio se kao posrednik. Je li stvarno bio zainteresiran za dobro tih zemalja? Hitler zapravo nije htio da rumunjski naftni izvori dođu pod kontrolu Sovjetskog Saveza. Zbog nafte je, između ostalog, Irak 1990. napao Kuvajt, a druge su se zemlje uključile u obranu Kuvajta. To sasvim sigurno nisu jedini događaji te vrste. Dakle, nafta je mnogo puta bila uzrok raznim sukobima i patnjama.

Nafta nije samo prijeko potrebna za život suvremenog čovjeka nego je i jedno od najvažnijih političkih pitanja te naročito zanimljiva moćnicima. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) nedavno je navela da nafta nije obična sirovina, već “strateški važan posjed”. Zemlje koriste naftu kako bi izvršile određeni politički utjecaj uvodeći embargo i sankcije. Osim toga, naftni izvori, rafinerije i tankeri meta su terorističkih napada — čime se često nanosi strašna šteta okolišu.

Naftnu se industriju optužuje da uništava okoliš zato što u zrak ispušta ugljični dioksid koji vjerojatno pridonosi klimatskim promjenama u svijetu. Prema izvještaju Meksičke naftne industrije (PEMEX), jedne od najvećih naftnih industrija u svijetu, tijekom prerade nafte dolazi do ispuštanja mnogih zagađivača. Premda se danas proizvodi čišći benzin — gotovo šest godina nakon sastanka na kojem je 161 zemlja donijela Protokol iz Kyota, odluku da je potrebno nešto napraviti kako bi se smanjilo globalno zagrijavanje — mnogi misle kako se malo toga promijenilo. S druge strane, OPEC navodi da su mnoge današnje zemlje “zahvaljujući nafti bogatije i razvijenije”. No je li stvarno uvijek tako?

Neki će skrenuti pažnju na štetu koja nastaje uslijed bušenja naftnih izvora i građenja naftovoda. Drugi bi mogli istaknuti sve veći broj nezaposlenih u Saudijskoj Arabiji, zemlji s najviše naftnih zaliha. Predsjednik OPEC-a Alí Rodríguez Araque kaže: “Vlade razvijenih zemalja uvelike iskorištavaju proizvođače nafte, rafinerije i potrošače.”

CorpWatch, organizacija koja se bavi stanjem okoliša i utvrđuje odgovornost za nastale štete, navodi: “Nafta još uvijek vlada kao kralj. No tog kralja ne zanima dobro njegovih podanika.”

Kakva je budućnost nafte?