DIJETETIČARKA Diane i viša medicinska sestra Ellen rade s osobama koje imaju problema s viškom kilograma. U intervjuu za Probudite se! složile su se da dijete siromašne ugljikohidratima, a bogate proteinima (meso) mogu dovesti do gubitka težine. Međutim, kažu one, takve dijete, provodi li ih se duže vrijeme, mogu imati i neke štetne posljedice. * To potvrđuje i jedan medicinski priručnik u kojem stoji: “Dijete siromašne ugljikohidratima mogu biti opasne, naročito ako se provode bez liječničkog nadzora.” U njemu dalje stoji: “[One] dovode do naglog gubitka težine, ali uzrokuju nepoželjno povećanje koncentracije ketonskih tijela (tvari koje nastaju uslijed razgradnje masti) u organizmu.” Ako razmišljate o dijeti siromašnoj ugljikohidratima, svakako se posavjetujte s liječnikom.

Ukoliko želite smršaviti, ne očajavajte. “Držati kilograme pod kontrolom nije nemoguće i ne mora biti povezano s izgladnjivanjem i stalnim ponavljanjem mučnih dijeta”, kaže dr. Walter C. Willett. “Uz malo više truda i mašte većina ljudi može razumnim režimom ishrane koji im  odgovara te gotovo svakodnevnom vježbom uspješno držati kilograme pod kontrolom. Duži i zdraviji život sigurno je vrijedan takvog truda” * (kurziv dodan).

Dr. Willett kaže: “Vježbanje je, pored nepušenja, najbolji način da postanete zdraviji ili sačuvate zdravlje te spriječite kronične bolesti.” Koliko bi često trebalo vježbati? Kakve koristi proizlaze iz fizičkog naprezanja?

Neki stručnjaci kažu da svakodnevno vježbanje može biti vrlo korisno, čak i ako se vježba samo pola sata. No drugi kažu da čak i ako se vježba samo tri puta tjedno, može se izbjeći ozbiljne probleme u budućnosti. Tjelesnom se aktivnošću sagorijeva kalorije, a netko tko nastoji smršaviti trebao bi se prije svega pitati: Potrošim li svaki dan više kalorija nego što ih unesem u organizam? Ukoliko se kod vas dešava suprotno, možete biti sigurni da ćete se udebljati. Stoga zaboravite na automobil i hodajte ili vozite bicikl! Idite stepenicama, a ne liftom! Vježbajte! Trošite kalorije!

Dr. Willett objašnjava: “Hodanje je za mnoge izvrstan nadomjestak za neke druge oblike fizičke aktivnosti jer ne iziskuje nikakvu  specijalnu opremu, prilično je bezopasno, a osim toga, hodati se može u svako vrijeme i na svakom mjestu.” Naravno, taj se savjet odnosi na brzo hodanje, a ne na laganu šetnju. Dr. Willett preporučuje 30 minuta bilo kakve fizičke aktivnosti svaki dan ako je to moguće.

Neke izrazito gojazne osobe koje žele smršaviti i spriječiti da se ponovno udebljaju odluče se za neke kirurške zahvate koje im preporuče specijalisti koji se bave liječenjem gojaznosti. Kome su namijenjeni ti zahvati? U knjizi Mayo Clinic on Healthy Weight predlaže se: “Vaš bi vam liječnik mogao preporučiti operaciju ako vam indeks tjelesne mase prelazi vrijednost 40, što je pokazatelj da ste izrazito gojazni.” (Vidi tabelu na 5. stranici.) U djelu Mayo Clinic Health Letter stoji: “Operacijski zahvat u pravilu se preporučuje samo pacijentima u dobi od 18 do 65 godina čiji indeks tjelesne mase prelazi vrijednost 40 i koji zbog težine imaju teških zdravstvenih problema” (kurziv dodan).

Koji su neki od tih operacijskih zahvata? To su premošćivanje tankog crijeva, gastroplastika i premošćivanje želuca. Ovaj posljednji zahvat vrši se tako da se želudac stisne i ostavi samo mali želučani džep u koji stane tek nešto više od deset grama hrane. Zatim se prereže tanko crijevo i zašije ga se za taj džep. Na taj se način premosti veći dio želuca i dvanaesnika.

No što je s onima koji su smršavili? Je li se trud isplatio?