Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Pogled u svijet

Pogled u svijet

Oblaci i slonovi

Koliko je težak oblak? Jedan kumulus može imati u sebi oko 550 tona vode, piše ABC News. “Da biste si jasnije predočili težinu oblaka (...), zamislite da govorimo o slonovima”, kaže meteorologinja Peggy LeMone. Ako pretpostavimo da je slon težak oko šest tona, onda bi voda koju sadrži samo jedan tipični kumulus mogla biti teška kao stotinjak slonova. Sva ta voda zadržava se u atmosferi u obliku sitnih kapljica, a one lebde nošene toplim zrakom koji pristiže iz nižih slojeva. Veliki olujni oblak sadrži još puno više vode nego pahuljasti kumulus i može biti težak kao 200 000 slonova. A koliko je težak oblak tropskog ciklona? Gđa LeMone procijenila je težinu vode sadržane u jednom kubnom metru takvog oblaka, a potom je taj broj pomnožila s volumenom čitavog oblaka. Kakav je bio rezultat? Takav oblak težak je kao četrdeset milijuna slonova. “To znači da težina vode koja je sadržana u jednom oblaku tropskog ciklona premašuje težinu svih slonova na Zemlji, a možda čak i svih slonova koji su ikad na njoj živjeli”, kaže se u izvještaju.

Kada prati zube

Ako perete zube odmah nakon konzumiranja kiselkastih pića ili hrane kiselog okusa, mogli biste oštetiti zubnu caklinu, piše list Milenio iz Ciudad de Mexica. Izvještavajući o istraživanju koje je provedeno u Göttingenu, list upozrava da kisela hrana “privremeno omekša zubnu caklinu“. Stoga se ona može oštetiti ako se zube pere odmah nakon jela. Umjesto toga, “preporučljivo je sačekati nekoliko minuta da zubna caklina ponovno očvrsne“.

Nova vrsta otkrivena nakon što je uništeno njeno stanište

Kad je na nenastanjenom otoku Carrizalu u venezuelanskoj rijeci Caroni posječena šuma kako bi se na tom mjestu sagradilo branu, otkrivena je jedna dotad nepoznata vrsta ptica, izvještava karakaški Daily Journal. Prije nego što je započelo krčenje šume, u njoj su uzeti primjerci raznih vrsta ptica, mešu kojima je kasnije otkrivena i mala plava sjemenjašica koja je živjela u neprohodnoj bambusovoj šikari. Prirodoslovci se nadaju da će u okolnom području pronaći još koji primjerak te novootkrivene vrste. U međuvremenu istraživač Robin Restall kaže: “Radost zbog otkrivanja plave sjemenjašice (...) umanjujue saznanje da smo već uništili stanište u kojem se ona dugo skrivala.“

Temeljito perite dasku za rezanje mesa!

Je li bolje imati drvenu ili plastičnu dasku za rezanje mesa? “Obje su dobre ako ih temeljito perete”, piše u biltenu UC Berkeley Wellness Letter. “Bez obzira na to režete li sirovo meso na drvenoj ili plastičnoj dasci, poslije ju operite u vrućoj vodi u koju ste dodali deterdžent.” Ako daska ima duboke zasjeke ili je masna, trebate je posebno temeljito oprati. “Možete je i dezinficirati tako da je isperete vodom u koju ste dodali dezinfekcijsko sredstvo”, piše Wellness Letter. Također trebate dobro oprati i obrisati ruke te nož kojim ste rezali meso.

Djeca predškolskog uzrasta i kompjuteri

Neki istraživači kažu da to što djeca predškolskog uzrasta “mnogo vremena provode pred kompjuterom umjesto da se igraju, kao što je to nekad bio običaj”, ne samo da nije naročito korisno nego “može dovesti do toga da se djeca počnu povlačiti u sebe, da imaju problema s koncentracijom, budu manje kreativna, pa čak i da postanu depresivna i tjeskobna”, izvještavaju novine Vancouver Sun. Kompjuteri mijenjaju djetetov “trodimenzionalni, stvarni svijet u dvodimenzionalni svijet koji postoji samo na kompjuterskom ekranu”, kaže psihologinja Sharna Olfman. Istraživači ističu kako je važno da “roditelji igraju s djecom igre koje zahtijevaju maštovitost”. Na taj način djeca uče “riječi, boje, oblike, brojeve i pravila lijepog ponašanja te se upoznaju sa situacijama koje se događaju u svakodnevnom životu”. Psihologinja Jane Healy kaže da je takav način igranja naročito važan za dijete od njegovog rođenja do sedme godine života. Takve igre pomažu djeci da razvijaju sposobnost koncentracije, dok kompjuterske igre mogu imati suprotan učinak.

Televizija — “teška droga”

“Djeca koja gledaju televiziju više od dva sata dnevno postižu lošiji uspjeh u školi”, pišu španjolske novine La Vanguardia. Pedijatar Francisco Muñoz kaže da televizija može itekako doprinijeti obrazovanju djece, no istovremeno upozorava na štetne posljedice gledanja televizije. On smatra da su lošije ocjene kod djece koja puno gledaju televiziju posljedica “sporijeg sazrijevanja i smanjene sposobnosti apstraktnog mišljenja”. Muñoz također napominje: “Sasvim je jasno da kod tinejdžera postoji veza između gledanja određenih televizijskih programa, reklama i muzičkih spotova te uživanja alkohola, duhana i droge.” Dječji psihijatar Paulino Castells priznao je da ne oponašaju sva djeca loše vladanje koje vide na televiziji, no ipak je nazvao televiziju “teškom drogom” zbog toga što ona “pogubno utječe na djetetov um”.

Buka u učionicama

Jeka i neprestana buka u učionicama otežavaju učenicima praćenje nastave, piše njemački časopis Der Spiegel. “Što je djeci teže razumjeti ono što nastavnik govori, to će teže upamtiti gradivo”, kaže psihologinja Maria Klatte. Istraživači su ustanovili da u nekim školama u Njemačkoj buka doseže jačinu od 70 do 90 decibela. “Ljudi koji se bave umnim radom ne bi smjeli na radnom mjestu biti izloženi buci većoj od 55 decibela”, objašnjava Gerhart Tiesler, koji se bavi istraživanjem buke. “U proizvodnim pogonima u kojima je buka veća od 85 decibela preporučuje se korištenje pomagala za zaštitu od buke.” Osim toga, što duže zvukovi odzvanjaju prostorijom — bilo da se radi o govoru, škripanju stolice ili kašljanju — to je teže koncentrirati se. Ugradnjom stropova koji apsorbiraju zvukove moglo bi se smanjiti buku i jeku, što bi nastavnicima i učenicima pomoglo da sačuvaju živce i glas, no mnoge škole nemaju za to novaca.

Supermarketi ugrožavaju male trgovine

“Otvaranje mnogih supermarketa u istočnoj i južnoj Africi ugrožava poslovanje malih trgovina i tržnica, što dovodi do toga da poljoprivrednici u seoskim područjima ne mogu zarađivati za život”, piše njemački znanstveni bilten wissenschaft-online. U Keniji već danas postoji 200 supermarketa i 10 hipermarketa u kojima se odvija 30 posto trgovine prehrambenim proizvodima — jednako koliko i u 90 000 malih trgovina. Prema riječima Kostasa Stamoulisa iz Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu, zbog nagle urbanizacije i globalizacije “Afrika će doživjeti puno veće promjene u načinu opskrbe prehrambenim proizvodima nego što je to bio slučaj u razvijenim zemljama svijeta”. Stručnjaci smatraju da bi se udruživanjem malih trgovaca moglo izbjeći privrednu katastrofu jer bi se time stvorilo uvjete za prodaju domaćih proizvoda. Osim toga, stručnjaci smatraju da bi trebalo obrazovati poljoprivrednike kako bi im se pomoglo da se prilagode novim uvjetima poslovanja.