ARHEOLOŠKA istraživanja doprinijela su obnavljanju olimpijskih igara u suvremeno doba. Otkrića u antičkom grčkom gradu Olimpiji potakla su francuskog baruna Pierrea de Coubertina da predloži obnavljanje igara. Tako su 1896. u Ateni održane prve olimpijske igre modernog doba.

Nekoliko godina prije 2004. u kolijevci olimpijskih igara započela je izgradnja olimpijskih sportskih objekata. Glavni grad Grčke izgledao je kao veliko gradilište jer je u sklopu priprema za olimpijske igre trebao biti temeljito preuređen.

U Ateni će se od 13. do 29. kolovoza 2004. održati XXVIII. Olimpijske igre. Na njima će sudjelovati oko 10 000 sportaša iz 201 zemlje — po broju zemalja sudionica ove igre premašuju sve dosadašnje. Sportaši će se natjecati u 28 disciplina, a natjecanja će se održavati na 38 lokacija. Bit će priređeno preko 300 svečanih dodjela medalja. U gradu će boraviti otprilike 21 500 novinara, a za sigurnost posjetitelja brinut će se oko 55 000 zaštitara.

Atenjani već dugo vremena sanjaju o tome da se olimpijske igre ponovno organiziraju u zemlji u kojoj su i nastale. Budući da se 1996. obilježavala stota obljetnica održavanja prvih suvremenih olimpijskih igara, smatrali su da bi to bila idealna prilika da se olimpijske igre ponovno organiziraju u njihovoj zemlji.

Međutim, Atena nije bila izabrana za domaćina Olimpijskih igara 1996. Grad navodno nije imao sportske objekte ni popratnu infrastrukturu koja je potrebna za održavanje tako velike dvotjedne manifestacije.

Taj neuspjeh potaknuo je Grčku i njen glavni grad na akciju. Atenjani su čvrsto odlučili ispraviti grešku. Oboružani dobrom voljom i solidnim planovima, ponovno su se kandidirali 1997. Taj put izabrani su za domaćine Olimpijskih igara 2004.

Atena je trebala biti temeljito preuređena. Želja za organiziranjem igara pokrenula je val neviđene aktivnosti i razvoja. Posvuda se strojevima kopalo zemlju i radilo na poboljšanju infrastrukture. Gradilo se ceste i objekte  koji su potrebni za održavanje igara. Čak se i vikendom posvuda moglo vidjeti bagere i dizalice te ljude koji su neumorno radili unatoč nesnosnoj ljetnoj vrućini.

U ožujku 2001. prvi je avion sletio na novi atenski međunarodni aerodrom, koji je proglašen jednim od najboljih u svojoj kategoriji. U Ateni je također planirana izgradnja 120 kilometara cesta te obnova 90 kilometara postojećih prometnica. Da bi se izbjeglo prometne gužve, na novoj cestovnoj mreži sagrađeno je i četrdesetak nadvožnjaka. Otvorene su nove linije podzemne željeznice, a planirana je i izgradnja 24 kilometra tramvajskih linija. U nastojanju da se rastereti cestovni promet i smanji zagađenje zraka, na širem gradskom području izgrađeno je 32 kilometra željezničke pruge s nekoliko moderno uređenih željezničkih stanica.

Sve u svemu, Atenjani su uložili velik trud kako bi za samo nekoliko godina stvorili novi, čišći grad s više zelenih površina i novim sustavom javnog prijevoza. Jacques Rogge, predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO), izjavio je: “Ljudi koji znaju kako je Atena izgledala prije igara neće je moći prepoznati kad je vide nakon igara.”

Kako se približavao dan svečanog otvorenja olimpijskih igara, tempo priprema sve se više ubrzavao. MOO-ov predsjednik Rogge usporedio je tempo izgradnje i drugih pripremnih radova s grčkim narodnim plesom sirtakijem. Pomalo šaljivim tonom rekao je: “Sve me to podsjeća na sirtaki. Njegov je tempo u početku vrlo spor, zatim postaje sve brži, a na kraju je toliko brz da ga ne možete pratiti.”

Tako je u sjevernom predgrađu Atene u relativno kratkom roku sagrađeno olimpijsko selo, koje se smatra “najvažnijim projektom u sklopu priprema za olimpijske igre”. Taj kompleks u kojem će za vrijeme olimpijskih igara biti smješteno otprilike 16 000 sportaša i ostalih članova sportskih timova najveće je stambeno naselje koje je ikad sagrađeno u Grčkoj. Nakon igara u njemu će stanovati oko 10 000 Atenjana.

Organizatori nisu zanemarili ni vezu između antičke povijesti i tradicije suvremenih olimpijskih igara. Neke svečanosti održat će se u drevnoj Olimpiji. Ostalim važnim arheološkim lokalitetima posvetit će se pažnja na drugim kulturnim priredbama koje će se održavati u vrijeme olimpijskih igara. Blizu mjesta na kojem se odigrala čuvena Maratonska bitka sagrađen je novi veslački centar. Maratonci će se moći pohvaliti da su trčali stazom kojom su trčali maratonci antičkog doba. Organizatori su odlučili da se maraton trči točno onim putem kojim je  490. pr. n. e. prošao atenski vojnik koji je, prema legendi, pretrčao 42 kilometra od Maratonskog polja do Atene kako bi javio pobjedu Grka nad Perzijancima.

Kad prilikom svečanog otvorenja započne vatromet, sve će oči biti uperene u olimpijski stadion. Taj obnovljeni stadion koji može primiti 75 000 posjetilaca mnogi smatraju najatraktivnijim olimpijskim objektom u Ateni. Njegovom jedinstvenom izgledu uvelike doprinosi krov koji je projektirao čuveni španjolski arhitekt Santiago Calatrava.

To remek-djelo suvremene arhitekture koje će natkrivati prostor veličine 10 000 kvadratnih metara načinjeno je od staklenih ploča čija ukupna težina iznosi 16 000 tona. Čitava konstrukcija počivat će na dva ogromna luka. Svaki je visok 80 metara i ima raspon od 304 metra! Lukove čine čelične cijevi od kojih je svaka teška između 9 000 i 10 000 tona te “toliko široka da kroz nju može proći autobus”, kaže jedan građevinski stručnjak. Očekuje se da će ukupna težina krova biti dvostruko veća od težine Eiffelovog tornja u Parizu.

No zašto je potreban tako velik krov? Zamislite kako je u Ateni vruće kad u kolovozu pripeče sunce! Staklene ploče od kojih bi trebao biti načinjen krov stadiona imaju filter koji reflektira 60 posto Sunčeve svjetlosti. No, postoje i neki drugi razlozi. Između ostalog, zamišljeno je da ta nesvakidašnja konstrukcija bude znamenitost po kojoj će se pamtiti Olimpijske igre u Ateni. Bivši grčki ministar kulture Evangelos Venizelos izjavio je da je taj krov “vrhunsko arhitektonsko postignuće i simbol atenskih Olimpijskih igara”.

Nakon svečanog zatvaranja igara svi će ti impresivni objekti podsjećati na ogroman trud koji je uložen u organiziranje te velike sportske manifestacije. Atenjani se nadaju da će sve što su učinili u sklopu priprema za olimpijske igre poboljšati kvalitetu života u njihovom gradu. A što se tiče problema s kojima će se suočavati, oni će ih, kao i uvijek, rješavati bez puno uzrujavanja.