Nedavno su znanstvenici u suradnji s ekonomistima izradili studiju o ekonomskoj vrijednosti pet prirodnih staništa koja su ljudi potpuno izmijenili radi ostvarivanja profita. Radilo se o jednoj tropskoj šumi u Maleziji koja je potpuno posječena zbog drva, jednoj tropskoj šumi u Kamerunu koja je posječena kako bi se dobile površine za plantaže palmi uljarica i kaučukovca, močvari mangrova u Tajlandu koja je pretvorena u uzgajalište rakova, slatkovodnoj močvari u Kanadi koja je isušena i pretvorena u poljoprivredno zemljište te o koraljnom grebenu na Filipinima koji je zbog ribarenja raznesen dinamitom.

Rezultati do kojih su istraživači došli bili su zapanjujući. Naime, da je tih pet prirodnih staništa sačuvano u njihovom prirodnom stanju, stanovništvo tog kraja imalo bi, dugoročno gledano, 14 do 75 posto veću materijalnu korist od njih nego što to sada ima. Ustvari, kada ljudi izmijene neki ekosustav, on samim time izgubi u prosjeku 50 posto svoje vrijednosti, čemu treba dodati i troškove povezane s prenamjenom prirodnih ekosustava, koji iznose 200 milijardi eura godišnje. Za razliku od toga, očuvanje prirodnih staništa stajalo bi 36 milijardi eura. Istraživači kažu da vrijednost “dobara i usluga” koje nam prirodna staništa pružaju u obliku hrane, vode, zraka, skloništa, goriva, odjeće, lijekova te zaštite od oluja i poplava iznosi najmanje 3,4 bilijuna eura, što gotovo stostruko premašuje troškove njihovog očuvanja, navodi londonski list The Guardian. Autor studije, dr. Andrew Balmford sa Sveučilišta u Cambridgeu (Engleska), rekao je: “Rezultati su stvarno poražavajući. Istina, očekivali smo da će oni ići u prilog očuvanju prirodnih staništa, no ne u tolikoj mjeri.”

Nažalost, otkako je 1992. u Rio de Janeiru održan Summit o planetu Zemlji, 11,4 posto prirodnih staništa na Zemlji izgubljeno je zbog toga što su ih ljudi odlučili iskoristiti u neke druge svrhe radi ostvarenja neke kratkoročne financijske koristi, a da zapravo nisu ni svjesni što time gube. Deset godina kasnije na Svjetskom summitu o održivom razvoju koji je održan u Johannesburgu nisu ponuđena nikakva konkretna rješenja tog problema. Dr. Balmford zabrinuto je rekao: “Otkako sam još kao dijete prvi put čuo riječ ‘očuvanje’, uništena je trećina netaknute prirode u svijetu. To je stvarno zabrinjavajuće.”

Međutim, oni koji čitaju Bibliju utjehu mogu pronaći u obećanju našeg Stvoritelja, koje je zapisano u Otkrivenju 11:8. Tamo stoji da će on uskoro ‘uništiti one koji uništavaju zemlju’. Tada će svi ekosustavi na Zemlji biti obnovljeni kako bi ljudi mogli u svu vječnost uživati u blagodatima prirode.