“Traperice poznate marke i tehničke novotarije ne jamče omiljenost u društvu. Djeca puno više drže do prijateljskog ponašanja nego do društvenog statusa svojih vršnjaka”, piše njemački časopis Psychologie Heute. Judith Schrenk i Christine Gürtler, psihologinje s Instituta za istraživanje društvenog razvoja Max Planck u Berlinu, provele su istraživanje u kojem je sudjelovalo 234 učenika trećeg i petog razreda iz deset osnovnih škola. Psihologinje su ustanovile da su djeca koja su se trudila biti u dobrim odnosima s drugima te su bila prijateljski raspoložena i komunikativna vršila veći utjecaj na drugu djecu. Ona koja su tukla ili ismijavala drugu djecu imala su manje utjecaja na svoje vršnjake. “Čak ni djeca koja su vrlo lijepa ili imaju velik džeparac nisu zbog toga bila omiljena među vršnjacima”, kaže se u izvještaju.

Peršin se često koristi samo za ukrašavanje jela, no on je bogat izvor vitamina i minerala, piše australski Sunday Telegraph. “Vezica peršina ima više beta-karotena (vitamina A) nego velika mrkva, gotovo dvaput više vitamina C nego naranča i više kalcija nego što ga ima u čaši mlijeka. Osim toga, gram peršina ima više željeza nego gram jetrice. Peršin je ujedno bogat vitaminima B1 i B2.” Medicinski gledano “peršin je jaki diuretik, što znači da pomaže tijelu u izlučivanju suvišnih tekućina”, pišu novine. Peršin pomaže i kod nekih oboljenja jetre, slezene, želuca i mokraćnih puteva. Svježi peršin “jedan je od najboljih, a svakako i najjeftinijih, osvježivača daha”. Međutim, u članku se upozorava da “u određenim okolnostima, primjerice u trudnoći, (...) može biti opasan jer sadrži estrogen”.

“Zbog velikog broja otmica koje se događaju u Brazilu bilo bi dobro da poslovni ljudi ne nose sa sobom posjetnice na kojima piše čime se bave i na kakvom su položaju”, kaže Carl Paladini, savjetnik za pitanja osobne sigurnosti, kako to prenosi brazilski poslovni časopis Exame. Na temelju takvih podataka kriminalci mogu zaključiti koliko imate novca. Vagner D’Angelo, direktor velike zaštitarske tvrtke Kroll, čak kaže: “Ono što nosite u lisnici može vam upropastiti život.” D’Angelo savjetuje poslovnim ljudima koji žive u zemljama gdje vlada velika opasnost od otmica da uklone sa svojih posjetnica sve podatke na temelju kojih se može zaključiti čime se bave i na kakvom su položaju u firmi te da “prestanu koristiti posjetnice koje su tiskane na skupom papiru i imaju reljefne ukrase”. Bojeći se da će kriminalci ubrzo prozreti i tu taktiku, neki su poslovni ljudi naprosto prestali koristiti posjetnice.

Nakon Afrike, Karibi imaju najveću stopu zaraze HIV-om na svijetu, izvještava se u međunarodnom izdanju lista The Miami Herald. “Prema nekim procjenama [HIV-om] je zaraženo 2,4 posto odraslog stanovništva Kariba”, a u nekim urbanim područjima zaraženo je gotovo 12 posto stanovništva. “Pravi razmjeri epidemije još uvijek nisu poznati zato što se ljudi boje ili ne žele priznati da su zaraženi, što su mogućnosti liječenja ograničene i što se zdravstvo ne može nositi s tolikim brojem oboljelih”, piše Herald. “Procjenjuje se da je samo 2001. na Karibima od AIDS-a umrlo otprilike 40 000 odraslih i djece.” Patricio Marquez, zdravstveni stručnjak Svjetske banke za područje Kariba i Latinske Amerike, kaže da AIDS prijeti “ljudima koji su u najproduktivnijoj životnoj dobi (...). Postoji opasnost da izumre cijela jedna generacija.” Najteže je pogođen Haiti, gdje je stopa zaraze veća od 6 posto. “Zdravstveni stručnjaci i politički vođe upozoravaju da bi epidemija mogla imati katastrofalne posljedice u toj regiji koju čine male (...) zemlje koje raspolažu s malo radne snage i ograničenim resursima te ovise o turizmu”, pišu novine.

Mnogi znanstvenici već dugo smatraju da nekim vrstama ptica perje živih boja pomaže da privuku partnera. Biolozi sa Sveučilišta u Kingstonu (Ontario, Kanada) otkrili su da perje jedne vrste ptica reflektira ultraljubičastu svjetlost. “Istraživači su pomoću spektrometra, mjernog instrumenta koji nalikuje olovci, proučavali neprivlačno perje jedne vrste američke sjenice te su otkrili nešto što se ne vidi golim okom”, piše časopis Canadian Geographic. Spektrometar je pokazao da “mužjaci izgledaju puno ljepše nego ženke te da na nekim mjestima imaju izrazitije bijelo perje i oštrije kontraste boja. Mužjaci koji su imali najviše uspjeha u parenju imali su na tjemenu i podbratku perje koje je reflektiralo više ultraljubičaste svjetlosti, koja je nevidljiva ljudskom oku.” To otkriće govori u prilog činjenici da ptice “razlikuju više nijansi boja i vide ih jasnije nego ljudi”, piše Canadian Geographic.

Na Jupiterovom mjesecu Io dogodila se “najjača vulkanska erupcija koja je ikad zabilježena u Sunčevom sustavu”, izvještava Science News. “Izuzetno jake plimne sile koje stvara Jupiterova gravitacija silovito rastežu i zagrijavaju Io, dovodeći do velike vulkanske aktivnosti. Na tom se mjesecu godišnje zna dogoditi preko deset jakih erupcija.” U članku je također pisalo: “Izgleda da je vulkanski materijal koji je izbačen prilikom te rekordno jake erupcije razasut na području od 1 900 kvadratnih kilometara, koje je oko tisuću puta veće od onog na kojem se vide posljedice erupcija vulkana Etne, jednog od najaktivnijih vulkana na Zemlji.” Znanstvenici su vidjeli erupciju pomoću jakog teleskopa Keck II, koji se i sam nalazi na ugaslom vulkanu Mauna Kei na Havajima. Otkrivanju erupcije pridonijelo je to što Keck II ima adaptivnu optiku kod koje se dijelovi zrcala “pomiču dovoljno brzo da bi se ispravilo treperenje slike uzrokovano turbulencijama u Zemljinoj atmosferi”, piše Science News.

Istraživači sa Sveučilišta u Århusu (Danska) “pratili su život 21 062 roditelja u Danskoj koji su izgubili dijete mlađe od 18 godina zbog bolesti, nesreće, ubojstva ili samoubojstva”, piše londonski The Times. Istraživači su usporedili te roditelje s 300 000 onih koji nisu izgubili dijete. “U prve tri godine nakon djetetove smrti vjerojatnost da majka umre neprirodnom smrću — najčešće tako da strada u nekoj nesreći ili počini samoubojstvo — bila je gotovo četverostruko veća, dok je kod oca bila povećana za 57 posto.” Istraživači smatraju da bi povećani stres mogao biti glavni uzrok veće smrtnosti.