TOG jutra u domu obitelji Johnson * sve je bilo u najboljem redu. Započeo je uobičajeni radni dan. Otac, majka i dvoje djece ustali su i spremali se za svakodnevne aktivnosti. Gail je opomenula svog 14-godišnjeg sina Matta, koji je trebao krenuti u školu, da će zakasniti na autobus ako se ne požuri. Potom se dogodilo nešto potpuno neočekivano. U roku od pola sata Matt je sprejem pošarao zid u svojoj sobi, zapalio vatru u garaži i pokušao se objesiti u potkrovlju.

Gail i njen suprug Frank slijedili su kola hitne pomoći u kojima je Matt odvezen u bolnicu. Nikako nisu mogli shvatiti što se dogodilo. Nažalost, to je bio tek početak nevolja. Uslijedilo je mračno razdoblje Mattove duševne bolesti, obilježeno mnogim psihotičnim napadajima. U pet mučnih godina Matt se nekoliko puta pokušao ubiti, dvaput je bio uhapšen, bio je na liječenju u sedam psihijatrijskih bolnica te je bezbroj puta odlazio na razgovore sa psihoterapeutima. Zbunjeni prijatelji i članovi obitelji često nisu znali što bi rekli ili učinili.

Procjenjuje se da svaki četvrti čovjek na svijetu u nekom razdoblju svog života oboli od neke duševne bolesti ili ima psihičke smetnje. S obzirom na taj zapanjujući podatak, moguće je da i vi imate roditelja, dijete, brata, sestru ili prijatelja koji pati od nekog psihičkog poremećaja. * Što možete učiniti ako netko koga volite ima takvih problema?

● Prepoznajte simptome. Kod osobe koja pati od nekog psihičkog poremećaja možda neće odmah biti postavljena dijagnoza. Prijatelji i članovi obitelji mogli bi simptome bolesti pripisati hormonalnim promjenama, slabom fizičkom zdravlju, karakternim manama osobe ili činjenici da se ona nalazi u teškim okolnostima. Mattova majka već je prije primijetila da se on ponekad čudno ponaša i da je potišten, no ona i njen suprug mislili su da je to normalno u pubertetu te da će sve to brzo proći. Međutim, značajne promjene u navikama spavanja, ishrani ili ponašanju mogu biti znak da se radi o nekom ozbiljnijem problemu. Ako pomognete voljenoj osobi da ode na pregled kod stručne osobe, to bi moglo dovesti do uspješnog  liječenja i poboljšanja kvalitete njenog života.

● Upoznajte se s bolešću. Ljudi koji pate od psihičkih poremećaja obično nisu u stanju puno istraživati o svojoj bolesti. Stoga je dobro da sami prikupite informacije iz najnovijih i pouzdanih izvora jer vam to može pomoći da razumijete što se dešava s osobom koju volite. To vam ujedno može pomoći da otvoreno razgovarate s drugima i da znate što u takvim situacijama trebate reći. Naprimjer, Gail je dala Mattovoj baki i djedu medicinske brošurice koje su im pomogle da saznaju nešto više o njegovoj bolesti i o tome kako mu mogu pomoći.

● Informirajte se o načinu liječenja. Premda neki psihički poremećaji mogu dugo trajati, uz odgovarajuće liječenje mnogi bolesnici mogu živjeti stabilnim i prilično aktivnim životom. Nažalost, mnogi godinama pate i ne traže pomoć. Kao što čovjek koji ima ozbiljnih problema sa srcem treba pomoć specijalista za srčane bolesti, tako i onaj tko pati od neke duševne bolesti treba pomoć stručnjaka koji znaju liječiti takve bolesti. Tako, naprimjer, psihijatri mogu prepisati lijekove koji, ako se uzimaju redovito, mogu kontrolirati raspoloženje, ublažiti napetost i ispraviti iskrivljen način razmišljanja. *

● Potaknite oboljelu osobu da zatraži pomoć. Ljudi koji pate od psihičkih poremećaja možda nisu svjesni da im je potrebna pomoć. Mogli biste predložiti oboljelom članu svoje obitelji da posjeti određenog liječnika, pročita neke korisne članke ili porazgovara s nekim tko se uspješno nosi sa sličnim poremećajem. Možda osoba neće prihvatiti vaš savjet. No svakako nešto poduzmite ako postoji opasnost da osoba o kojoj vodite brigu naudi sebi ili drugima.

● Nemojte okrivljavati osobu. Znanstvenici još uvijek nisu točno utvrdili kako složena kombinacija genetskog nasljeđa, vanjskih faktora i utjecaja društvene sredine doprinosi poremećaju u radu mozga. Psihički poremećaj može biti uzrokovan kombinacijom faktora, kao što su ozljede mozga, zloupotreba opojnih sredstava, vanjski utjecaji koji izazivaju stres, poremećaj biokemijske ravnoteže te nasljedna sklonost psihičkim poremećajima. Nema smisla optuživati bolesnika da je svojim postupanjem sam uzrokovao svoju bolest. Bilo bi bolje da se usredotočite na pružanje pomoći i podrške.

● Budite realni u očekivanjima. Ako previše očekujete od oboljele osobe, možete je obeshrabriti. S druge strane, ako previše naglašavate njena ograničenja, možete kod nje izazvati osjećaj bespomoćnosti. Stoga budite realni u očekivanjima. Naravno, pritom ne trebate tolerirati neispravno ponašanje. Osobe koje pate od psihičkih poremećaja mogu, kao i svi drugi ljudi, naučiti da moraju snositi odgovornost za svoje postupke. Nasilno ponašanje možda će zahtijevati poduzimanje određenih zakonskih mjera ili ograničavanje kontakata s drugim ljudima kako bi se zaštitilo i bolesnika i druge.

● Održavajte komunikaciju. Čak i ako vam se ponekad čini da bolesnik krivo tumači vaše  riječi, imajte na umu da je komunikacija prijeko potrebna. Reakcije osobe koja pati od nekog psihičkog poremećaja ponekad su nepredvidljive, a njene emocije mogu se doimati neprimjerenima datoj situaciji. Međutim, ako je kritizirate zbog onog što kaže, samo ćete je opteretiti osjećajem krivnje, pa će biti još više deprimirana. Kad riječi ne pomažu, samo mirno sjedite i slušajte. Pokažite osobi da razumijete što misli i osjeća. Nemojte je osuđivati. Nastojte ostati mirni. Ako uvijek iznova pokazujete voljenoj osobi da vam je stalo do nje, to će biti na korist i vama i njoj. Tako je bilo i u Mattovom slučaju. Nekoliko godina kasnije on se zahvalio svima koji su mu, kako je on to rekao, ‘pomagali i kad nije htio pomoć’.

● Mislite na potrebe drugih članova obitelji. Kad se obitelj mora usredotočiti na pomaganje onome tko je obolio, neki članovi obitelji mogu biti zapostavljeni. Tako je Mattova sestra Amy neko vrijeme imala osjećaj da “živi u sjeni svog brata i njegove bolesti”. Čak je umanjivala svoje uspjehe kako ne bi skretala pažnju na sebe. Istovremeno joj se činilo da roditelji očekuju od nje da u svemu bude još bolja nego inače, kako bi na neki način nadoknadila sve ono što njen brat nije mogao raditi. U takvoj situaciji neka zapostavljena djeca stvaraju probleme kako bi privukla pažnju na sebe. Obitelji koje proživljavaju krizu trebaju pomoć kako bi se svakom članu moglo pružiti potrebnu pažnju. Naprimjer, kad su Mattovi roditelji bili zaokupljeni njegovim problemima, braća iz skupštine Jehovinih svjedoka kojoj oni pripadaju pomagala su Amy, posvećujući joj posebnu pažnju.

● Potičite osobu da se brine za svoje psihičko zdravlje. Temeljit plan za poboljšanje psihičkog zdravlja treba uključivati odgovarajuću ishranu, vježbanje, dovoljno spavanja i društvene aktivnosti. Osobe koje pate od psihičkih poremećaja obično se osjećaju manje nelagodno kad se nalaze u društvu svega nekoliko prijatelja i bave nekim jednostavnim aktivnostima. Isto tako, imajte na umu da alkohol može pogoršati simptome bolesti te pojačati ili smanjiti djelovanje lijekova. Članovi obitelji Johnson sada nastoje voditi brigu o psihičkom zdravlju cijele obitelji. To koristi svima njima, a naročito Mattu.

● Vodite brigu o sebi. Stres kojem ste izloženi dok se brinete o nekome tko pati od psihičkog poremećaja može štetno utjecati na vaše zdravlje i kvalitetu vašeg života. Stoga je prijeko potrebno da posvetite pažnju svojim fizičkim, emocionalnim i duhovnim potrebama. Svi su članovi obitelji Johnson Jehovini svjedoci. Gail smatra da joj je vjera uvelike pomogla da se nosi s obiteljskim problemima. Ona kaže: “Kršćanski sastanci pomagali su mi da se oslobodim stresa, ostavim sve brige po strani i usredotočim se na važnija pitanja te nadu u trajno rješenje svih naših problema. Bezbroj puta očajnički sam molila Boga za pomoć i uvijek bi došlo do neke promjene koja bi mi ublažila patnje. Uz Jehovinu pomoć sačuvala sam unutarnji mir, što je u našoj situaciji pravo čudo.”

Matt je danas već odrastao čovjek i potpuno drugačije gleda na život. “Smatram da sam nakon svega što sam proživio postao bolji čovjek”, kaže on. Mattova sestra Amy također smatra da je iz tog iskustva izvukla vrijednu pouku. “Više nisam toliko kritična prema drugima”, kaže ona. “Nikad ne znamo s kakvim se problemima netko može mučiti i što pritom proživljava. To zna samo Jehova Bog.”

Ako netko od vaših najmilijih pati od nekog psihičkog poremećaja, uvijek budite spremni otvorena uma saslušati tu osobu i pomoći joj. Time joj možete pomoći da se lakše nosi sa svojom situacijom, pa čak i da živi sretnim i ispunjenim životom.