Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Živjeti s multiplom sklerozom

Živjeti s multiplom sklerozom

DOK se Avis sama vozila kući, vid joj se iznenada zamaglio. Brzo je zaustavila auto. Nakon nekoliko minuta pogled joj je opet bio jasan i ona je nastavila svoje putovanje, a to što se desilo pripisala je umoru. Četiri godine kasnije, dok je bila na godišnjem odmoru, Avis se probudila usred noći s jakom glavoboljom. Otišla je u bolnicu, a liječnik joj je dao analgetike i zadržao je na promatranju, strahujući da možda nema aneurizmu.

Sljedećeg je dana više nije boljelo. Ipak, Avis je bila vrlo slaba. Nije mogla ni držati čašu u ruci, a u desnoj strani tijela osjećala je trnce i žarenje. To ju je zabrinulo, pa su ona i njen suprug prekinuli godišnji odmor i vratili se kući. Sljedećeg jutra Avis nije mogla za doručkom držati vilicu u ruci, a u cijeloj desnoj strani tijela osjećala je slabost. Otišla je u bolnicu, a liječnici su napravili niz pretraga koje su pokazale da nije imala moždani udar. Liječnici nisu znali što se desilo četiri godine ranije, pa na temelju nalaza nisu zaključili ništa. Nekoliko mjeseci kasnije Avis je opet mogla normalno kontrolirati desnu stranu tijela. Zaključila je da ju je napao neki neobičan virus.

Prošle su još četiri godine. Onda se jednog petka Avis probudila i na lijevo oko nije jasno vidjela. Njen je liječnik rekao da je to zbog stresa. No u nedjelju na lijevo oko nije više ništa vidjela. Uplašena i uplakana, nazvala je liječnika koji ju je smjesta poslao na pretrage. Liječenje steroidima djelomično joj je vratilo vid. Nakon daljnjih pretraga liječnici su dijagnosticirali što se dešava Avis. Bolovala je od multiple skleroze, ili skraćeno MS-a.

Što je multipla skleroza?

Multipla skleroza je kronična upala središnjeg živčanog sustava, koji se sastoji od mozga i leđne moždine. Mnogi liječnici smatraju da je multipla skleroza autoimuna bolest. Tim se izrazom označavaju one bolesti uslijed kojih imunološki sustav reagira nepravilno i napada određena tkiva u tijelu. Uzrok multiple skleroze još je nepoznat, ali smatra se da je možda potiče virusna infekcija. Na kraju se izgleda desi to da imunološki sustav napadne mijelinsku ovojnicu koja pokriva živčana vlakna središnjeg živčanog sustava te na mijelinu, koji sadržava važne masnoće, ostavlja ožiljke koji se nazivaju plak ili lezija. Otuda i naziv bolesti. Budući da riječ multipla dolazi od latinske riječi koja znači višestruk, a skleroza od grčke riječi koja znači otvrdnuće, naziv bolesti prikladno opisuje ožiljno tkivo koje se stvara na raznim mjestima duž živčanih vlakana.

Mijelin štiti određena živčana vlakna i djeluje kao svojevrsna električna izolacija. Kad se mijelin ošteti, električni impulsi mogu biti potpuno prekinuti ili može doći do “kratkog spoja” ukoliko se živci dodirnu, zbog čega se stvaraju nepravilni impulsi. A budući da do oštećenja može doći bilo gdje u središnjem živčanom sustavu, svaki bolesnik može imati drugačije simptome. Može se desiti i to da jedna osoba sa svakim napadom ima drugačije simptome, ovisno o tome koji je dio središnjeg živčanog sustava napadnut. Međutim, česti simptomi su umor, slabost, obamrlost ruku ili nogu, smetnje u hodanju, zamagljeni vid, trnci i žarenje te problemi s mjehurom i crijevima kao i gubitak koncentracije i sposobnosti razboritog prosuđivanja. Unatoč tome, pozitivna je stvar da velik broj bolesnika “ne doživi teške oblike invalidnosti”, kako navodi američko Državno udruženje za borbu protiv multiple skleroze. (Vidi okvir “Četiri glavna oblika multiple skleroze”.)

Ponekad, kao što je to bio slučaj i s Avis, nije jednostavno dijagnosticirati bolest zato što su simptomi slični mnogim drugim bolestima. No nakon što se utvrdi da se epizode bolesti ponavljaju, liječnici obično mogu postaviti ispravnu dijagnozu. (Vidi okvir “Standardno dijagnosticiranje multiple skleroze”.)

U svijetu od multiple skleroze boluje oko 2,5 milijuna ljudi. Ta brojka uključuje oko 50 000 Kanađana i 350 000 stanovnika Sjedinjenih Država, gdje se svakog tjedna otkrije oko 200 novih slučajeva te bolesti. U Hrvatskoj od multiple skleroze boluje oko 2 500 ljudi. U jednoj medicinskoj knjizi stoji da je multipla skleroza, “ako se izuzmu tjelesne ozljede, najčešći uzrok neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude u razdoblju od rane odrasle dobi do srednje životne dobi”. Žene obolijevaju dvaput češće nego muškarci, a simptomi se obično počnu pojavljivati između 20. i 50. godine života.

Liječenje

Multipla skleroza još je uvijek neizlječiva bolest, pa liječnici pokušavaju zaustaviti ili usporiti napredovanje bolesti i liječe simptome. Lijekovi za zaustavljanje ili usporavanje napredovanja multiple skleroze i za smanjivanje intenziteta napadaja uključuju najmanje dvije vrste interferona (prirodnog proteina koji se dobiva iz stanica imunološkog sustava) i lijek koji se zove glatiramer-acetat.

Liječnici nekim pacijentima prepisuju kortikosteroide kako bi zaustavili upalni proces i ubrzali oporavak kad dođe do pogoršanja. No “dugotrajno liječenje kortikosteroidima obično nije prihvatljivo i može prouzročiti mnogo komplikacija, naprimjer osteoporozu, čir i dijabetes”, stoji u medicinskom priručniku The Merck Manual. Osim toga, liječenje steroidima možda i nema dugotrajnih učinaka na tijek bolesti. Zato neki liječnici ne poduzimaju ništa kad dođe do blagih napadaja. *

Neki istraživači imaju drugačiji pristup bolesti i traže načine da obnove oštećeni mijelin. Laboratorijskim istraživanjima otkrivene su stanice prethodnice od kojih se mogu dobiti odrasle stanice koje proizvode mijelin. Ukoliko saznaju kako stimulirati ovaj proces, možda će moći stimulirati tijelo da obnavlja oštećene živce.

Živjeti s multiplom sklerozom

Više od 50 posto osoba koje boluju od multiple skleroze kaže da je umor jedan od najtežih problema s kojima se bore. Umor može pogoršati simptome bolesti i tako utjecati na sadašnje i buduće zaposlenje osobe koja boluje od multiple skleroze. Pored toga, on može stvoriti dojam da osoba nema kontrolu nad svojom bolešću. Zato su mnogi koji su poslijepodne iscrpljeni uvidjeli da im je lakše poslove obavljati ujutro i da im koristi ako poslijepodne malo odspavaju. Naprimjer, sat vremena odmora svako poslijepodne pomaže Avis da i dalje bude punovremeni propovjednik.

U djelu Harrison’s Principles of Internal Medicine kao općenite upute za osobe koje boluju od multiple skleroze ističe se koliko je važno paziti na zdravlje, “što uključuje smanjenje stresa, uravnoteženu prehranu, izbjegavanje naglog gubitka težine i dovoljno odmora”. Mnogi istraživači misle da stres izaziva stvaranje relapsa, odnosno pogoršanje bolesti. Zbog toga je važno da osobe razmisle mogu li izbjeći situacije koje im uzrokuju stres.

S druge strane, osobe koje boluju od multiple skleroze trebaju živjeti normalno i aktivno koliko im je god to moguće, ali i paziti da ne rade previše, da se ne iscrpljuju niti izlažu velikim hladnoćama ili vrućinama. Osim toga, trebaju i vježbati. U The Merck Manualu stoji: “Čak i pacijentima s poodmaklim stadijem bolesti preporučuje se redovito vježbanje (naprimjer, sobni bicikl, pokretna traka na kojoj se može trčati ili hodati, zatim plivanje i vježbe istezanja) zato što ono održava srce i mišiće u dobrom stanju, smanjuje spazme u mišićima i ima dobar psihološki učinak.”

“Važno je upoznati svoje tijelo”, kaže Avis. “Kad se osjećam previše iscrpljena ili osjećam trnce ili obamrlost u rukama i nogama, tada znam da se trebam odmoriti dan-dva. To mi pomaže da se nosim s bolešću.”

Osobe koje boluju od multiple skleroze mogu patiti i od depresije iako ona ne mora biti izravna posljedica bolesti. Nakon početnog šoka kad se postavi dijagnoza, pacijenti obično prolaze kroz različite faze tugovanja. Osjećaji mogu varirati od poricanja istine, gnjeva, frustracije, tuge i nemoći. Ti su osjećaji normalni i obično s vremenom popuste, a zamijene ih pozitivniji stavovi.

Naravno, članovi obitelji i prijatelji također mogu biti pogođeni kad saznaju dijagnozu i često tuguju kao i oboljela osoba. Međutim, lakše će se nositi sa situacijom i moći će bolje pomoći oboljelom ukoliko se sami upoznaju s bolešću. Naprimjer, dobro je znati da multipla skleroza ne utječe bitno na životni vijek, da nije zarazna ni nasljedna bolest. Premda nije nasljedna, istraživanja daju naslutiti da ipak postoji određena nasljedna sklonost toj bolesti.

Mnogi koji boluju od multiple skleroze žive aktivno i sretno. Avis je snagu pronašla i u svom odnosu s Bogom i biblijskoj nadi za budućnost. Da, ona nestrpljivo očekuje Božje Kraljevstvo u kojem nitko neće reći: “Bolestan sam” (Izaija 33:24; Otkrivenje 21:3, 4). Ako vi bolujete od multiple skleroze ili imate druge ozbiljne zdravstvene probleme, ‘utjeha iz Pisama’ i vas može ohrabriti i pomoći vam da se nosite sa svojim problemima (Rimljanima 15:4).

^ odl. 12 Nedavna istraživanja pokazuju da između 50 i 60 posto ljudi koji boluju od multiple skleroze uzimaju vitamine, minerale, biljne preparate i druge dodatke prehrani. Premda neki preparati mogu biti neškodljivi za osobe koje boluju od multiple skleroze, drugi mogu prouzročiti suprotni učinak ili čak biti opasni. Zato je mudro da pacijenti odvagnu potencijalne rizike prije nego počnu uzimati neke dodatne lijekove ili dodatke prehrani.

[Slika na stranici 11]

Od multiple skleroze žene obolijevaju dvaput češće nego muškarci

[Slika na stranici 13]

Redovito vježbanje koristi i duhu i tijelu