ŠKOLSKA dvorana ispunjena je do posljednjeg mjesta. Preko razglasa čuješ svoje ime i odjednom su sve oči uprte u tebe. Tih nekoliko koraka koje moraš prijeći do govornice čine ti se beskrajno dugima. Dlanovi ti se počinju znojiti, koljena ti klecaju, a usta su ti posve suha. A zatim, prije nego što je uspiješ zaustaviti, niz lice ti se skotrlja ogromna kap znoja. Koje li sramote! Mada znaš da ne izlaziš pred streljački vod, definitivno se tako osjećaš.

Ruku na srce, većina nas užasava se i same pomisli na to da treba govoriti pred drugima (Jeremija 1:5, 6). Neki čak kažu da se toga boje više od smrti! No što god ti sam mislio o tome, više je razloga zbog kojih bi trebao pokazati zanimanje za govorničku vještinu. Razmotrimo neke od tih prijedloga, ali i to kako možeš postati dobar govornik.

“Govorništvo je vještina koja je svakome potrebna”, stoji u jednom oglasu za tečaj govorništva. Da, prije ili kasnije, i ti ćeš se možda naći u prilici da govoriš pred drugima. Naprimjer, govorništvo je vještina kojoj se u mnogim školama poklanja velika pažnja. Mlada žena po imenu Tatiana kaže: “Mnogo sam puta morala govoriti pred cijelim razredom.” Bilo da se radi o usmenim referatima, osvrtima na književna djela, multimedijalnim prezentacijama, bilo o debatama, učenici često moraju biti spremni govoriti pred drugima.

Kada se jednog dana zaposliš, možeš biti zamoljen da skupini radnih kolega održiš neki tečaj, da klijentu izneseš poslovnu ponudu ili podneseš financijski izvještaj upravnom odboru poduzeća u kojem radiš. Zapravo, vještina govornog komuniciranja poželjna je u mnogim poslovima, primjerice u novinarstvu, menadžmentu, u poslovima vezanim za odnose s javnošću i u trgovini.

No što ako odlučiš raditi kao običan radnik ili službenik? U tom bi slučaju lijepo izražavanje prilikom razgovora za posao moglo biti presudno za to hoćeš li dobiti posao ili ne. I na samom poslu jasno izražavanje može ti  mnogo pomoći. Corrine je po završetku školovanja tri godine radila kao konobarica. Ona kaže: “Ukoliko se znaš dobro izražavati, drugi te smatraju zrelijom osobom kojoj se može povjeriti više odgovornosti. To čak može značiti bolji posao, veću plaću ili, u najmanju ruku, više poštovanja.”

I na koncu, mladi kršćani često imaju priliku govoriti pred drugima budući da je to sastavni dio njihovog obožavanja Boga (Hebrejima 10:23). “Vrlo je važno znati jasno izraziti svoje mišljenje”, kaže Taneisha. “Mi imamo posebnu prednost drugima prenositi dobru vijest o Božjem Kraljevstvu” (Matej 24:14; 28:19, 20). U skupštini i u službi propovijedanja mladi kršćani ne mogu ‘prestati govoriti o onome što su vidjeli i čuli’ (Djela apostolska 4:20; Hebrejima 13:15).

Dakle, naučiš li se lijepo izražavati, to ti može koristiti na razne načine. No možda ti čak ni svjesnost te činjenice ne pomaže odagnati nelagodu pri samoj pomisli da moraš govoriti pred drugima. Možeš li nešto učiniti kako bi nadvladao tremu? Naravno da možeš.

“Da biste bili dobar govornik, ne morate biti briljantni ili savršeni”, kaže dr. Morton C. Orman, koji se bavi istraživanjem stresa i profesionalni je govornik. “Tajna dobrog govorništva leži u tome da svojim slušateljima date nešto vrijedno.” Drugim riječima, usredotočite se na poruku, a ne na sebe ili svoju nervozu. Neke osobe koje su živjele u prvom stoljeću nisu imale visoko mišljenje o govorničkoj vještini apostola Pavla, no kako su njegova izlaganja uvijek sadržavala vrijedne pouke, Pavao je bio kvalitetan govornik (2. Korinćanima 11:6). Ukoliko i ti iznosiš nešto važno, nešto u što i sam duboko vjeruješ, to će ti pomoći da trema brže nestane.

Ron Sathoff, još jedan dobar govornik i instruktor govora, predlaže sljedeće: Ne razmišljajte o svom izlaganju kao o nekakvom nastupu. Smatrajte ga razgovorom. Da, pokušaj ostvariti kontakt sa slušateljstvom, no ne s čitavom grupom odjednom, već s pojedincima, baš kao što bi učinio u razgovoru. Pokaži iskreno ‘osobno zanimanje’ za one koji te slušaju i govori kao što obično govoriš (Filipljanima 2:3, 4). Što se slušateljima budeš više obraćao kao da razgovaraš s njima, to ćeš biti opušteniji.

Još jedan uobičajeni razlog za tremu jest strah od toga da se ne osramotimo ili da slušatelji ne iskritiziraju naše izlaganje. Lenny Laskowski, profesionalni govornik i instruktor govora, podsjeća nas da slušatelji uglavnom svakom izlaganju pristupaju s pozitivnim stavom. “Oni žele da uspijete — a ne da se osramotite”, kaže on. Stoga budi pozitivan. Ukoliko je to moguće,  pozdravi se s nekima od slušatelja prije izlaganja. Gledaj na njih kao na prijatelje, a ne kao na neprijatelje.

Zadrži na umu i to da trema nije posve loš osjećaj. “Protivno uvriježenom mišljenju”, kaže jedan stručnjak, “trema je korisna za vas i za vaše izlaganje.” Kako to? Mala doza treme odraz je skromnosti, a to je osobina koja će ti pomoći da ne postaneš pretjerano samouvjeren (Priče Salamunove 11:2). Mnogi sportaši, glazbenici i glumci smatraju da im mala trema zapravo pomaže, a isto se može reći i za govornike.

Primjenjujući sljedeće i druge savjete, neki mladi kršćani već su se okušali kao govornici u školi, na poslu i u skupštini te su već donekle svladali tu vještinu. Možda i tebi pomognu neki od tih savjeta.

Jade: “Izražavaj se svojim riječima. Uvjeri se da je ono što trebaš reći korisno. Smatraš li svoje izlaganje važnim, takvim će ga smatrati i slušatelji.”

Rochelle: “Otkrila sam da mi pomaže kada se snimim videokamerom. To je korisno jer ti omogućava da vidiš u čemu griješiš. Isto tako, izaberi temu u kojoj ćeš uživati. To će se osjetiti u izlaganju.”

Margrett: “Otkrila sam da govorim prirodnije i više razgovorno kad tokom izlaganja koristim natuknice, a ne ispisani tekst. Isto tako, prije samog izlaganja duboko udahnem jer mi to pomaže da se opustim.”

Corrine: “Nemoj se bojati smijati se samom sebi. Svatko pravi pogreške. Važno je da daš sve od sebe.”

Dakako, ni na jednom području ljudske aktivnosti, primjerice u sportu, umjetnosti ili glazbi, ništa ne može zamijeniti iskustvo i marljivo vježbanje. Tatiana predlaže da svoje izlaganje pripremiš dovoljno rano kako bi imao dovoljno vremena za vježbu. Nemoj odustati. “Što češće imam priliku govoriti pred drugima, to imam manju tremu”, kaže ona. Međutim, postoji još nešto što ti može pomoći i što ne bi smio zaboraviti, naročito kada tvoje izlaganje ima veze s obožavanjem pravog Boga.

David, budući kralj Izraela, još je kao vrlo mlad bio na glasu kao ‘vješt govornik’ (1. Samuelova 16:18, St). Kako to? Očito je tijekom dugih sati koje je kao mladić proveo pod otvorenim nebom čuvajući ovce razvio blizak odnos s Najvećim Učiteljem, Jehovom Bogom, tako što mu se obraćao u molitvi (Psalam 65:2). To mu je pomoglo da čak i u vrlo teškim okolnostima govori jasno, snažno i uvjerljivo (1. Samuelova 17:34-37, 45-47).

Ako nastaviš obožavati Jehovu, možeš biti siguran da će on i tebi, kao i Davidu, pomoći da s vremenom postaneš uvjerljiv govornik te ti dati “jezik učen” (Izaija 50:4; Matej 10:18-20). Iskoristiš li mogućnosti koje ti se već sada pružaju da poboljšaš svoje govorničke vještine, i ti možeš postati kvalitetan govornik!