Vapaj za reformom
“Da sam mlađa, organizirala bih reformni pokret!”
uzviknula je Anna, 80-godišnja starica iz Njemačke. “Što biste promijenili?” pitao je Robert. “Sve!” odgovorila je.
MNOGI bi se složili s Annom. Anketa koja je sredinom 90-ih godina 20. stoljeća provedena u Njemačkoj pokazala je da oko 65 posto ispitanika smatra kako je nužno provesti ‘dalekosežne reforme i značajne društvene promjene’. Slično je možda i u zemlji u kojoj vi živite.
Kada narod inzistira na promjenama, vlast obično obeća da će provesti reforme. U vezi s reformom školstva docent pedagogije i političkih znanosti Frederick Hess napisao je: “Reforma je obično samo simboličan čin kojim se umiruje nestrpljiv narod.” Novine su prepune naslova koji najavljuju reformu fiskalnog sustava, reforme u zdravstvu, poljoprivredi ili zakonodavstvu. Svakodnevno slušamo o prijedlozima planova za reforme u školstvu, sustavu socijalne skrbi i kazneno-popravnom sustavu. * Ujedno čitamo o tome kako članovi nekih crkava zagovaraju reformu crkvenih učenja.
Reforma ili status quo
Što stoji iza takvih zahtjeva za promjenama? Čovjek neprestano pokušava svijet u kojem živi promijeniti nabolje. U tu se svrhu ponekad služi političkim sredstvima, ponekad financijskim sredstvima ili zakonom, a ponekad i silom. To je posljedica duboko ukorijenjene želje u čovjeku da poboljša svoj život, da svojoj djeci osigura bolju budućnost ili da društvo u kojem živi dovede u sklad sa svojim idealističkim gledištima o blagostanju, moralu i pravdi. Sve dok u svijetu ima onih koji se bore protiv neznanja, bolesti, siromaštva i gladi, čut će se i njihov vapaj za reformom.
Premda mnogi pozdravljaju reforme, ima i onih koji misle drugačije o onima koji se zalažu za reforme i o tome što žele njima postići. Neki bi radije da društvo ostane onakvo kakvo jest, da se ništa ne mijenja. Na ljude koji teže za promjenama gleda se kao na idealiste koji žele promijeniti svijet, a ne znaju što je stvarni život. U knjizi Handbuch der deutschen Reformbewegungen 1880-1933 stoji kako su ljudi koji zagovaraju promjene “često na udaru kritike te su česta meta političkih karikatura i ironičnih primjedbi”. Francuski dramatičar Molière jednom je izjavio: “Lud je svaki onaj koji silno želi sav svijet popravljati.”
Kakvo je vaše mišljenje o tome? Mogu li reforme popraviti prilike u svijetu ili mislite da su ljudi koji ih zagovaraju samo naivni sanjari? Što učimo iz dosadašnjih reformi? Jesu li oni koji su ih pokrenuli ostvarili ono što su htjeli? Naredni članci pozabavit će se tim pitanjima.
^ odl. 6 U skladu sa svrhom svog izdavanja, Probudite se! “uvijek ostaje politički neutralan”. Svrha ovih članaka o reformama je informirati čitaoce te im ukazati na jedino rješenje koje može zadovoljiti čovjekove potrebe.