Vlasnik jedne farme u Finskoj ima automobil koji kao pogonsko gorivo koristi plin koji nastaje razgradnjom otpadnih tvari. “Automobil koristi bioplin koji nastaje kad se otpadne tvari pročišćavaju i tlače u bioreaktoru na farmi vlasnika tog automobila”, izvještava finski časopis Suomen luonto.  Bioplin pri izgaranju stvara manje štetnih tvari nego bilo koje drugo motorno gorivo koje se danas koristi, a ako se uzme u obzir i to da nastaje recikliranjem smeća, zaista se može reći da je ekološki prihvatljiv. Jedan od nusproizvoda u proizvodnji bioplina je korisno umjetno gnojivo. Automobili koji kao pogonsko gorivo koriste zemni plin — u svijetu ih ima oko dva milijuna — mogu koristiti i bioplin. U Švedskoj mnogi gradski autobusi koriste bioplin, a na nekim tamošnjim benzinskim crpkama već danas se, uz ostala goriva, može kupiti i bioplin. Povrh svega toga, dodaje se u članku, “bioplin je znatno jeftiniji od benzina i dizelskog goriva”.

Što mravi čine kad padne kiša? Premda ne žive sve vrste mrava pod zemljom, neke koje žive služe se vrlo zanimljivim metodama spašavanja od poplave, piše The New York Times. Neki mravi koji žive u tropskim šumama “reagiraju čim primijete prvu kap [kiše] na ulazu u mravinjak i počnu trčati po mravinjaku dajući znak za uzbunu, pri čemu često dođu i do ulaza na suprotnom kraju”, objašnjavaju stručnjaci dr. Edward O. Wilson i Bert Holldobler. “Iza sebe ostavljaju mirisni trag koji pomaže ostalim mravima da dođu do prohodnih hodnika u neposrednoj blizini ulaza te da, ako je to potrebno, izađu iz mravinjaka.” Za manje od pola minute mravi mogu mobilizirati gotovo cijelu koloniju. The Times piše kako na jugozapadu Sjedinjenih Država te u sjevernim predjelima Južne Amerike neki mravi “dođu do izlaza na površini, čvrsto se uhvate jedni za druge, tako da odrasli mravi, kraljica i leglo tvore ogromnu masu koja pluta na vodi čija razina sve više raste. Mnogi uspiju preživjeti (...). Ta se plutajuća masa na kraju zaustavi negdje u travi ili grmlju, a preživjeli se mravi vrate u mravinjak nakon što se voda povuče.”

“Opijanje među ženama i mladima dovelo je u Velikoj Britaniji do ogromnog porasta broja smrtnih slučajeva povezanih s konzumiranjem alkohola”, izvještava londonski list The Independent. “U posljednjih 20 godina udvostručio se broj smrtnih slučajeva uzrokovanih prekomjernim konzumiranjem alkohola, čemu su ponajviše doprinijele kronične bolesti jetre i ciroza.” Osim toga, žrtve su sve mlađe. “Prije deset godina najstariji muškarci i žene koji su umirali od alkohola imali su sedamdeset i nešto godina. Prema najnovijim podacima za razdoblje 1998-2000, sada oni najstariji umiru i prije nego što navrše šezdeset godina”, kaže se u izvještaju. No narušeno zdravlje nije jedina štetna posljedica alkoholizma. Prema izvještaju lista Le Monde, u Francuskoj je “alkohol očito izravno kriv za 10 do 20 posto nesreća na radu”. Osim toga, u toj zemlji svake godine 2 700 ljudi pogine, a 24 000 zadobije ozljede u prometnim nesrećama uzrokovanim prekomjernim uživanjem alkohola. Alkohol je povezan i s oko 30 posto slučajeva fizičkog nasilja. Zloupotreba alkohola povlači za sobom i ogromne financijske gubitke. Le Monde piše da je 1996. u Francuskoj zloupotreba alkohola dovela do financijskih gubitaka koji su procijenjeni na 17,6 milijardi eura.

“Stres na radnom mjestu i iscrpljenost povećavaju rizik od akutnih infekcija, kao što su prehlada, bolesti nalik gripi i gastroenteritis”, pokazuju rezultati jednog istraživanja koje je provedeno u Nizozemskoj na preko 8 000 zaposlenih, o čemu je izvijestio nizozemski Institut za znanstvena istraživanja. “Istraživanje je pokazalo da se radnici koji imaju vrlo zahtjevan posao prehlade 20 posto češće nego oni koji nemaju tako zahtjevan posao.” Također je utvrđeno da na povećavanje rizika od raznih infekcija utječe to što ljudi rade u noćnoj smjeni te što se boje da bi zbog reorganizacije poduzeća mogli ostati bez posla. “Ljudi koji rade u smjenama skloniji su infekcijama nego oni koji rade samo po danu”, kaže se u izvještaju.

Pjevanje je “važan način izražavanja emocija koji pospješuje djetetov psihički razvoj”, piše dr. Michael Fuchs, specijalist za bolesti uha, grla i nosa sa Sveučilišta u Leipzigu, u njemačkom medicinskom časopisu Gesundheit. Međutim, Fuchs sa žaljenjem konstatira da je “u posljednjih 20 godina kod djece očito došlo do smanjenja raspona glasa. Osim toga, promijenila se i boja dječjih glasova.” Fuchs navodi dva razloga. Kao prvo, “u današnje vrijeme djeca rjeđe pjevaju kod kuće. U prošlosti su obitelji provodile slobodno vrijeme pjevajući i svirajući, a danas zajedno sjede pred televizorom i samo pasivno uživaju u glazbi.” Kao drugo, ako i pjevaju, djeca obično oponašaju grube glasove rock i pop pjevača. “Kad oponašaju te zvijezde, djeca previše naprežu glas”, piše Fuchs. To može uzrokovati preveliku napetost grkljana i vratnih mišića. Takvo prekomjerno naprezanje može dovesti i do stvaranja kvržica na glasnicama, čime se dodatno smanjuju glasovne mogućnosti.

“Loženje vatre u kaminu ili peći na drva može uzrokovati zagađenje zraka u kući i izvan nje te povećati opasnost od požara”, ističe bilten UC Berkeley Wellness Letter. U namjeri da pomogne ljudima smanjiti opasnost od požara te izbjeći zdravstvene probleme koji su često povezani s takvim zagađivanjem zraka, bilten savjetuje:

• ● “Vodite računa o tome da dimnjak (...) redovito čistite i održavate.”

• ● “Razmislite o ugradnji detektora ugljičnog monoksida (...), naročito ako imate vrata i prozore koji se zatvaraju tako da uopće ne propuštaju zrak.”

• ● “Radije naložite malu vatru, kod koje se razvija visoka temperatura, nego veliku, kod koje nastaje puno dima.”

• ● “Ložite suho drvo — drvo koje je najmanje šest mjeseci bilo spremljeno na suhom mjestu. Vatra je bolja i duže gori ako se loži tvrdo drvo.”

• ● “Otvorite prozor nekoliko centimetara kako bi zrak mogao slobodno strujati.”

• ● “Ako imate peć na drva, provjerite je li postavljena na odgovarajućem mjestu, najmanje metar od zidova načinjenih od zapaljivih materijala i od namještaja.” Stavite “na pod neku vrstu nezapaljive zaštite kako se ne bi uništio”.

• ● “Nemojte ložiti drvenu građu koja je premazana nekim zaštitnim sredstvom, šperploču, ivericu, bojano ili lakirano drvo, obojeni papir ili plastiku. Gorenjem tih materijala mogu nastati otrovni plinovi.”

• ● “Ispred otvorene vatre uvijek postavite zaštitnu rešetku.”

“Vitamin D potreban je za apsorpciju kalcija, kako bi taj mineral dospio u kosti i štitio ih od lomova”, objašnjava bilten Tufts University Health & Nutrition Letter. “Općenito uzevši, 90 posto vitamina D stvara se u koži, kad je ona izložena Sunčevoj svjetlosti. No u hladnijim podnebljima tijekom zimskih mjeseci Sunčeve zrake nisu dovoljno jake da potaknu stvaranje vitamina D. Da stvar bude gora, među osobama srednje i starije dobi malo je onih koji putem hrane dobivaju 10 posto vitamina D, kao što bi trebali.” Stoga američki Državni zavod za zdravstvo preporučuje da ljudi koji žive daleko na sjeveru, naročito oni stariji od 50 godina, zimi povećaju unos vitamina D, primjerice tako da jedu masnu ribu i bakalarevo ulje ili da uzimaju preparate vitamina D, no ne bi trebali uzimati više od 2 000 i. j. (internacionalnih jedinica), odnosno 50 μg (mikrograma) dnevno.

“Južnoafrička Republika mogla bi postati zemlja pijanaca, jer u njoj se djeca već u vrlo ranoj dobi počinju opijati”, upozorava johanesburški list The Star. U nekim školama djeca koja imaju tek devet godina dolaze na nastavu mamurna, a uživanje alkohola sve više uzima maha. Što je uzrok tog problema? Policija kaže da su za to krive “reklame [za alkoholna pića u kojima se] prikazuje način života koji je tinejdžerima veoma privlačan”. List navodi i neke druge razloge, kao što su dostupnost alkohola, općenita prihvaćenost navike pijenja alkohola, popustljivost roditelja te činjenica da djeca danas imaju novca i mogu raditi što god žele. “Problem je i u tome što roditelji ne paze na svoju djecu i što djeca ne poštuju autoritet, a to zapravo predstavlja potpuni kolaps društva”, kaže jedna psihoterapeutkinja.