Možete li zamisliti kuhinju bez običnog crvenog luka? To se povrće može koristiti u razne svrhe — za pripremu juha, salata i glavnih jela ili pak ljekovitih preparata. Luk nam čak može natjerati suze na oči.

Poput srodnih biljaka cvjetnica iz roda Allium, crveni luk također ima prekrasne cvjetove. No dio biljke koji se može naći u gotovo svakoj kuhinji na svijetu njena je lukovica. To je podzemna stabljika obavijena mesnatim listovima.

Luk je jedna od najstarijih poljoprivrednih kultura. Uzgoj luka bio je veoma raširen još u staro doba, što je vidljivo iz biblijskog izvještaja koji pokazuje da su otprilike 1513. pr. n. e. Izraelci s čežnjom govorili o luku koji su jeli dok su bili robovi u Egiptu (4. Mojsijeva 11:5).

No zašto je luk tako omiljen u različitim kulturama? Za to su najviše zaslužni sumporni spojevi koji mu daju specifičan miris i ljutinu. Luk sadrži sulfonsku kiselinu, koja stvara tvar od koje suze oči.

Crveni luk nije samo ukusan nego i veoma zdrav. On sadrži hranjive tvari kao što su kalcij, fosfor i askorbinska kiselina, ili vitamin C. Osim toga, luk je od davnina veoma cijenjen zbog svojih ljekovitih svojstava. On se i u današnje vrijeme koristi u liječenju raznih bolesti, od obične prehlade i upale grla do ateroskleroze, koronarne bolesti srca, dijabetesa i astme. Povrh toga, smatra se da luk djeluje antiseptički i protuupalno, smanjuje kolesterol, sprečava stvaranje krvnih ugrušaka te smanjuje opasnost obolijevanja od raka.

Postoje razne sorte crvenog luka koje imaju ljuske bijele, žute, smećkaste, crvene i ljubičaste boje, dok kod mladog luka prevladava zelena boja. Luk se može jesti svjež, kuhan ili pržen, konzerviran, ukiseljen, sušen ili pripremljen na razne druge načine. Luk je uistinu izvrsno povrće, unatoč tome što vam ponekad natjera suze na oči!