JESTE li čuli za grčkog matematičara i astronoma Eratostena? Njegovo je ime vjerojatno najpoznatije među astronomima. Zbog čega astronomi toliko cijene tog čovjeka?

Eratosten je rođen oko 276. pr. n. e. Premda se jedno vrijeme školovao u Ateni, najveći dio života proveo je u Aleksandriji, u Egiptu, koja je u to vrijeme bila pod grčkom vlašću. Oko 200. pr. n. e. odlučio je izmjeriti opseg Zemlje, a za to mu je poslužio samo jedan obični štap. ‘To je neizvedivo!’ mogli biste reći. No kako je on to učinio?

Eratosten je primijetio da se prvog dana ljeta u podne Sunce nalazi točno iznad grada Sijene (današnji Aswan, odnosno Asuan). To je zaključio po tome što nije bilo sjene kada bi u podne Sunčeva svjetlost doprla do samog dna dubokih bunara. Međutim, točno u podne tog istog dana u gradu Aleksandriji, koji se nalazio 5 000 stadija * sjeverno od Sijene, sjene su bile vidljive. To je Eratostenu dalo ideju.

Zabio je u zemlju gnomon (sjenomjer) — obični uspravni štap. Kada je u podne Sunce bilo na najvišoj točki na nebu, izmjerio je kut sjene koju je štap bacao u Aleksandriji i ustanovio da iznosi 7,2 stupnja.

Eratosten je vjerovao da je Zemlja okrugla, a znao je i to da puni krug ima 360 stupnjeva. Stoga je 360 podijelio sa 7,2 — brojem koji je dobio mjerenjem kuta sjene štapa. I do kakvog je rezultata došao? Pokazalo se da taj kut čini pedeseti dio punog kruga. Zaključivši na temelju toga da i udaljenost između Sijene i Aleksandrije, odnosno 5 000 stadija, mora činiti pedeseti dio Zemljinog opsega, pomnožio je 5 000 s 50 i došao do toga da Zemljin opseg iznosi 250 000 stadija.

Koliko su se njegova mjerenja pokazala točna u odnosu na podatke kojima danas raspolažemo? U današnjim mjerama 250 000 stadija odgovara dužini od 40 000 do 46 000 kilometara. Pomoću svemirskih letjelica koje kruže oko Zemlje astronomi su izmjerili da Zemljin opseg duž meridijana iznosi 40 008 kilometara. To znači da je Eratosten pred više od 2 000 godina došao do nevjerojatno preciznih podataka. Ta točnost još više zapanjuje kada se zna da je do tog rezultata došao koristeći samo štap i svoje znanje iz geometrije! Tu istu geometrijsku metodu astronomi danas koriste kao temelj za izračunavanje udaljenosti izvan Sunčevog sustava.

Nekima bi naročito zanimljivo moglo biti to što je Eratosten već tada znao da je Zemlja okrugla. Na kraju krajeva, sve do pred samo nekoliko stotina godina čak su i neki vrlo učeni ljudi koji su se bavili znanošću smatrali da je Zemlja ravna ploča. No stari su Grci do takvog zaključka došli na temelju svojih znanstvenih opažanja. Međutim, još otprilike 500 godina prije Eratostena jedan je hebrejski prorok pod nadahnućem napisao: ‘Bog sjedi nad krugom zemaljskim’ (Izaija 40:22). Izaija nije bio znanstvenik. Kako je onda znao da je Zemlja okrugla? Tu mu je istinu otkrio sam Bog.