“Preko četrdeset vrsta egzotičnih biljaka i životinja iz raznih dijelova svijeta došlo je u Španjolsku kopnom, morem ili zrakom te ugrozilo domaću floru i faunu”, izvještava španjolski list El País. Među uljezima su som iz Njemačke, modrozelene alge iz Karipskog mora, dugorepe papigice iz Argentine te kuna zlatica iz Sjeverne Amerike. Mnoge ptice i životinje dopremljene su u Španjolsku da bi ih se prodalo kao egzotične kućne ljubimce ili iz nekog drugog komercijalnog razloga. Neke su naprosto pobjegle, a neke su vlasnici pustili na slobodu kad su im dosadile ili kad od njih više nisu imali nikakve koristi. “Domaće vrste ionako su ugrožene zato što ostaju bez svojih staništa, no sada njihov opstanak ozbiljno ugrožavaju i nepoželjne strane vrste”, kaže biolog Daniel Sol.

“Znanstvenici iz Indije otkrili su da se iz kokošjih jaja mogu dobiti molekule koje služe kao lijek protiv zmijskog ugriza”, piše The Times of India. Kokošima koje imaju tri mjeseca “u mišićno tkivo ubrizga se doza otrova koja nije opasna po život”, a nakon dva do tri tjedna slijedi dopunska doza. Nakon otprilike pet mjeseci kokoši počinju nesti jaja koja sadrže antitijela koja mogu neutralizirati učinak otrova. Istraživači se nadaju da će se protuotrov dobiven iz kokošjih jaja moći koristiti umjesto onog koji se dobiva od konja, “koje se zbog prikupljanja zmijskog protuotrova podvrgava neugodnim testiranjima”, piše The Times. Australski znanstvenici kažu da su već imali uspjeha s primjenom te nove vrste protuotrova u eksperimentima koje su vršili na životinjama. Ako se protuotrov dobiven iz jaja pokaže djelotvornim i kod ljudi, to bi moglo biti prava blagodat za Indiju, gdje se godišnje evidentira 300 000 zmijskih ugriza, a 10 posto osoba umre.

“Znanstvenici već godinama pokušavaju otkriti što to leptirima omogućava da vješto manevriraju zrakom pri maloj brzini, primjerice da s lakoćom lebde i lete unatrag ili u stranu”, piše londonski The Independent. Istraživači s Oksfordskog sveučilišta smatraju da su najzad otkrili u čemu je tajna. Upotrijebili su posebno dizajnirani tunel za aerodinamička ispitivanja, u koji su stavili malo dima kako bi mogli vidjeti strujanje zraka, te su promatrali let ljepokrilog admirala. Dok su leptiri u tunelu letjeli s jednog umjetnog cvijeta na drugi, snimalo ih se ultrabrzim digitalnim fotoaparatom, tako da se na snimkama vidjelo strujanje zraka oko njihovih krila. Istraživači su otkrili da “let leptira nije spontano, besciljno lutanje, nego rezultat vještog kombiniranja raznih principa aerodinamike”. Znanstvenici se nadaju da će uz pomoć tih novih spoznaja konstruirati letjelice na daljinsko upravljanje s rasponom krila od svega desetak centimetara. Na takve bi se letjelice moglo pričvrstiti malu kameru, a zatim ih poslati u izviđanje nekih teško dostupnih zatvorenih prostora.

Godine 2002. preko 600 liječnika i više od 11 000 pacijenata sudjelovalo je u najopsežnijem istraživanju problema nesanice koje je dosad provedeno u Italiji. Rezultati istraživanja pokazali su da preko 12 milijuna Talijana pati od nesanice, pišu novine La Stampa. Šezdeset i pet posto ispitanika pospano je u jutarnjim satima, 80 posto osjeća se pospano tokom dana, a 46 posto ima problema s koncentracijom na poslu. “Ljudi koji pospani sjednu za volan izlažu se velikoj opasnosti, budući da je u 22 posto prometnih nesreća uzrok upravo pospanost”, pišu novine. Istraživanje je također pokazalo da 67 posto ljudi koji pate od nesanice nikad nije razgovaralo s liječnikom o tom problemu. Voditelj istraživanja Mario Giovanni Terzano izjavio je da se “u najmanje 20 posto slučajeva radi o primarnoj nesanici kod koje nema nekog očitog uzroka”. Međutim, liječničkom pretragom moglo bi se otkriti da nesanicu uzrokuje neki problem fizičke prirode. Terzano kaže da među ostale uzroke nesanice spadaju tjeskoba (24 posto), stres (23 posto) i depresija (6 posto).

“Godine 1993. u stepskim predjelima Rusije i Kazahstana živjelo je preko milijun antilopa sajgi. Danas ih ima manje od 30 000”, piše časopis New Scientist. Te su životinje postale žrtve “pošasti protuzakonitog lova”, kaže se u izvještaju. “Biolozi kažu da se dosad nijedna vrsta velikih sisavaca nije tako naglo i drastično prorijedila.” Zašto je došlo do toga? Početkom 1990-ih borci za zaštitu prirode koji su bili zabrinuti za opstanak ugroženih nosoroga počeli su popularizirati rogove sajgi kao zamjenu za rogove nosoroga koji se koriste u tradicionalnoj kineskoj medicini. Budući da u Kini više nije bilo sajgi, na udaru su se našla krda u središnjoj Aziji. U roku od pet godina (1993-1998) broj tih antilopa smanjio se za gotovo 50 posto, a do 2002. istrijebljeno je 97 posto nekadašnje populacije. U središnjem Kazahstanu istrijebljeno je 99 posto populacije. Tamo je ostalo svega 4 000 antilopa. Abigail Entwistle, zoolog iz organizacije Flora and Fauna International, kaže: “Vjerojatno imamo još samo dvije godine da spasimo tu vrstu.”

Ono o čemu razmišljate može puno više utjecati na vaš organizam nego što se to prije mislilo, kaže se u jednom izvještaju poljskog časopisa Wprost. U izvještaju se dodaje: “Misli i emocije utječu na sve vitalne organe i sustave ljudskog tijela: živčani, imunološki i hormonalni sustav, krvotok i spolne organe.” Stoga “ljudi koji žive stresnim načinom života obolijevaju od prehlade i gripe dvaput češće nego drugi”, kaže profesor Marek Kowalczyk iz Vojnog zavoda za higijenu i epidemiologiju u Varšavi. Osim toga, žene koje pate od depresije imaju 50 posto slabije izglede da zatrudne. Stres možda neće izravno uzrokovati rak, ali “može doprinijeti pojavi raka”, piše Wprost. Gnjev također može štetiti zdravlju, jer se smatra da ljudi koji su skloni agresivnom, ratobornom ponašanju češće imaju problema s koronarnim bolestima srca, tako da im prijeti veća opasnost od srčanog udara.

U svega deset godina, od 1979. do 1989, populacija afričkih slonova smanjila se za preko 50 posto. Jedan od razloga bila je sve veća potražnja za proizvodima koji se izrađuju od njihovih kljova. Osim toga, krivolovci su počeli masovno koristiti automatsko oružje. Zbog toga je 1989. Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim biljnim i životinjskim vrstama (CITES) u potpunosti zabranjena trgovina bjelokosti. Međutim, nedavno su zemlje potpisnice te konvencije dopustile Južnoafričkoj Republici, Bocvani i Namibiji da organiziraju prodaju 60 tona bjelokosti, izvještava časopis African Wildlife. Radi se o bjelokosti koja je zaplijenjena krivolovcima ili skinuta sa slonova koji su uginuli. U članku je također rečeno da dvije zemlje nisu dobile dozvolu za prodavanje bjelokosti jer “nisu pružile uvjerljivo jamstvo da mogu spriječiti ilegalnu trgovinu bjelokosti”.