Neki istraživači kažu da “istovremeno obavljanje više poslova opterećuje mozak”, piše kanadski list Toronto Star. Istraživanja pokazuju da ljudi koji su skloni istovremeno obavljati više zadataka slabije rade svoj posao, prave više grešaka i čak češće obolijevaju. Kod nekih se ljudi mogu javiti “problemi s pamćenjem, bolovi u leđima, smanjena otpornost na gripu, probavne smetnje, pa čak i bol u zubima i desnima”. Istraživanja američkog Državnog zavoda za zdravstvo pokazuju da obavljanje određenih poslova dovodi do aktiviranja točno određenih dijelova u čovjekovom mozgu. No kad ljudi istovremeno obavljaju dvije ili tri radnje, primjerice razgovaraju na mobitel i voze automobil, “mozak počinje slabije raditi”, kaže dr. John Sladky, neurolog sa Sveučilišta Emory u Atlanti (SAD). “Mozak ne može i neće to raditi.” Istraživači kažu da ljudi moraju usporiti i pomiriti se s činjenicom da mozak ne može raditi sve što oni od njega traže.

Znanstvenici koji vrše istraživanja u dolini rijeke Caure u Venezueli nedavno su objavili da su “otkrili deset novih vrsta ribe”. Među njima su jedna sitna vrsta ribe “sa žarkocrvenim repom”, “som s ticalima u obliku krijeste” te “pirana koja se hrani voćem i mesom”, pišu venezuelske novine El Universal. To područje gotovo netaknute tropske šume i čistih rijeka opisano je kao jedno od najbogatijih i biološki najraznovrsnijih mjesta na planetu. Znanstvenici traže od države da zaštiti to područje, koje je ugroženo zbog poljoprivrede, ribolova, građevinske djelatnosti, rudarstva i moguće gradnje hidroelektrana.

“U Njemačkoj pacijenti moraju čekati u prosjeku 48 minuta prije nego što dođu na red kod liječnika. Neki čekaju i puno duže”, piše časopis Psychologie Heute. Jedno nedavno istraživanje koje je u 610 liječničkih ordinacija proveo njemački Zavod za analizu poslovanja, savjetovanje i strateški razvoj pokazalo je “koliko su pacijenti nezadovoljni tom situacijom”. U ordinacijama u kojima liječnici nisu ništa poduzeli kako bi riješili problem “u roku od godinu dana broj redovnih pacijenata smanjio se za 19 posto”, kaže se u jednom izvještaju. U ambulantama u kojima su čekaonice bile pune ljudi liječnici i medicinske sestre bili su izloženi znatno većem stresu, a obim posla koji su obavljali bio je za trećinu manji nego u drugim ambulantama. Osim toga, medicinske sestre radile su dvostruko više grešaka.

“Gotovo svaki četvrti Australac priznao je da na poslu krade uredski pribor”, piše sidnejski The Sun-Herald. Istraživanje u kojem je sudjelovalo preko 2 000 službenika pokazalo je da mnogi imaju naviku otvarati datoteke u kojima su pohranjeni osobni podaci o njihovim radnim kolegama, koristiti Internet u privatne svrhe u toku radnog vremena, neovlašteno stavljati programe na kompjuter na kojem rade te koristiti službeni softver kod kuće. “Mnogi ljudi očito ne znaju što je ispravno, a što nije”, rekao je voditelj istraživanja Garie Dooley.

Nedavno su redovnici iz jednog budističkog hrama u Japanu podnijeli tužbu protiv porezne uprave, tvrdeći da ih treba osloboditi poreza na prihode koje ostvaruju vršeći pogrebe kućnih ljubimaca, kremirajući njihove posmrtne ostatke te pohranjujući urne s njihovim pepelom, piše japanski list IHT Asahi Shimbun. Porezni ured tvrdi da je kremiranje kućnih ljubimaca i vršenje vjerskih obreda prilikom njihove sahrane “posao koji se temelji na ugovoru o pružanju usluga” te da zbog pohranjivanja urni s pepelom hram spada u kategoriju “poduzeća koja nude usluge skladištenja robe”. S druge strane, hramski predstavnici tvrde da je “obred sahrane vjerski čin kojim se nastoji ublažiti tugu ožalošćenog vlasnika kućnog ljubimca te umiriti dušu životinje”, a ne zaraditi novac.

Godine 2003. u svijetu je zabilježeno manje avionskih nesreća nego bilo koje druge godine od 1950-ih, kad se počelo voditi evidenciju, izvještava časopis Flight International. U nesrećama su poginule 702 osobe, što je manje nego bilo koje druge godine od 1990. do danas, premda je gustoća zračnog prometa otad porasla za 40 posto. Londonski Daily Telegraph piše kako je jedan od razloga “zbog kojih je došlo do poboljšanja sigurnosti zračnog prometa bio smanjenje broja nesreća u kojima je zbog navigacijskih grešaka avion udario o neku uzvisinu. Premda su novi navigacijski uređaji koji upozoravaju pilota kad se približi tlu ili nekoj prepreci doprinijeli smanjenju broja nesreća, smatra se da ni ti uređaji ‘nisu nepogrešivi’.” Mnogi stariji avioni nisu opremljeni takvim uređajima.

Jednostavna i jeftina terapija vodenom otopinom magnezijevog sulfata, ili gorke soli, može upola smanjiti opasnost da u trudnoći dođe do komplikacije koja je opasna po život, piše londonski The Times. Eklampsija je opasan poremećaj kod kojeg povišeni krvni tlak uzrokuje jake grčeve. Od eklampsije godišnje u svijetu umre preko 50 000 žena i njihove nerođene djece. Premda se u Sjedinjenim Državama terapija magnezijevim sulfatom (koji se daje u obliku infuzije ili injekcijama) već godinama primjenjuje pri liječenju preeklampsije, poremećaja koji može dovesti do eklampsije ukoliko se ne liječi, u većini drugih zemalja ta terapija nije naročito popularna. Stoga je jedan međunarodni tim liječnika s Medicinskog instituta u Oxfordu (Engleska) “odlučio ispitati učinkovitost gorke soli putem istraživanja u kojem je trebalo sudjelovati 10 000 žena iz 33 zemlje svijeta”, piše The Times. “Nakon tri godine (...) istraživanje je prekinuto prije predviđenog roka jer je postalo jasno da je ta terapija vrlo korisna. Kod žena koje boluju od preeklampsije terapija magnezijevim sulfatom smanjila je rizik od pojave grčeva za 58 posto, a rizik od smrti za 45 posto.” Terapija “košta samo tri funte po osobi, što znači da je dostupna i ženama u nerazvijenim zemljama”.

“Zabrinjavajuće mnogo učenica tinejdžerskog uzrasta preskače obroke zbog toga što su opsjednute vitkom linijom i žele izgledati poput manekenki i pop-zvijezda”, piše londonski Daily Telegraph. Istraživanje prehrambenih navika 300 000 učenika koje je provela britanska agencija Schools Health Education Unit pokazalo je da preko 40 posto djevojaka u dobi od 14 i 15 godina “ide u školu bez doručka. U usporedbi s rezultatima jednog sličnog istraživanja koje je provedeno 1984, broj djevojaka koje ne doručkuju danas je gotovo dvaput veći.” Porastao je i broj djevojaka koje preskaču ručak. Godine 1984. to je činilo 2 posto djevojaka, a 2001. čak 18 posto. Zbog povećane opasnosti da se kod učenica pojave poremećaji u prehrani, kao što su anoreksija i bulimija, od ravnatelja ženskih škola traži se da kontroliraju tjelesnu težinu učenica. Dječaci također pokazuju više zanimanja za razne dijete. Među dječacima u dobi od 12 i 13 godina broj onih koji žele smršaviti porastao je s 26 posto na 31 posto, dok je kod onih u dobi od 14 i 15 godina porastao s 21 posto na 25 posto.