Nakon 27 godina u zasluženu mirovinu odlazi Concorde — “jedini nadzvučni putnički avion na svijetu”. U listopadu 2003. aviokompanija British Airways povukla je iz putničkog prometa posljednji od svojih sedam Concordea, navodeći kao razloge sve veće troškove održavanja te smanjenje broja putnika. Pet mjeseci ranije kompanija Air France, jedina koja je uz British Airways imala u svojoj floti te avione s prepoznatljivim delta-krilima, povukla je iz prometa svojih pet aviona.

Tako je završeno poglavlje u povijesti zrakoplovstva koje je započelo 1962, kad su britanski i francuski stručnjaci udružili snage kako bi konstruirali nadzvučni avion za letove na dugim relacijama. Prototip Concordea prvi je put poletio 1969, a era komercijalnih letova tih nadzvučnih aviona započela je u siječnju 1976. letovima u Bahrein i Rio de Janeiro.

Premda neki kažu da je Concorde bio vrhunsko postignuće avioindustrije, u komercijalnom pogledu doživio je neuspjeh. Concorde se teško nosio s  posljedicama naftne krize koja je nastupila u 1970-ima, što je sasvim razumljivo ako se uzme u obzir da je trošio preko 25 000 litara goriva na sat — triput više goriva po putniku nego što troši obični avion. Osim toga, Concorde nije mogao letjeti na relacijama dužim od 6 500 kilometara i mogao je primiti svega stotinjak putnika. Stoga nije bio isplativ aviokompanijama. Problem je bilo i to što su se u Sjedinjenim Državama mnogi u početku protivili letovima Concordea, tvrdeći da on stvara preveliku buku.

Još jedan problem bio je cijena leta. Budući da je karta koštala nekoliko tisuća dolara, let Concordeom bio je luksuz koji si je mogao priuštiti relativno mali broj putnika. U avionu se posluživalo šampanjac i vrhunske delikatese, kao što su pašteta od guščje jetre i kavijar. Let Concordeom “bio je najljepše iskustvo koje ste kao putnik mogli doživjeti”, rekao je jedan poslovni čovjek. “Omogućavao vam je da uštedite vrijeme, a vrijeme je najveće blago. Let Concordeom nije vam pružao najveću udobnost, ali je pružao najljepši osjećaj.”

Avioni Concorde prevezli su gotovo četiri milijuna putnika — što i nije naročito mnogo ako se uzme u obzir da svjetska flota Boeinga 747 preveze toliko putnika za samo nekoliko tjedana. Po čemu je onda Concorde bio tako poseban?

Navedimo samo neke podatke: Concorde je letio na visini od preko 18 000 metara brzinom od 2 150 kilometara na sat — dvaput brže od brzine zvuka. Taj avion dug 62 metra kretao se tolikom brzinom da se u letu znao rastegnuti od topline uzrokovane trenjem, pa bi se produžio i do 25 centimetara. Let Concordeom na liniji Pariz-New York trajao je svega 3 sata i 55 minuta, gotovo upola kraće od leta običnim avionom. Let je bio tako kratak da su putnici koji su letjeli iz Pariza u New York zbog razlike u vremenskim zonama mogli sletjeti u New York “ranije” nego što su krenuli, jer je po lokalnom vremenu bilo manje sati nego što je bilo kad su poletjeli.

U povijesti Concordea zabilježena je samo jedna katastrofalna nesreća. Dana 25. srpnja 2000. avion kompanije Air France srušio se ubrzo nakon polijetanja s pariškog aerodroma Charles de Gaulle, pri čemu je poginulo 113 osoba, od kojih su 4 stradale na tlu. Godinu dana kasnije, nakon što su uvedene neke dodatne sigurnosne mjere, letovi su nastavljeni. No zbog financijske neisplativosti na kraju su ipak ukinuti.

Tako čuveni Concorde, avion koji nije imao konkurencije niti ima nasljednika, odlazi u zasluženu mirovinu. Neki će primjerci završiti u muzejima zrakoplovstva diljem svijeta. Jean-Cyril Spinetta, direktor Air Francea, rekao je: “Concorde ustvari nikad neće prestati letjeti jer će živjeti u mislima ljudi.”