DJETINJSTVO je razdoblje u kojem sve što naučimo odnosno ne naučimo može utjecati na naše buduće sposobnosti. Što onda roditelji trebaju pružiti djeci kako bi im pomogli da se razviju u uravnotežene, zrele osobe? Pogledajmo do kojeg su zaključka došli neki na temelju istraživanja provedenih u posljednjih nekoliko desetaka godina.

Napredak na području tehnologije snimanja mozga omogućio je znanstvenicima da sada temeljitije nego ikad izučavaju razvoj mozga. Njihova istraživanja pokazuju da je rano djetinjstvo ključno razdoblje za razvoj onih funkcija mozga koje nam omogućavaju da primamo i obrađujemo informacije, normalno izražavamo emocije te svladamo vještinu govora. “U tim ranim godinama života veze u mozgu stvaraju se nevjerojatnom brzinom budući da se u tom razdoblju mozak neprestano oblikuje pod utjecajem genetskih informacija i vanjskih podražaja”, navodi se u časopisu Nation.

Znanstvenici smatraju da se najveći dio tih veza, koje se nazivaju sinapse, formira u prvih nekoliko godina života. To je razdoblje u kojem se “postavlja temelj za nastanak novih veza u mozgu koje će se odraziti na djetetovu inteligenciju, razvoj njegovog osjećaja samopoštovanja i povjerenja u druge te na motivaciju za učenje”, navodi dr. T. Berry Brazelton, stručnjak na području razvoja djece.

U prvih nekoliko godina života mozak djeteta drastično se povećava, uključujući i količinu sinaptičkih veza u njemu te broj funkcija koje obavlja. Kod djeteta koje prima puno informacija i puno uči sinaptičke se veze umnožavaju, stvarajući razgranatu mrežu neuroloških puteva u mozgu. To su veze koje nam omogućavaju da razmišljamo, učimo i logično zaključujemo.

 Nije isključeno da se u mozgu djeteta koje prima više podražaja aktivira više živčanih stanica, a to znači da se stvara i više veza između njih. Zanimljivo je da ti podražaji ne moraju biti isključivo intelektualne naravi, primjerice u obliku činjenica, brojki i jezika. Istraživači su otkrili da su emocionalni podražaji također važni. Naime, istraživanja pokazuju da će mozak male djece koju se ne drži u naručju, ne dodiruje ih se, ne igra se s njima i ne pokazuje im se ljubav razviti manje sinaptičkih veza.

Kako dijete raste tako njegov mozak izgleda odbacuje sinaptičke veze koje mu se čine nepotrebne. Taj bi proces mogao itekako utjecati na razvoj djetetovih sposobnosti. “Ukoliko dijete ne primi potrebne podražaje u pravo vrijeme”, navodi Max Cynader, stručnjak koji se bavi istraživanjem mozga, “određeni dijelovi živčanog sustava neće se razviti u dovoljnoj mjeri.” Prema riječima dr. J. Frasera Mustarda, to bi se moglo loše odraziti na njegovu inteligenciju, sposobnost verbalne komunikacije i rješavanja matematičkih problema, zdravlje u odrasloj dobi, pa čak i na ponašanje.

Sve to pokazuje da bi najranija iskustva u životu djeteta mogla itekako utjecati na njegov kasniji život. O njima bi moglo ovisiti hoće li netko kada odraste biti emocionalno uravnotežen ili nestabilan, hoće li razviti sposobnost apstraktnog razmišljanja i uživljavanja u tuđe probleme ili će mu te sposobnosti manjkati. Zbog toga je uloga roditelja u životu djeteta izuzetno važna. “U toj ranoj fazi života za djecu je od presudne važnosti da imaju brižne roditelje”, navodi jedan pedijatar.

To zvuči vrlo jednostavno — odgajajte svoju djecu, brinite se za njih i ona će napredovati. No roditelji znaju da brinuti se za djecu na ispravan način nije uvijek baš tako jednostavno. To nije nešto što je svima urođeno.

Jedna je anketa pokazala da 25 posto ispitanih roditelja nije znalo da time kako se ponašaju prema djeci mogu ili pozitivno ili negativno utjecati na razvoj njihove inteligencije, samopouzdanje i ljubav prema učenju. Zbog toga se postavlja pitanje: Kako roditelj može na najbolji način pomoći djetetu da razvije svoje sposobnosti i što je djetetu potrebno da bi uspjelo u tome? Da vidimo.