“U današnje vrijeme nijedan zoološki vrt ne može opstati bez primjene kontracepcije”, kaže Henning Wiesner, glavni zoolog Zoološkog vrta Hellabrunn u Münchenu. U zoološkim vrtovima životinje se brzo razmnožavaju i njihova mladunčad ima odlične uvjete za život. Te životinje većinom žive duže nego one u divljini. No u zoološkim vrtovima nema tako mnogo prostora. Stoga je potrebno uvesti razne metode kontracepcije. Međutim, “kod primjene kontracepcije u zoološkom vrtu postoji jedan problem. Životinje baš i nisu njome oduševljene”, piše njemački časopis Focus. Tako, naprimjer, medvjedi nanjuše kontracepcijske pilule skrivene u hrani i odmah ih uklone. Osim toga, oralna kontracepcijska sredstva mogu kod nekih vrsta životinja uzrokovati bolesti kao što je tumor mliječne žlijezde. Životinje se može i kastrirati ili sterilizirati, no primjena tih metoda dovodi do novih problema. Jedan od njih je to što životinje trajno gube sposobnost razmnožavanja, što nije dobro jer bi se u budućnosti mogla pojaviti potreba za mladuncima. Osim toga, kastrirane i sterilizirane životinje prestaju lučiti spolne hormone, a to se može štetno odraziti na njihov položaj u životinjskoj zajednici. Problem viška životinja može se riješiti i ubijanjem neželjenog potomstva, no tome se žestoko protive brojni ljubitelji životinja te udruženja koja se bave zaštitom životinja. Stoga se zoološki vrtovi suočavaju s problemom koji nije nimalo lako riješiti.

Godine 2002. u Kanadi je na otpadu završilo oko 155 000 tona elektroničkih uređaja, piše kanadski list National Post. Prema podacima organizacije Environment Canada, Kanađani su bacili u smeće “otprilike dva milijuna televizora, 1,1 milijun videorekordera i 348 000 CD playera — većina tih uređaja bila je stara samo nekoliko godina, no njihovi su ih vlasnici smatrali zastarjelima”. Elektronička oprema “često završi na otpadu zato što više ne odgovara potrebama korisnika, a ne zato što se pokvarila”, kaže se u izvještaju. Velik dio tog otpada može biti opasan. Naprimjer, televizor “može imati u sebi i do dva kilograma olova”, piše Post.  Osim toga, u nekim monitorima ima žive, koja zagađuje zemljišta na koja se odlaže otpad. Prema nekim procjenama do 2010. na otpadu će završiti dvostruko više elektroničkih uređaja, upozorava Environment Canada.

“Znanstvenici su otkrili da neki mravi uzgajaju gljive kojima hrane svoje mlade te da čak koriste antibiotike kako bi zaštitili gljive od nametnika”, piše u međunarodnom izdanju lista The Miami Herald. Mravi lišćeresci presađuju gljive, prorjeđuju ih i odstranjuju korov kao pravi zemljoradnici. Antibiotik koji štiti gljive od zarazne plijesni proizvode bakterije iz porodice streptomiceta koje žive na koži lišćerezaca. Ted Schultz, entomolog iz Državnog prirodoslovnog muzeja u Washingtonu, kaže da mravi lišćeresci od davnina koriste jedan te isti antibiotik, za razliku od ljudi, koji stalno moraju proizvoditi nove antibiotike kako bi suzbili mikroorganizme koji su postali otporni na lijekove. Otkrijemo li tajnu njihovog uspjeha, to bi “moglo izravno koristiti nama ljudima”, kaže Schultz.

Zbog vrtoglavog porasta broja oboljelih od dijabetesa svijetu prijeti “jedna od najvećih zdravstvenih katastrofa” u povijesti čovječanstva, upozorava britanski profesor Sir George Alberti, direktor Međunarodne dijabetičke federacije (IDF). Prema podacima IDF-a, preko 300 milijuna ljudi diljem svijeta ima smanjenu sposobnost razgradnje glukoze, poremećaj koji često dovodi do dijabetesa, izvještava britanski list Guardian. Dijabetes tipa 2, od kojeg su prije uglavnom obolijevali stariji ljudi, sada u Velikoj Britaniji ugrožava zdravlje mladih ljudi koji su postali gojazni zbog nekvalitetne ishrane i zbog toga što se premalo kreću. “Najžalosnije je to što se u većini slučajeva [dijabetes i njegove posljedice] mogu spriječiti ukoliko se promijeni način života”, kaže Alberti. U zemljama u razvoju također bi moglo doći do naglog porasta broja oboljelih od dijabetesa jer stanovništvo tih zemalja sve više prihvaća “nezdravu ishranu i urbani način života koji su karakteristični za bogate zemlje svijeta”, komentira The Guardian.

Od 1995. do 2001. u Italiji se gotovo udvostručio broj nevjenčanih parova koji žive zajedno, dok se broj sklopljenih brakova smanjio. Osim toga, povećao se broj ljudi koji žive sami. Ti podaci, koje je objavio list La Repubblica, dobiveni su istraživanjima koja je proveo Talijanski državni zavod za statistiku (ISTAT). U istom razdoblju smanjila se i veličina obitelji, tako da prosječna obitelj sada broji svega 2,6 članova. Prema podacima ISTAT-a, mnogi parovi koji razmišljaju o sklapanju braka odluče neko vrijeme nevjenčano živjeti da vide jesu li jedno za drugo.

Zahvaljujući svojim velikim očima i binokularnom vidu sove “po noći vide bolje nego bilo koja druga životinja”, piše časopis Australian Geographic. Osim toga, mnoge sove “čuju zvukove koji su 10 puta tiši od onih koje čuje čovjek”. Kako to da sove imaju tako dobar sluh? “Njihove uši”, kaže se u članku, “imaju jedno neobično obilježje koje kod nekih vrsta naročito dolazi do izražaja, naime, jedan im je slušni otvor viši od drugoga.” To im olakšava pronalaženje plijena koji se kreće. Sovi kukuviji dodatno pomaže to što joj je prednji dio glave okružen vijencem zrakasto poredanih pera. Ta pera koja se po potrebi mogu pomicati prikupljaju zvukove i usmjeravaju ih prema ušima. Osim toga, kod sova je medula (dio mozga koji je povezan sa sluhom) znatno složenija nego kod drugih ptica.

U većini slučajeva “zaraza hepatitisom posljedica je loših higijenskih navika medicinskog osoblja”, piše poljski tjednik Polityka. Godine 1997. poljski Državni zavod za higijenu evidentirao je 992 zaraze hepatitisom C, no pet godina kasnije broj zaraženih iznosio je 1 892. U članku se kaže da zasad, nažalost, ne postoji cjepivo protiv hepatitisa C. Profesor Andrzej Gładysz, državni savjetnik za zarazne bolesti, kaže: “Neću pretjerati ako kažem da u Poljskoj ima 500 do 600 tisuća ljudi zaraženih virusom hepatitisa C.” Većina njih “zarazila se kod liječnika ili zubara”, kaže Jacek Juszczyk iz Klinike za zarazne bolesti Medicinskog fakulteta u Poznanu. Polityka zaključuje: “Kad već moramo ići k liječniku, želimo biti sigurni da smo u dobrim, ali i čistim rukama.”

“Gotovo milijardu ljudi, odnosno 32 posto stanovništva svih svjetskih gradova, živi u sirotinjskim gradskim naseljima”, pišu novine El Universal iz Ciudad de Mexica. U jednoj studiji Ujedinjenih naroda kaže se da su Bogotá, Havana, Ciudad de Mexico, Quito i Rio de Janeiro tipičan primjer gradova u kojima sirotinjska naselja niču kao gljive poslije kiše. Koji su razlozi toga? U slučaju Bogote razlozi su “nagli porast stanovništva, masovno doseljavanje stanovništva iz seoskih područja te nasilje, koje je mnoge ljude prisililo na preseljenje”, piše El Universal, navodeći podatke iz UN-ovog izvještaja. Godine 1994. u tom je gradu 19,4 posto stanovništva živjelo na egzistencijalnom minimumu, dok je 2000. taj postotak iznosio 23 posto.