TE RIJEČI opisuju kako je mjesto na kojem se danas nalazi Nairobi izgledalo prije nešto više od sto godina, kad su na njemu živjeli lavovi, nosorozi, leopardi, žirafe, otrovne zmije i mnoge druge vrste životinja. Odvažni pripadnici plemena Masai dovodili su svoja dragocjena stada da se napoje na tamošnjoj rijeci, koja je krasan prizor za nomade. Ustvari, pripadnici plemena Masai nazvali su tu rijeku Uaso Nairobi, što znači “hladna voda”, a mjesto su nazvali Enkarre Nairobi, što znači “mjesto hladne vode”. Tako su nadjenuli ime gradu koji je kasnije iz temelja promijenio povijest Kenije.

 Važan događaj u razvoju Nairobija bila je gradnja kenijske željeznice, koju su svojevremeno neki nazivali i “suludi ekspres”. * Sredinom 1899. već je bilo dovršeno 530 kilometara pruge koja je povezivala obalni grad Mombasu i Nairobi. U to su vrijeme građevinski radnici imali velikih problema s čuvenim “žderačima ljudi” s obale Tsavoa, parom lavova koji je ubio mnoge njihove suradnike. Osim toga, čekala ih je izgradnja izuzetno teške dionice koja vodi kroz Veliku rasjednu dolinu. Budući da je pruga trebala ići dalje prema unutrašnjosti, više nije bilo praktično da se glavno skladište materijala nalazi u Mombasi. Umjesto Mombase Nairobi je, unatoč svom negostoljubivom izgledu, izabran kao najbolja lokacija u unutrašnjosti zemlje na kojoj bi se sagradilo odmorište za radnike te skladište građevnog materijala. Ta je odluka doprinijela tome da Nairobi kasnije postane glavni grad Kenije.

Početkom 20. stoljeća Nairobi je izabran za administrativni centar novoosnovanog Istočnoafričkog protektorata, koji je obuhvaćao i Keniju. Da je unaprijed bio napravljen dobar urbanistički plan, to bi itekako koristilo gradu koji se tek počeo razvijati. Umjesto toga, uz željezničku prugu nicale su nastambe koje su bile sklepane bez ikakvog reda. Zbog tih je nastambi, koje su bile sagrađene od drva, valovitog lima i kojekakvog materijala koji se mogao naći u okolici, Nairobi više nalikovao nekom sirotinjskom naselju nego budućem velegradu od međunarodnog značaja. Na početku 20. stoljeća u Nairobiju je sagrađeno nekoliko zgrada, no njihovi graditelji nisu ni sanjali da će se na tom mjestu razviti tako velik i važan grad. Osim toga, stanovnicima je još uvijek prijetila opasnost od divljih životinja koje su se slobodno kretale okolnim područjima.

Taj novi grad uskoro su poharale razne bolesti. Izbila je i epidemija kuge, koja je za gradsku upravu bila prvi veliki ispit snalažljivosti. Kako se moglo brzo riješiti taj problem? Dijelovi grada u kojima se proširila kuga bili su spaljeni do temelja kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti. U idućih pedesetak godina Nairobi se polako oslobodio svoje ružne prošlosti te postao trgovačko i kulturno središte istočne Afrike.

Nairobi se nalazi na nadmorskoj visini od 1 680 metara, na mjestu s kojeg se pruža veličanstveni pogled na okolno područje. Za vedrih dana iz Nairobija se može vidjeti dvije afričke prirodne znamenitosti. Na sjeveru se nalazi planina Kenya, koja je visoka 5 199 metara. Po visini je prva u Keniji, a druga u čitavoj Africi. Ako pogledate prema jugu, na granici Kenije i Tanzanije vidjet ćete Kilimandžaro, najvišu afričku planinu visoku 5 895 metara. Prije 150 godina geografe i istraživače iz Europe intrigiralo je to što je Kilimandžaro uvijek prekriven snijegom i ledom, premda se nalazi blizu ekvatora.

U posljednjih pedesetak godina Nairobi je doživio potpunu preobrazbu. Grad još uvijek  neprestano raste, o čemu svjedoči izgradnja novih zgrada i nebodera. Pravi je užitak gledati suvremene ogromne nebodere od stakla i čelika koji se u suton sjaje okupani zadnjim zrakama tropskog sunca. Posjetitelji koji dođu u poslovno područje u središtu Nairobija mogli bi se iznenaditi kad čuju da je prije samo stotinjak godina to mjesto bilo prebivalište divljih životinja, vrlo opasno za ljude.

No s vremenom se izmijenio izgled tog područja. Na njemu su se počele uzgajati egzotične biljke, kao što su akacija, prekrasna bugenvilija, palisandar koji ima vrlo lijepe cvjetove i eukaliptus koji brzo raste. Nekadašnje prašnjave staze polako su pretvorene u ulice s drvoredima, koji za vrućih dana stvaraju pješacima ugodnu hladovinu. U botaničkom vrtu koji se nalazi blizu središta grada raste preko 270 vrsta drveća. Stoga je sasvim razumljivo zašto je jedan spisatelj napisao kako Nairobi “izgleda kao da je sagrađen usred šume”. Bujna vegetacija uvelike je zaslužna za ugodne temperature zraka — danju je toplo, a noću relativno svježe.

Nairobi poput velikog magneta privlači ogromno mnoštvo ljudi. Danas u njemu živi preko dva milijuna stanovnika. Nakon dovršenja željezničke pruge mnogi su odlučili naseliti se na tom području. Indijci koji su radili na izgradnji pruge ostali su živjeti u Nairobiju te su osnovali poduzeća koja su narasla i proširila se diljem zemlje. Njihovim stopama krenuli su i drugi poduzetnici iz Australije, Kanade i nekoliko afričkih zemalja.

U Nairobiju žive ljudi koji potječu iz različitih kultura. Tako na ulici možete naići na Indijku odjevenu u sari koja se uputila u trgovački centar, pakistanskog građevinskog stručnjaka koji žuri na gradilište, uredno odjevenu stjuardesu iz Nizozemske koja će odsjesti u nekom hotelu ili pak japanskog biznismena koji žuri na važan poslovni sastanak, vjerojatno u zgradu nairobijske burze. Možete vidjeti i domaće stanovnike kako stoje na autobusnim stanicama, prodaju robu na štandovima, tržnicama i u trgovinama te rade u uredima i mnogim tvornicama u Nairobiju.

Zanimljivo je da među Kenijcima koji žive u Nairobiju ima malo onih koji su rođeni u tom gradu. Većina ih je došla iz drugih dijelova  zemlje u potrazi za boljim životom. Općenito uzevši, stanovnici Nairobija srdačni su i gostoljubivi. Možda je upravo zbog te njihove gostoljubivosti Nairobi izabran za sjedište mnogih svjetskih i regionalnih organizacija. U njemu se nalazi i sjedište Programa Ujedinjenih naroda za čovjekovu okolinu.

Kenija je zemlja s bogatim i raznolikim životinjskim svijetom. Njeni brojni nacionalni parkovi i rezervati svake godine privlače na tisuće posjetitelja. Nairobi je središte iz kojeg turisti kreću na mnoge zanimljive izlete. No, velik broj turista provodi odmor u samom Nairobiju. Malo gdje na svijetu možete vidjeti divlje životinje koje se slobodno kreću u blizini grada. Nacionalni park Nairobi, koji je od središta grada udaljen svega desetak kilometara, pravi je raj za posjetitelje. * U njemu možete vidjeti životinje koje su nekad živjele na području Nairobija. Životinje i ljude dijeli ograda koja se sastoji od svega nekoliko žica. U rujnu 2002. u dnevnom boravku jedne kuće u Nairobiju uhvaćen je odrasli leopard koji je dolutao iz obližnje šume.

Hodajući nekoliko minuta od središta grada doći ćete do Muzeja grada Nairobija. Svakoga dana stotine posjetitelja dolazi u muzej kako bi upoznalo bogatu i zanimljivu povijest Kenije. U muzeju se mogu vidjeti i razne vrste zmija te drugih gmazova. Krokodil se doima kao da ga uopće ne smetaju pogledi posjetitelja. Blizu njega nalazi se kornjača, koja se sporo kreće i izgleda kao da uopće ne mari za užurbani svijet oko sebe. Naravno, tu su i glavni stanari — kobre, pitoni i zmije otrovnice. Kad se nađete u blizini tih životinja, obratite pažnju na natpis: “Pazi! Otrovne zmije!”

Rijeka po kojoj je Nairobi dobio ime zagađena je industrijskim i kućnim otpadom, što je uobičajeno u mnogim gradovima u razvoju. Međutim, stanovnici Nairobija već dugi niz godina dobivaju “vodu” iz jednog uzvišenijeg izvora. To je biblijska poruka koja spašava život, a prenose je Jehovini svjedoci (Ivan 4:14).

Godine 1931, puno prije nego što je Nairobi postao važan i velik grad, braća Gray i Frank Smith iz Južnoafričke Republike došla su u Keniju kako bi govorila drugima o biblijskim istinama. Krenuli su od Mombase prema unutrašnjosti, istim putem kojim danas ide željeznička pruga. Na putu su se hrabro suočili s mnogim opasnostima — ponekad su čak spavali u neposrednoj blizini divljih životinja. U Nairobiju su podijelili 600 brošurica i mnogo druge biblijske literature. Danas u Nairobiju i okolici ima 61 skupština s oko 5 000 Jehovinih svjedoka. Putem skupštinskih sastanaka, sastanaka pokrajine te oblasnih i međunarodnih kongresa stanovnici Nairobija upoznali su se s aktivnostima Jehovinih svjedoka. Mnogi su od srca prihvatili nadu koja se temelji na Bibliji.

“Mnogi industrijski razvijeni gradovi imaju problema s pomanjkanjem odgovarajućih stambenih prostora (...). Tvornice često zagađuju zrak i izvore vode”, piše Encyclopædia Britannica. Ni Nairobi nije iznimka. Budući da se u njega svakodnevno doseljava stanovništvo iz seoskih područja, svi bi ti problemi mogli postati još ozbiljniji. Zbog njih bi lako mogla izblijedjeti ljepota Nairobija.

No dolazi vrijeme kad će pod vlašću Božjeg Kraljevstva svi ljudi u potpunosti uživati u životu i kad ih više neće mučiti problemi koji danas otežavaju život u gradu (2. Petrova 3:13).