JESI li i ti preopterećen domaćim zadaćama kojima te se svakodnevno zatrpava u školi? Ako jesi, onda nisi sam. “Zbog uvođenja viših standarda u sve škole u zemlji — i nastojanja da se poboljša uspjeh učenika — učenike se sve više zatrpava domaćim zadaćama”, stajalo je u jednom novinskom izvještaju u Sjedinjenim Državama. “U nekim dijelovima zemlje srednjoškolci navode kako na učenje i pisanje zadaće svake večeri utroše preko tri sata. Istraživanje koje je provelo Sveučilište Michigan pokazalo je da današnja djeca imaju trostruko više domaćih zadaća nego što su ih imala djeca prije 20 godina.”

No nisu samo učenici u Sjedinjenim Državama preopterećeni domaćim zadaćama. Naprimjer, u toj je zemlji otprilike 30 posto 13-godišnjaka izjavilo da na učenje i pisanje zadaće dnevno utroši preko dva sata, dok je na Tajvanu i u Koreji taj postotak iznosio 40, a u Francuskoj čak preko 50 posto. “Ponekad sam strašno napeta kad mi se nagomilaju obaveze na fakultetu”, žali se Katie, studentica iz Sjedinjenih Država. Nešto slično kažu i Marilyn i Belinda, učenice iz Marseillesa, Francuska. “Na učenje i domaću zadaću često uvečer utrošimo i preko dva sata”, kaže Marilyn. “Teško je naći vrijeme za to kada imaš i drugih obaveza.”

Zar ne bi bilo lijepo kada bi svakom danu mogao dodati onoliko sati koliko ti treba kako bi mogao završiti školske zadatke i sve drugo što trebaš? Zapravo bi takvo što mogao postići ukoliko izvučeš pouku iz biblijskog načela koje je zapisano u Efežanima 5:15, 16: “Dobro pazite kako hodite, ne kao nemudri, nego kao mudri, iskupljujući si povoljno vrijeme.” Mada prilikom zapisivanja ovih riječi biblijski pisac nije imao na umu domaću zadaću, ovo se načelo može primijeniti u svakodnevnom životu. Naprimjer, kada kupuješ nešto, u zamjenu za to moraš dati novac. To bi značilo da se, ukoliko želiš pronaći vrijeme za domaću zadaću, moraš nečeg odreći. Ali čega?

“Napravi popis najvažnijih obaveza”, savjetuje djevojka po imenu Jillian. Drugim riječima, odredi prioritete. Kršćanski sastanci i duhovne aktivnosti trebali bi se naći pri samom vrhu tog popisa. Nemoj zaboraviti ni na svoja zaduženja u obitelji, kućanske obaveze i, naravno, domaću zadaću.

 Zatim pokušaj otprilike tjedan dana bilježiti na što stvarno trošiš vrijeme. Možda se iznenadiš onim što otkriješ. Koliko vremena potrošiš na gledanje televizije, surfanje po Internetu, na odlaske u kino, telefonske razgovore i na posjećivanje prijatelja? A sada te bilješke usporedi sa svojim prioritetima. Možda ti već samo analiziranje toga koliko vremena provodiš pred televizorom, na telefonu ili Internetu otkrije gdje možeš pronaći prilično mnogo vremena!

To naravno ne znači da moraš prestati gledati televiziju ili postati pravi pustinjak. Možda samo trebaš čvrsto odlučiti da ćeš najprije obaviti one zadatke koji su najvažniji. Tu možeš primijeniti biblijski redak koji kaže: ‘Uvjerite se što su važnije stvari’ (Filipljanima 1:10). Naprimjer, budući da je škola nešto važno, mogao bi postaviti pravilo da nećeš upaliti televizor sve dok ne obaviš sva svoja zaduženja u kući, pripremiš se za kršćanske sastanke i, naravno, završiš sve školske zadatke. Istina, možda će ti biti teško propustiti omiljenu emisiju na televiziji. No, ruku na srce, koliko si puta sjeo pred televizor s namjerom da pogledaš samo svoju omiljenu emisiju i potom cijelu večer presjedio pred njim, a da ništa drugo nisi napravio?

No i kršćanski su sastanci nešto čemu bi trebao pridavati dovoljno veliku važnost. Naprimjer, ukoliko znaš da te čeka neki važan ispit ili da uskoro moraš predati neki rad, možda bi s pripremom mogao početi dovoljno rano kako zbog toga ne bi morao propustiti kršćanske sastanke. Neki će ti profesori rado izići ususret ako ih zamoliš da ti dovoljno rano najave neku zahtjevniju zadaću, što će ti omogućiti da udovoljiš obavezama koje imaš kao kršćanin, kao što je primjerice prisustvovanje kršćanskim sastancima.

Još jedno načelo koje ti može pomoći nalazi se u biblijskom izvještaju koji govori o Isusovoj prijateljici Marti. Ona je bila vrlo marljiva osoba, no nije ispravno postavila prioritete. Jednom je prilikom naporno radila nastojeći pripremiti vjerojatno nešto svečaniji obrok za Isusa, a njena sestra Marija nije joj pomagala jer je slušala Isusa dok je poučavao. Kada se Marta zbog toga požalila Isusu, on joj je odgovorio: “Marta, Marta, brineš se i uznemiruješ oko mnogih stvari. No malo je toga potrebno, ili samo jedno. A Marija je izabrala bolji dio, i on joj se neće oduzeti” (Luka 10:41, 42).

Što učimo iz toga? Pojednostavimo stvari. Kako možeš primijeniti to načelo? ‘Brineš li se i ti i uznemiruješ zbog mnogih stvari’ — možda tako što uz školu pokušavaš raditi i neki honorarni posao? No ukoliko radiš, pitaj se je li tvojoj obitelji uistinu potreban novac ili možda radiš samo zato da bi mogao kupiti stvari koje želiš, a koje ti zapravo ne trebaju?

Naprimjer, u nekim zemljama mladi jedva čekaju da kupe automobil. Srednjoškolska savjetnica Karen Turner kaže kako “visoki troškovi povezani s posjedovanjem automobila naprosto tjeraju današnje mlade da imaju svoj novac ili, ako ga nemaju, da ga zarade”. Međutim, ona zaključuje: “Kada mladi pored svih školskih obaveza preuzmu na sebe i mnoštvo drugih, kao što su izvanškolske aktivnosti i posao, tada nastaju problemi. To za njih postaje prevelik teret.” No zašto se preopteretiti ukoliko za to nema potrebe? Ne stižeš li izvršavati svoje školske obaveze, možda bi mogao raditi manje vremena ili čak prestati raditi.

Ukoliko pohađaš neku školu u kojoj je u okviru nastave predviđeno vrijeme za učenje i domaću zadaću, razmisli i o tome kako bi mogao bolje iskoristiti to vrijeme dok si u školi. “Što veći dio domaće zadaće nastojim napraviti dok sam u školi, u vrijeme koje je planirano za to”, kaže Josue. “Tako mogu porazgovarati s profesorom o onome što smo učili tog dana, a što mi nije baš sasvim jasno.”

Još nešto o čemu možeš razmisliti jest to da smanjiš broj izbornih predmeta u školi. Isto tako, mogao bi prekinuti i s nekim izvanškolskim aktivnostima u koje si uključen.  Možda bi određenim promjenama na tim područjima mogao dobiti više vremena za domaću zadaću.

U redu, napravio si određene žrtve i prilagodbe, te si uspio pronaći malo više vremena za domaću zadaću. Kako ćeš iskoristiti to vrijeme? Ako u istom vremenu uspiješ uraditi 50 posto više zadataka za školu, to je isto kao da si dobio 50 posto više vremena, zar ne? Zato evo nekoliko savjeta kako da bolje iskoristiš to vrijeme.

✔ Napravi plan. Prije nego što se usredotočiš na domaću zadaću, razmisli malo o sljedećem: Koji je predmet najvažniji? Koliko bi vremena trebalo utrošiti na zadaću? Hoće li mi trebati neke knjige, papir, pisaći pribor ili kalkulator?

✔ Pronađi mjesto za učenje. Bilo bi idealno kada bi to bilo neko mjesto gdje te ništa ne ometa. ‘Ako imaš radni stol, koristi ga’, kaže djevojka po imenu Elyse. ‘Lakše ćeš se koncentrirati kad sjediš nego kad ležiš u krevetu.’ Ukoliko nemaš svoju sobu, možda ti braća i sestre iziđu ususret pa te puste na miru da učiš. Možda možeš otići u park ili u knjižnicu. Ukoliko imaš svoju sobu, nemoj si otežavati tako da upališ televizor ili pustiš muziku koja te dekoncentrira.

✔ Pravi pauze. Ako ti nakon nekog vremena koncentracija počne slabiti, možda ti kratka pauza pomogne da se ponovno usredotočiš na učenje.

✔ Nemoj odugovlačiti! “Ja stalno odugovlačim”, kaže ranije citirana Katie. “Jednostavno se ne mogu natjerati da učim dok nije krajnje vrijeme za to.” Da ne bi odugovlačio, odredi točno vrijeme za domaću zadaću te ga se pridržavaj.

Školski zadaci su važni, no kao što je Isus rekao Marti, najvažnije od svega, to jest onaj “bolji dio”, jesu tvoji duhovni ciljevi. Pazi na to da zbog školskih zadataka ne počnu ispaštati druge važne aktivnosti u tvom životu kao što su čitanje Biblije, služba propovijedanja i pohađanje kršćanskih sastanaka. To su aktivnosti koje će zauvijek obogatiti tvoj život! (Psalam 1:1, 2; Hebrejima 10:24, 25).