Sama pomisao na bliski susret s morskim psom mnoge navodi da se odreknu kupanja u moru. Međutim, organizacija Natal Sharks Board iz Južnoafričke Republike izumila je uređaj za zaštitu od morskih pasa. Njeni su istraživači “otkrili da specifični električni signali utječu na osjetljive receptore koji se nalaze u glavi morskog psa”, izvještava list Weekend Witness, koji izlazi u pokrajini Kwazulu Natal. Istraživači su konstruirali odašiljač koji stvara električno polje koje kod morskog psa koji mu se približava uzrokuje sve jaču nelagodu. Kad više ne može to podnijeti, “morski pas promijeni smjer kretanja i udalji se”. Jedna australska tvrtka proizvodi takve zaštitne uređaje za plivače i daskaše. Odašiljač se pričvrsti za potkoljenicu i stvara zaštićenu zonu u kojoj vam ne prijeti opasnost od napada morskog psa. Međutim, proizvođač upozorava: “Nitko ne jamči da taj uređaj u svim okolnostima 100-postotno odbija napade morskih pasa.”

“Kada se govori o mjerama za sprečavanje trovanja, ljudi obično pomisle na malu djecu”, kaže Debra Kent iz Zavoda za farmakološko-toksikološku zaštitu u Britanskoj Kolumbiji. Međutim, nastavlja gđa Kent, “od trovanja puno češće umiru adolescenti i odrasle osobe”. Većina nesretnih slučajeva u kojima su smrtno stradale odrasle osobe “dogodila se kad je neka otrovna tvar prebačena u neku drugu posudu na kojoj nije bilo nikakve oznake, primjerice u plastičnu bocu za vodu”, piše The Vancouver Sun. Neke su se nesreće mogle izbjeći jednostavno tako da su ljudi upalili svjetlo te prije upotrebe određenog proizvoda pročitali što piše na etiketi. Prema izvještaju The Vancouver Suna, “kod odraslih osoba trovanje zauzima četvrto mjesto na ljestvici deset najčešćih ozljeda koje uzrokuju smrt”.

“Kod jako male djece koja gledaju televiziju postoji veća vjerojatnost da će u školi imati problema s koncentracijom”, pišu novine The Herald, koje izlaze u Ciudad de Mexicu. U izvještaju se navode rezultati jednog istraživanja koji su objavljeni u medicinskom časopisu Pediatrics. U istraživanju je sudjelovalo 1 345 djece koja su bila podijeljena u dvije grupe — jednu su sačinjavala djeca od godinu dana, a drugu ona od tri godine. Istraživanje je pokazalo da je svaki sat svakodnevnog gledanja televizije uzrokovao 10-postotno povećanje rizika da se kod djeteta do sedme godine pojave problemi s koncentracijom. Istraživači smatraju da “izuzetno brzo izmjenjivanje slika koje je karakteristično za većinu televizijskih programa može štetno utjecati na razvoj mozga” malog djeteta. “Postoji mnogo razloga zbog kojih djeca ne bi trebala gledati televiziju”, rekao je autor studije dr. Dimitri Christakis. “Neka druga istraživanja pokazala su da [gledanje televizije] ima veze s gojaznošću i agresivnošću.”

“Neurolozi sa Sveučilišta Stanford otkrili su još jedan razlog zbog kojeg smijeh stvara osjećaj ugode”, piše bilten UC Berkeley Wellness Letter. “Prateći što se događa u mozgu ljudi koji su čitali šaljive stripove, istraživači su otkrili da humor i smijeh aktiviraju moždane ‘centre za nagradu’”, ista područja koja se aktiviraju pod utjecajem stimulativnih droga. “Smijeh smanjuje napetost, umiruje i poboljšava raspoloženje”, piše Wellness Letter. Osim toga, smijeh pojačava lučenje određenih hormona, ubrzava otkucaje srca te poboljšava cirkulaciju i tonus mišića. “Ustvari, intenzivan smijeh je neka vrsta tjelovježbe”, piše Wellness Letter. “No smijeh vam neće pomoći da potrošite suvišne kalorije — možete se smijati koliko god hoćete, ali od toga nećete smršaviti.”

“Jedna danska kompanija koja se bavi bioinženjeringom uzgojila je biljku čiji listovi postanu crveni ako u tlu na kojem je zasađena ima eksplozivnih naprava”, pišu španjolske novine El País. Biljka arabida (Arabidopsis thaliana), koja služi kao detektor mina, mijenja boju kad dođe u dodir s dušikovim dioksidom, plinom koji istječe iz mina zakopanih u tlu. “Kad korijenje upije dušikov dioksid, započinje biokemijska lančana reakcija koja potiče proizvodnju prirodnog pigmenta — antocijana”, pišu novine. Simon Oostergaard, direktor jedne biotehnološke tvrtke, kaže da je sva mudrost u tome da se “sjeme te biljke posije na miniranim područjima, sačeka pet tjedana da biljke narastu i potom deaktivira mine”. Oostergaard kaže da bi se širokom upotrebom tog biljnog detektora mina svake godine moglo spasiti na tisuće života. Nakon ratova koji su vođeni tijekom 20. stoljeća u 75 zemalja svijeta ostalo je zakopano oko 100 milijuna kopnenih mina.

Čiope “potkraj travnja prelete preko 6 000 kilometara na putu iz Afrike u Englesku”, piše londonski The Sunday Telegraph. Premda “nemaju satelitski navigacijski sustav, instrumente za kontrolu leta ni druga navigacijska pomagala”, te ptice noću lete na visini od 3 000 metara, služeći se navigacijskim tehnikama koje su naprednije od onih koje se koristi u suvremenim avionima. Ptice prilagođavaju način letenja kako ih vjetar ne bi skrenuo s pravca. Pritom svoj položaj određuju u odnosu na vjetar, a ne u odnosu na objekte na tlu, kao što se prije mislilo. Dr. Johan Bäckman sa Sveučilišta u Lundu (Švedska), koji je pomoću radara pratio let 225 čiopa, kaže da “vjerojatno ni posade najsuvremenijih aviona, koji su opremljeni izvrsnim navigacijskim instrumentima, ne bi mogle tako precizno procijeniti smjer i jačinu vjetra”. Zanimljivo je da su neka istraživanja pokazala kako se kod čiopa upola smanji aktivnost mozga kad lete noću. No ipak se nameću neka pitanja, kaže Graham Madge iz Britanskog udruženja za zaštitu ptica. Između ostalog, istraživači se pitaju čime se te ptice hrane dok tako dugo lete.

“Mokri podovi, pranje ruku bez sapuna u vrlo hladnoj vodi” te nedostatak privatnosti koji je posljedica toga što su “potrgane brave na vratima” i što su “pregradni zidovi premali” — sve su to razlozi zbog kojih u Francuskoj mnogi učenici ne koriste školski toalet, piše francuski tjednik L’Express. Istraživanje koje je provedeno na inicijativu roditeljskog udruženja Fédération des conseils de parents d‘élèves pokazalo je da “preko 48 posto učenika ne ide redovito na toalet u školi”. To štetno utječe na zdravlje djece. Istraživanje je pokazalo da “četvrtina djece boluje od neke crijevne bolesti ili ima infekciju mokraćnih puteva”. Pedijatrijski urolog Michel Avérous kaže: “Djeca trebaju ići na toalet pet do šest puta na dan. Ako se mjehur ne prazni dovoljno često, to može dovesti do teških infekcija.”