Sve više nutricionista optužuje proizvođače fast fooda da “svojom nametljivom propagandnom strategijom kvare dječje navike prehrane i dovode do toga da djeca postaju sklona gojaznosti”, kaže se u jednom članku objavljenom u tokijskom listu IHT Asahi Shimbun. “Televizija je još uvijek najbolji medij putem kojeg se može potaknuti djecu da kupuju određene proizvode”, kaže se u izvještaju. No, kompanije koje se bave proizvodnjom hrane “nastoje i na razne druge načine upoznati djecu sa svojim proizvodima”. Njihove reklame mogu se vidjeti u filmovima, raznim igrama, na stranicama Interneta, u dječjim knjigama za učenje brojeva te na lutkama i igračkama. Zašto su sve te reklame namijenjene baš djeci? “Zato što ona najviše kupuju takve proizvode”, kaže James McNeal, profesor marketinga na Sveučilištu Texas A&M. Međutim, Walter Willet, profesor s fakulteta Harvard School of Public Health, kaže: “Većina hrane koju te kompanije prodaju vrlo je nezdrava. Koliko često vidite reklame za voće i povrće?”

Rezultati jednog istraživanja koje je provelo Sveučilište u Calgaryu (Kanada) pokazali su da “kad ljudi kupuju vodu u bocama i poslije ponovno koriste te boce, a da ih prethodno nisu oprali, u njima ima jako puno bakterija”, izvještava časopis Better Homes & Gardens. Istraživanje je pokazalo da je u preko 13 posto boca koje su koristili učenici osnovne škole koncentracija bakterija bila veća od one koju se smatra bezopasnom. Među bakterijama je bilo i nekih vrsta koje se obično nalaze u izmetu — vjerojatno zato što učenici nemaju naviku temeljito prati ruke. Jedna istraživačica kaže da boce treba redovito prati u toploj vodi i deterdžentu te ostaviti da se potpuno osuše prije nego što ih se ponovno napuni vodom.

Najnovija istraživanja pokazuju da “djeca koja uče svirati neki glazbeni instrument imaju puno bolje pamćenje i bogatiji rječnik nego druga djeca”, piše kanadski list Globe and Mail. Prema mišljenju dr. Agnes Chan s kineskog Sveučilišta u Hong Kongu, kod djeteta koje uči svirati neki instrument povećava se aktivnost u lijevoj strani mozga, što pozitivno utječe na razvoj čitavog mozga te omogućava postizanje boljih rezultata u nekim drugim aktivnostima, kao što je učenje novih riječi. U jednom je istraživanju proveden test pamćenja riječi i slika u kojem je sudjelovalo 90 učenika u dobi od 6 do 15 godina. Učenici koji su imali glazbenu naobrazbu upamtili su puno više riječi nego oni koji nisu imali takvu naobrazbu. Što su duže učili svirati neki instrument, to su lakše učili nove riječi. “To je neka vrsta univerzalnog treninga za mozak”, rekla je dr. Chan. Ona smatra da će djeca koja uče svirati neki glazbeni instrument “vjerojatno biti i bolji đaci”.

“Astronomi su izračunali da se sa Zemlje [pomoću teleskopa] može vidjeti 70 tisuća trilijuna (piše se kao broj 7 s 22 nule) zvijezda”, piše londonski The Daily Telegraph. Američki, australski i škotski astronomi “izbrojili su sve galaksije u jednom malom dijelu svemira koji se nalazi blizu Zemlje” te su procijenili koliko zvijezda ima u svakoj od tih galaksija. Zatim su na temelju tog broja izračunali koliko se zvijezda vidi na ostatku neba. “To nije broj svih zvijezda u svemiru, nego broj zvijezda koje možemo vidjeti pomoću teleskopa”, rekao je voditelj istraživačkog tima, dr. Simon Driver iz Australije. “Čak i za profesionalnog astronoma koji je navikao na računanje s ogromnim brojevima to je nezamislivo velik broj.” Ako gledate zvijezde golim okom, u područjima u kojima ima najmanje umjetne rasvjete možete vidjeti svega nekoliko tisuća zvijezda, a u velikim gradovima samo stotinjak.

“Gotovo 6 posto pogibija u prometnim nesrećama dogodi se zbog problema s automobilskim gumama”, izvještava francuski časopis Valeurs actuelles. Istraživanja koja je provela kompanija Michelin, koja se bavi proizvodnjom automobilskih guma, pokazala su da je “2002. preko 66 posto vozila barem u jednoj gumi stalno imalo prenizak tlak”. Prema riječima Pierrea Menendesa, direktora sektora tehničkih komunikacija u Michelinu, “vozači griješe kad misle da bi zbog prevelikog tlaka guma mogla puknuti i da je to opasnije nego voziti s preslabo napumpanim gumama. No praksa pokazuje sasvim suprotno.” Kad je tlak u gumama znatno niži nego što bi trebao biti, kočenje je sporije, gume lošije leže na cesti u zavojima, a “naglo okretanje volana može dovesti do gubitka kontrole nad vozilom”, kaže se u izvještaju. Osim toga, kad se smanji tlak u gumama, one mijenjaju oblik. To dovodi do zagrijavanja nekih dijelova gume, što može uzrokovati neočekivane probleme.

U Francuskoj ljudi “sve manje drže do religije”, izvještava francuski dnevnik Le Monde. Jedna je anketa pokazala da unatoč tome što 73 posto francuskog stanovništva kaže da je religiozno, samo 24 posto vjeruje da Bog “sigurno postoji”. Daljnjih 34 posto reklo je da Bog “vjerojatno postoji”, 19 posto reklo je da “vjerojatno ne postoji”, a 22 posto da “sigurno ne postoji”. Svega 12 posto ispitanika reklo je da najmanje jednom tjedno ide u crkvu, dok je 25 posto reklo da se moli “svaki dan” ili “često”. Sociolog Régis Debray rekao je da ljudi ostaju članovi svojih crkava ne zato što vjeruju u Boga, nego naprosto zato da mogu reći kako pripadaju nekoj religiji. “Religija postaje puka etiketa”, rekao je Debray.

“Moguće je da su se drevne peruanske trube načinjene od školjaka iz roda Strombus koristile za prenošenje poruka na velikim udaljenostima”, izvještava časopis New Scientist. Istraživači su u Peruu otkrili 20 lijepo ukrašenih truba načinjenih od spiralnih školjaka, a svaka od tih truba imala je pisak. U laboratoriju je puhanjem u te trube postignut zvuk jačine 111 decibela — po jačini jednak buci koju proizvodi stroj za zabijanje teških stupova. “U tišini andskih brda prodoran zvuk trube mogao se čuti na udaljenosti od najmanje četiri kilometra”, piše New Scientist.

Na tradicionalnim turskim vjenčanjima uzvanici mladenki daruju nakit, a mladoženji novac. No u Turskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, ljudi sve više koriste kreditne kartice. Na jednom vjenčanju koje je nedavno održano u gradu Antalyi mladenci su donijeli prijenosni čitač kreditne kartice (POS uređaj), izvještava Frankfurter Allgemeine Zeitung. Prijatelji i rođaci provukli su kartice kroz taj uređaj i položili novac na bankovni račun mladenaca, a potom su ih okitili isprintanim potvrdama o izvršenju transakcije.

Da bi preživjele hladnu zimu, pčele medarice griju se “tako što tresu prsne mišiće”, izvještava Frankfurter Allgemeine Zeitung. No nemaju sve pčele u košnici jednaku tjelesnu temperaturu. Prosječna temperatura pčela koje se nalaze u središtu košnice iznosi 30 Celzijevih stupnjeva, dok pčele koje se nalaze na rubu košnice imaju temperaturu od 12 Celzijevih stupnjeva ili još nižu. Znanstvenici sa Sveučilišta u Grazu (Austrija) otkrili su da se pčele koje se nalaze u sredini košnice tresu puno više nego one koje se nalaze pri rubu košnice. Na taj način pčele smanjuju gubitak topline koja izlazi iz košnice, a time smanjuju i potrebe za hranom tijekom hladnog zimskog razdoblja. No nameće se pitanje: Kako pčele koje se nalaze u toplom središnjem dijelu košnice znaju da moraju proizvoditi više topline nego pčele koje se nalaze bliže rubu?