Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Natalitet i umjetna oplodnja

Natalitet i umjetna oplodnja

Dana 25. srpnja 1978. u Oldhamu (Engleska) svijet je ugledala jedna uistinu posebna djevojčica. Bila je to Louise Joy Brown — prva beba iz epruvete.

DEVET mjeseci ranije Louise je začeta u laboratoriju metodom in vitro fertilizacije (IVF), odnosno izvantjelesne oplodnje. Iz tijela njene majke uzeta je jedna jajna stanica i spojena sa spermom u jednoj staklenoj posudi. Dva i po dana kasnije, nakon što se oplođena stanica podijelila na osam mikroskopski sitnih stanica, ta mala nakupina stanica prenesena je u majčinu maternicu kako bi se u njoj nastavila normalno razvijati. Louisino rođenje obilježilo je pravu prekretnicu u liječenju neplodnosti.

In vitro fertilizacija dala je zamaha razvoju onoga što danas poznajemo kao asistiranu (potpomognutu) reprodukciju, odnosno umjetnu oplodnju, a obuhvaća sve metode liječenja neplodnosti koje podrazumijevaju manipulaciju muškim ili ženskim spolnim stanicama. Razmotrimo neke primjere. Godine 1984. jedna žena iz Kalifornije (SAD) rodila je dijete uz pomoć donirane jajne stanice jedne druge žene. Te iste godine u Australiji je rođena beba koja se razvila iz zamrznutog embrija. Godine 1994. jedna 62-godišnja žena u Italiji rodila je zahvaljujući doniranim jajnim stanicama koje su oplođene spermom njenog muža.

Brz razvoj

Danas, nešto više od 25 godina nakon što je Louise Joy Brown rođena, istraživači su iznašli širok spektar lijekova i brojne visokosofisticirane metode liječenja, što je iz temelja promijenilo pristup liječenju neplodnosti. (Vidi okvire “Neke metode liječenja neplodnosti” i “Moguće opasnosti”.) Uslijed tog naglog napretka na području reproduktivne medicine značajno je porastao i broj djece koja su svijet ugledala putem umjetne oplodnje. Naprimjer, 1999. samo je u Sjedinjenim Državama na taj način rođeno preko 30 000 djece. U nekim skandinavskim zemljama između 2 i 3 posto djece koja se rode godišnje također je začeto umjetnom oplodnjom. Metodom in vitro fertilizacije u čitavom se svijetu godišnje rodi oko 100 000 djece. Procjenjuje se da je od 1978. na taj način rođeno oko milijun djece.

Umjetna oplodnja primjenjuje se uglavnom u razvijenim zemljama. Svaki pojedinačni tretman, odnosno ciklus, košta više tisuća eura, tako da državna i privatna zdravstvena osiguranja obično ne mogu pokriti sve troškove tih tretmana. U časopisu Time stajalo je kako “ženu koja do 45. godine sedam puta pokuša zanijeti metodom in vitro fertilizacije ti tretmani mogu stajati 100 000 dolara”. Pa ipak, umjetna oplodnja pruža nadu mnogim neplodnim parovima koji su prije mogli razmišljati samo o usvajanju djece. Različitim metodama liječenja neplodnosti koje se primjenjuju u današnje vrijeme uspješno se uklanjaju mnogi uzroci neplodnosti i kod žena i kod muškaraca. *

Zbog čega je umjetna oplodnja toliko raširena?

Jedan razlog tome svakako je suvremeni način života. U jednom izvještaju koji je objavilo Američko udruženje za reproduktivnu medicinu stoji: “Budući da zbog stjecanja visoke naobrazbe i ostvarivanja poslovne karijere žene kasnije stupaju u brak, prosječna dob rodilja u proteklih se trideset godina povećala. A kako su žene koje su rođene u razdoblju povećanog nataliteta sada u kasnoj reproduktivnoj dobi, sve je više žena koje u toj dobi traže pomoć zbog neplodnosti.”

Neke žene nisu ni svjesne koliko s vremenom opada njihova sposobnost reprodukcije. Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, šanse da žena u dobi od 42 godine zatrudni prirodnim putem, odnosno oplodnjom vlastite jajne stanice, i rodi manje su od 10 posto. Zbog toga se prilikom liječenja neplodnosti kod žena u tim godinama često koriste donirane jajne stanice.

Zahvaljujući neočekivanom razvoju reproduktivne medicine, neplodni parovi sada čak mogu “usvojiti” neki embrij, odnosno neiskorištenu oplođenu jajnu stanicu koja je preostala nakon liječenja nekog drugog para. Procjenjuje se da se samo u Sjedinjenim Državama čuva oko 200 000 takvih zamrznutih embrija. Radijska i televizijska kuća CBS nedavno je izvijestila: “Donacija embrija već neko vrijeme polako, ali sigurno, utire sebi siguran put.”

Sasvim je razumljivo da ovakav razvoj događaja na području umjetne oplodnje nameće čitav niz pitanja. Koliko je takva vrsta oplodnje etički i moralno ispravna? Što Biblija kaže o tome? Na ova i još neka pitanja bit će odgovoreno u sljedećem članku.

^ odl. 7 Neki uzroci neplodnosti kod žena jesu problemi s ovulacijom, neprohodni jajovodi i endometrioza. Neplodnost kod muškaraca često je povezana s neadekvatnom proizvodnjom spermatozoida.