Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Pogled u svijet

Pogled u svijet

Topljenje ledenjaka i arheologija

Zbog topljenja ledenjaka na vidjelo izlaze mnogi posmrtni ostaci i razni predmeti koji su povjesničarima veoma zanimljivi, piše njemački časopis Der Spiegel. Tako je 1999. zbog topljenja jednog ledenjaka u kanadskom dijelu Stjenjaka otkriveno tijelo Indijanca koji je umro prije 550 godina. No većina posmrtnih ostataka pronađena je u Alpama. Tamo je, naprimjer, nedavno pronađeno tijelo jednog čovjeka za kojeg se mislilo da je 1949. napustio svoju djevojku i vanbračno dijete. No čovjek je zapravo pao u provaliju, a u njegovoj torbi pronađeni su zaručnički prstenovi. Harald Stadler, ravnatelj Odsjeka za arheološka istraživanja ledenjaka na Sveučilištu u Innsbrucku (Austrija), kaže kako mnogi povjesničari sanjaju o tome da pronađu neki predmet koji ima veze s Hanibalom, glasovitim kartažanskim zapovjednikom koji je prešao Alpe s 37 slonova. “Otkriće slonove kosti bila bi prava senzacija”, kaže Stadler.

Tinejdžeri i kockanje

Prema podacima Međunarodnog centra za pomoć maloljetnim ovisnicima o igrama na sreću, koji djeluje u sklopu Sveučilišta McGill, “u Kanadi se preko 50% mladih u dobi od 12 do 17 godina povremeno zabavlja igrajući igre na sreću, 10% do 15% mladih u opasnosti je da postanu ovisni o igrama na sreću, a 4% do 6% njih već je postalo ovisno o tim igrama”, izvještava torontski list National Post. Zanimanje za igre na sreću često počinje već u ranom djetinjstvu, kad djeca dobiju na poklon srećku ili počnu igrati igre na sreću putem Interneta. Zbog toga, kažu stručnjaci, u Kanadi ima više tinejdžera koji su ovisni o igrama na sreću nego onih koji imaju problema s nekim drugim vrstama ovisnosti, kao što su ovisnost o duhanu i drogi. Prosvjetni radnici nadaju se da će programi za sprečavanje ovisnosti o igrama na sreću koji se provode u kanadskim srednjim školama pomoći da se stane na kraj tom problemu.

Francuska pogođena valom vrućine

U Francuskoj su u prvih 12 dana kolovoza 2003. zabilježene neviđeno visoke temperature. U razdoblju od 1873, kad se počelo bilježiti podatke o temperaturi zraka, do 2003. Pariz nikad nije doživio tako vruće ljeto. “Prema podacima [Francuskog meteorološkog zavoda] taj je val vrućine svojim intenzitetom i trajanjem nadmašio sve prethodne”, izvještava prirodoslovni časopis Terre sauvage. Za samo dva mjeseca jedan ledenjak koji se nalazi u Pirenejima, na južnoj francuskoj granici, smanjio se za gotovo 50 metara. “U posljednjih 150 godina ukupna površina pirenejskih ledenjaka smanjila se s 25-30 četvornih kilometara na svega 5 četvornih kilometara”, izjavio je Pierre René, znanstvenik koji se bavi istraživanjem ledenjaka. Je li to posljedica globalnog zagrijavanja? Stručnjaci još uvijek nisu usuglasili mišljenja o tome. Međutim, neki meteorolozi smatraju da bi narednih godina moglo biti još više takvih vrućih razdoblja, što je zabrinjavajuće uzme li se u obzir da je prošlogodišnje vruće ljeto u Francuskoj odnijelo gotovo 15 000 života.

Depresija kod muškaraca

“Zaista je žalosno što ljudi još uvijek vjeruju da je depresija poremećaj od kojeg uglavnom pate žene i od kojeg su ‘pravi muškarci’ genetski zaštićeni”, piše johanesburški list The Star. “Stručnjaci kažu da kod muškaraca depresija ostaje neotkrivena zato što oni rjeđe idu k liječniku nego žene, pa stoga imaju manje mogućnosti razgovarati o onom što ih muči.” Osim toga, muškarci su manje skloni “govoriti o svojim emocionalnim problemima”. Stoga su liječnici bolje upoznati sa simptomima depresije koji su uobičajeni kod žena. “Simptomi depresije koji se javljaju kod žena znatno su drugačiji od simptoma koji se javljaju kod muškaraca”, piše časopis JAMA. Po čemu se može prepoznati da muškarac pati od depresije? Po simptomima kao što su srdžba, iscrpljenost, razdražljivost, agresivnost, gubitak radnog elana te sklonost izoliranju od članova obitelji i prijatelja. “Osobe koje pate od depresije nisu uvijek tužne, a to naročito vrijedi za muškarce”, kaže se u južnoafričkom izdanju časopisa Reader’s Digest.

Katolički svećenici i poznavanje Biblije

“Koliko dobro svećenici poznaju Bibliju?” To je pitanje postavio Andrea Fontana, koji je i sam svećenik te radi kao predstojnik Biskupskog katehetskog ureda u Torinu. U članku koji je napisao za talijanski katolički list Avvenire Fontana je objasnio da mu je to pitanje došlo na um kad ga je “jedan laik upitao je li igdje na području biskupije organizirano proučavanje Biblije”. Čovjek je rekao da se u njegovoj župi “nikad ne spominje Sveto pismo”. Fontana je u odgovoru napisao: “Nažalost, mora se priznati da nakon predavanja koja [budući svećenici] odslušaju u sjemeništu malo tko od njih kasnije nastavi proučavati Bibliju. (...) Mnogim su vjernicima nedjeljne propovijedi jedina prilika da čuju nešto iz Biblije i bolje je upoznaju.” Laik je rekao da se “povezao s Jehovinim svjedocima kako bi više naučio” o Bibliji.

Problemi uzrokovani gojaznošću

Gojaznost je sve veći problem u Americi. Prema procjenama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, postotak odraslih Amerikanaca koji imaju problema s gojaznošću porastao je s 12,5 posto, koliki je bio 1991, na 20 posto godine 2003. Taj porast utječe na mnoge privredne i uslužne djelatnosti. “Slično kao i aviokompanije, koje su u svibnju [2003] bile upozorene da su putnici teži nego prije te da to treba uzeti u obzir kod procjenjivanja ukupne težine putnika, pogrebna poduzeća uvode neke novine u vezi sa sahranjivanjem Amerikanaca koji postaju sve deblji”, piše The New York Times. Standardni lijes širok je 60 centimetara, no sada se izrađuju i lijesovi koji su široki 125 centimetara i izrađeni su od čvršćeg materijala. Moralo se povećati i dimenzije “grobnica, grobnih jama, mrtvačkih kola, pa čak i standardne grabilice na bagerima koji se koriste za kopanje grobova”. “Ljudi su deblji nego prije, pa i umiru deblji nego prije, a privredne djelatnosti moraju se tome prilagoditi”, kaže Allen Steadham, direktor jednog udruženja koje se zalaže za zaštitu prava gojaznih osoba.

Mrtvo more presušuje

“Mrtvo more polako presušuje i samo ga neki veliki tehnički zahvat može spasiti”, kaže se u izvještaju Associated Pressa. Naziv Mrtvo more dobilo je zato što zbog velike slanosti u njemu praktički nema života. Mrtvo more nalazi se 400 metara ispod srednje razine svjetskih mora — niže nego bilo koja druga vodena površina na Zemlji. “Rijeka Jordan, jedina rijeka koja utječe u Mrtvo more, tisućama je godina nadoknađivala gubitak vode [uzrokovan velikim isparavanjem]”, kaže se u članku. “No, posljednjih nekoliko desetljeća stanovnici Izraela i Jordana crpe vodu iz rijeke Jordana i njome navodnjavaju velika polja duž obala te uske rijeke koja dijeli njihove dvije zemlje, pa stoga Mrtvo more polako presušuje.” Ukoliko se ništa ne poduzme, razina mora i dalje će se smanjivati otprilike metar godišnje, što će imati strašne posljedice po životinjski svijet i vegetaciju okolnog područja, zaključeno je na temelju jednog istraživanja provedenog u Izraelu. Suša koja traje već pet godina dodatno otežava problem.