U siječnju 1992. brod koji je plovio iz Hong Konga u Sjedinjene Države naišao je na jaku oluju i tom je prilikom u moru završilo 29 000 plastičnih patki koje je brod prevozio, pišu njemačke novine Frankfurter Allgemeine Zeitung. U studenom 1992. na otoku Baranofu (Aljaska) pronađene su prve patke koje je more izbacilo na kopno. Dvije godine nakon oluje neke su patke pronađene “među santama leda koje su plutale na moru sjeverno od Beringovog prolaza”. Prema nekim očekivanjima te bi se neobično izdržljive igračke trebale pojaviti i na sjeveroistočnoj obali Sjedinjenih Država. Zanimljivo je da je ta pomorska nesreća pomogla znanstvenicima jer je potvrdila njihovu teoriju da morska voda struji “iz Tihog oceana ravno u Sjeverno ledeno more, a potom u Atlantski ocean”, pišu novine.

“Dvije vrste kukaca kornjaša pomogle su privredi Benina (zapadna Afrika) tako što su je u razdoblju od 20 godina poštedjele materijalne štete u vrijednosti od 220 milijuna eura”, piše časopis New Scientist. “Ti su kukci pobijedili u borbi protiv izuzetno otpornog korova [vodenog zumbula] koji uzrokuje pomor ribe, otežava plovidbu jezerima te ugrožava njihovu ekološku stabilnost.” U izvještaju također stoji da se “za samo dva tjedna može dvostruko povećati površina prekrivena tim plutajućim korovom, a zbog njegovog veoma gustog lišća gotovo je nemoguće loviti ribu i ploviti jezerom”. Taj korov smanjuje koncentraciju kisika u vodi i povećava njenu kiselost. Osim toga, on usporava protok vode u jezeru, zbog čega se na dnu taloži više mulja. Korov ujedno omogućava krokodilima da se sakriju u vodi, što je opasno za ljude koji dolaze na jezero po vodu. Problem su riješili kukci kornjaši, točnije rečeno dvije vrste žižaka koji se hrane samo vodenim zumbulom. Ti su kukci uništili korov koji se nije moglo ukloniti strojevima, a ni upotrebom kemikalija, jer bi one zagadile vodu i uništile druge biljke, objašnjava New Scientist.

U Velikoj Britaniji ima “sve više kućanica koje su ovisne o web stranicama na kojima po nekoliko sati dnevno igraju igre na sreću i tako zapadaju u velike dugove”, izvještava londonski Sunday Telegraph. Nekim je ženama neugodno ući u kladionicu, no nije im neugodno posjećivati kladionice na Internetu. To je zanimacija koju lako mogu uklopiti u raspored svojih svakodnevnih kućanskih poslova. Mnoge su žene postale ovisne o igrama na sreću, no većina ih ne želi to priznati jer se u društvu smatra da kockanje nije za žene. Profesor Mark Griffiths sa Sveučilišta u Nottinghamu rekao je da je taj trend posljedica toga što “ljudi masovno prihvaćaju ideju da umjesto u kasinu igraju igre na sreću u svom domu ili na poslu”, pisalo je u novinskom izvještaju. Profesor je također rekao: “Ako ste teški ovisnik o igrama na sreću (...), mogli bi vam zabraniti ulaz u kasino ili kladionicu. No na Internetu nema nikog tko će vam zabraniti pristup.”

“U Madridu ima sve više tinejdžera koji žive na ulici”, piše u engleskom izdanju španjolskog dnevnika El País. Prema rezultatima istraživanja koje je provelo jedno sveučilište, “otprilike 1 250 od ukupno 5 000 beskućnika koji žive na ulicama Madrida bilo je mlađe od 20 godina kad se našlo na ulici”. Istraživanje je pokazalo da su “mladi beskućnici većinom djeca razvedenih roditelja koja su očito doživjela teške traume”. Čak “dvije trećine tih mladih osoba djeca su alkoholičara ili narkomana, a otprilike isto toliko njih trpjelo je zlostavljanje u roditeljskom domu”. Autor članka Manuel Muñoz rekao je da “polako nestaje bliskosti među članovima obitelji koja je nekad bila prepoznatljivo obilježje mediteranske kulture”.

“Nakon što se 20 godina broj oboljelih od gonoreje stalno smanjivao, u posljednjih pet godina porastao je za više od 40 posto”, pišu kanadske novine Vancouver Sun. Gonoreja je spolno prenosiva bolest koja može uzrokovati neplodnost i “može se krvlju proširiti na zglobove, uzrokujući upalu i oticanje zglobova ili ‘gonoroični artritis’”. Da stvar bude gora, bakterija koja uzrokuje gonoreju postaje otporna na “sve moguće lijekove”, piše Sun. Dodatni razlog za zabrinutost je to što bi “porast broja oboljelih od gonoreje mogao dovesti do porasta broja zaraženih HIV-om, budući da obolijevanje od bilo koje spolne zarazne bolesti povećava opasnost od zaraze HIV-om, odnosno širenja tog virusa koji uzrokuje AIDS”. Liječnici čak smatraju da je porast broja oboljelih od gonoreje posljedica toga što se ljudi sve manje boje HIV-a. “Ljudi sve manje paze na to s kim imaju spolne odnose i koliko često mijenjaju partnere”, kaže dr. David Fisman, specijalist za spolne zarazne bolesti.

“Preko 1 000 samohranih majki i očeva koji imaju djecu mlađu od deset godina ima priliku izabrati svojoj djeci baku ili djeda”, izvještava njemački list Nassauische Neue Presse. “Moji pravi baka i djed žive daleko od Berlina”, kaže sedmogodišnja Melanie. “Baka Klara živi blizu nas. Ona dolazi po mene u školu i vodi me u zoološki vrt, na igralište i na bazen. Baka kod nas kuha i jede sa mnom i mamom.” Baku Klaru poslala je agencija koja samohranim roditeljima iznajmljuje “bake” i “djedove”, starije osobe čije se usluge plaća od 2,5 do 4 eura po satu. “To je pravo rješenje za samohrane roditelje koji nemaju dubok džep”, kaže se u izvještaju.

U Meksiku je uprava jednog hotela rezervirala dio plaže za goste koji se srame doći na plažu na kojoj ima mnogo kupača vitkog stasa, izvještavaju novine El Economista. Taj hotel koji se nalazi na obali u Cancúnu usvojio je krilaticu: “Budite debeli i sretni.” Time se nastoji “privući ljude kojima je neugodno doći na plažu u kupaćem kostimu zato što su gojazni”. Osoblje hotela, među kojim ima i debelih i mršavih radnika, upozoreno je da pazi kako se ophodi s gostima koji imaju problema s viškom kilograma “jer oni su ionako žrtve diskriminacije u svakodnevnom životu”, kaže se u izvještaju.

“Već deset godina bilježimo (...) porast temperature Sredozemnog mora”, kaže Maurizio Wurtz, biolog mora sa Sveučilišta u Genovi (Italija). U izvještaju koji je objavljen u talijanskom listu La Repubblica kaže se da more koje postaje sve toplije privlači nove vrste biljnih i životinjskih organizama. “Brojne vrste sele se iz područja blizu afričke obale na sjeverni dio Sredozemlja”, kaže Wurtz. Među njima su riba papigača koja potječe iz tropskih mora, crnej koji živi u tropskom pojasu Atlantika, neke vrste kostoroga koje inače žive u Indijskom i Tihom oceanu te jedna alga koja je došla u Sredozemno more preko Sueskog kanala.