PČELE su poznate kao vrlo marljive životinje. Pa ipak, jedna se vrsta posebice ističe po svojoj marljivosti — kranjska pčela. * Svoje ime ova je medarica dobila po Kranjskoj, pokrajini u zapadnoj Sloveniji. Prvobitno je ova pčela obitavala na području čitavog Balkana i na sjeveru sve do Karpata. Međutim, kako se glas o njenoj vrsnoći proširio među pčelarima, tako se i ona danas proširila po čitavom svijetu.

Zbog čega je kranjska pčela omiljena među pčelarima? Osim što proizvodi velike količine vrlo kvalitetnog meda i što je vrlo otporna na bolesti i hladnoću, ona nije agresivna. Premda ima običaj rojiti se — što može otežati njen uzgoj naveliko — selektivnim se uzgojem uspjelo dobiti pčele kod kojih to svojstvo dolazi manje do izražaja. No čime je baš ta pčela zavrijedila da je se smatra marljivijom od drugih pčela? Prije svega time što ujutro ranije od drugih izlazi iz košnice. Tako ima više vremena za skupljanje nektara od kojeg pravi med, a može ga donijeti i s veće udaljenosti.

Pčelarstvo u Sloveniji ima dugačku i zanimljivu tradiciju. Slovenski biolog Janez Gregori čak ide tako daleko da svoje sunarodnjake naziva “narod pčelara”. I doista, Slovenci su još u osmom stoljeću n. e. bili na glasu kao vrsni pčelari. Tadašnji su pčelari košnice izrađivali od šupljih dijelova debla, što se nastavilo sve do 19. stoljeća. U nekim dijelovima Slovenije te se košnice nazivalo korita. Međutim, u 15. stoljeću, kada su se pojavile  pilane, stara su “korita” počela polako uzmicati pred košnicama napravljenim od dasaka, koje je narod, zbog njihovog duguljastog oblika, iz šale prozvao “truge”, odnosno lijesovi.

Zbog velike potražnje za medom i pčelinjim voskom pčelarstvo je ubrzo postalo toliko unosno da je privuklo pažnju i slovenskih vladara, koji su određenim pojedincima koji su bili u njihovoj milosti dali isključivo pravo na uzgoj pčela. Takvo zanimanje visokih slojeva za pčelarstvo posve je razumljivo kada se uzme u obzir da su se od pčelinjeg voska izrađivale svijeće, naročito za crkve i samostane, te da se u to vrijeme samo med koristilo za zaslađivanje. U 16. stoljeću proizvodnja meda još je više porasla nakon što se u Sloveniji počelo uzgajati heljdu, pa su pčele imale još više hrane ujesen. Zahvaljujući tome Kranjska je ubrzo postala veliki izvoznik meda i pčelinjeg voska. Kranjski učenjak iz 17. stoljeća Valvasor napisao je kako je Kranjska sredinom tog stoljeća samo u pokrajinu Salzburg u Austriji godišnje izvozila “tisuće kvintala” meda. *

Tijekom godina slovenski su pčelari dali značajan doprinos razvoju pčelarstva. Još davne 1770. carica Marija Terezija imenovala je Gorenjca Antona Janšu za prvog učitelja pčelarstva u tek otvorenoj pčelarskoj školi u Beču. U drugoj polovini 19. stoljeća istraživanja su pokazala da otporne kranjske pčele mogu zadovoljiti potrebe pčelara u mnogim dijelovima svijeta. Nekako u isto to vrijeme kranjska je pčela dobila svoje ime te se počela širiti po čitavom svijetu. Ustvari, početkom 20. stoljeća Kranjska je izvozila “čitave vagone košnica”, s time da je u svakoj košnici bio jedan roj pčela.

U isto to vrijeme tradicionalne košnice od dasaka nazvane su “kranjič” po Kranjskoj. Osebujnost tih košnica očituje se u njihovom jedinstvenom umjetničkom stilu. (Vidi okvir “Oslikane košnice” na 24. stranici.) Danas u Sloveniji ima preko 7 000 pčelara i preko 160 000 košnica. U gradiću Radovljici čak postoji pčelarski muzej posvećen povijesti pčelarstva u Sloveniji.

U Sloveniji je pčela već dugo simbol marljivosti i mudrosti. Prvo znanstveno udruženje koje je 1693. osnovano na prostorima današnje Slovenije zvalo se Družba delavnih (Udruženje marljivih) i na svom je amblemu imalo i pčelu. Njegovi članovi čak su se nazivali apes, što u prijevodu s latinskog znači pčele. Pčela je kao simbol štedljivosti u Sloveniji uspjela ući i u svijet financija. Njen se lik nalazi na štednim knjižicama i na poleđini nekih slovenskih kovanica.

Slovenci sebe poistovjećuju s pčelama zbog toga što su i sami poznati kao vrlo radišan narod. Postoji jedna slovenska izreka koja otprilike kaže: “Ugledaj se na pčele.” Zato kad god budete vidjeli marljive pčele ili jeli med — slatki proizvod njihovog napornog rada — možda vas to podsjeti na marljive kranjske pčele.