Stanovnici drevnih gradova gradili su obrambene zidine kako bi se zaštitili od napadača. Gradske zidine služile su kao barijera koja je zaustavljala prodor neprijateljske vojske te omogućavala vojnicima da sa strateški povoljnog mjesta brane grad. Naše tijelo također ima svojevrsni “obrambeni zid” — kožu. Kako nas koža štiti od štetnih utjecaja?

Na površini kože nalazi se mnoštvo bakterija i drugih mikroorganizama, a neki od njih mogu uzrokovati infekcije i bolesti. Koža ne služi samo kao barijera koja sprečava njihovo prodiranje u organizam. Ona ujedno odbija uljeze tako što luči antimikrobne proteine, ili peptide. Neki od tih zaštitnih proteina stalno su prisutni na koži. Drugi se pojavljuju kad je koža oštećena.

Prve dvije grupe antimikrobnih peptida koje su dosad otkrivene, takozvani defenzini i katelicidini, pokazale su se kao branitelji koji su uvijek spremni za akciju. Izlučuju ih stanice koje se nalaze u površinskom sloju kože kad dođe do kakve ozljede ili upale. Ti peptidi uništavaju uljeze praveći rupe u njihovim staničnim membranama.

Godine 2001. tim istraživača sa Sveučilišta u Tübingenu (Njemačka) otkrio je još jednu vrstu antimikrobnih proteina, takozvane dermicidine, koji su neprestano aktivni. Za razliku od dvije prethodno spomenute vrste proteina, dermicidine proizvodi zdrava koža, odnosno njene žlijezde znojnice. Još uvijek nije poznato kako taj protein djeluje. No činjenica da znojenje pomaže u zaštiti organizma od bolesti mogla bi pružiti odgovor na pitanje zašto su ljudi koji se prečesto peru skloniji kožnim infekcijama i upalama.

Poput obrambenog zida drevnih gradova, naša koža služi kao barijera koja nas štiti od opasnih mikroorganizama. Sigurno ćete se i vi složiti sa psalmistovim riječima: “Kako je mnogo djela tvojih, Jehova! Sve si premudro stvorio” (Psalam 104:24).